Topola

de-figo, fixi, fixum, 3. 1) zabiti, udariti, zatjerati, zah osti, pritvrditi, d. tigna, trabes; d. asseres in terra, sicam in corpore consulis; ibi sudes; sub aqua defixae sudes; gladium superne jugulo, Liv.; vertice spicula, Ov., * arborem terrae, verutum in balteo defigitur, zabode se; * defixus terra, * sidera defixa caelo. 2) tp. a) upr aviti, uprij et i, obratiti; omnes vigilias, curas, cogitationes in salute rei publicae, in eo mentem orationemque; d. oculos, animos in alqd; -j- oculos oboriti, in terram, -j- in vultu regis; * d. lumina regnis; (Tao.) defixit oculos, uprij e oči, * maesto defixus lumina vultu; d. alqd in mentibus, utuviti; d. flagitia sua in auribus, in oculis omnium; defixus in cogitatione, zaduben u itd., zamišljen ; virtus est una altissimis radicibus defixa, b) o čuđenju, snebivanju, strahu i si.: zapanjiti se, bkam eniti se, ukopati, prikovati, prestrašiti se, stupor silentiumque eos d. ; pavor cum admiratione Gallos defixerat; stupor omnes admiratione rei tam atrocis d.; utraque res oculis animisque immobiles eos parumper defixit; pavore defixi; defixis oculis torpet; obtutu defixus, oborivši oči k zemlji, kao ukopan; •f aciem in Ms vestigiis; * defixus vacua in ora; kao t. t. obrednoga jezika: prikovati, začarati, prokleti, * poenicea nomina cera, e) o auguru, nešto kao tvrdo i nepromjenljivo odr editi, navijestiti, izreći, Cio. leg. 2,8, 21. de-flngo, finxi, fictum, 8. (rijetko) oličiti, kalup it i, sarkaetički o lošu pjesniku, naslikati, Rheni luteum caput, Hor. sat. 1, 10, 37. de-finio,4. omeđiti, ograničavati, res eae, quas gessimus, orbis terrae regionibus definiuntur; fundi extremam partem oleae directo ordine definiunt; orbes qui aspectum nostrum d., = obzor; tp. a) međom pobliže odrediti, utvrditi, naznačiti, modum alcjs rei; universam et propriam oratoris vim definire complectique; d. alcni legem injuriae; pirata non est ex perduellium numero definitus, ne razumijeva se u . . ~ nije u itd., d, potestatem in quinquennium, consulatum in annos, od godine nadalje; d. annos, tempus adeundi; d. alcui praemia, suum cuique locum; tibi, quid facias, definit; definitum est (Plaut) odlučeno je. b) stegnuti, oratio iis viris definietur, stegnut 6e se na one itd.; altera sententia est, quae definit amicitiam paribus oficiis ac voluntatibus; omne malum dolore, bonum voluptate, o) rastumačiti, odrediti, definovati, voluptatem sic; definire rem non posse; s quaest. imdw. definite, adv. [definitus] određeno , jasno,

razgovijetno , dicere d. de singulis temporibus. definitio, onis,/. [definio] upr. ograničenje, o dređenj e, oznaka, temporum. Napose : određenje pojma, definicija; i propis, d. judiciorum. definitivus, adj. [definio] određujući, ražj ašnjujuoi, tumačeći, causa, constitutio, definitus, adj. [partio, od definio] određen, razgovij etan, jasan. de-flo, fieri, kao defect. pas. k deficio, ne stajati, defleri,deflat, Plaut.; defieri. Ter.; deflet, Liv.; defit, Verg.; mihi fortuna magis defit quam genus, Enn. u Cio. deflagratio, onis, f. [deflagro] izgaranje, uništavanje vatrom, caeli atque terrarum; u prilici, i=< propast , urbi deflagrationem minari. de-flagro, l.ljintranz, izgorjeti, pogorjeti, uništiti se vatrom, templum,curia, domus, aedes d.; omnis hic mundus ardore; Phaethon ictu fulminis d.; tp. a) propasti, poginuti, communi incendio; ruere ac d. omnia, b) dogorjeti, umiriti se, irae vestrae. Liv.; seditio, Tao. 2) tranz. sažeći, spaliti u pas. izgorjeti vatrom, fana flammft deflagrata. Enn. u Cio.; tp. uništiti, in cinere deflagrati imperii. de-fleeto, flexi, flexum, 3. I. tranz. 1) * f saviti. 2) na drugu stranu saviti, odviti, zakrenuti, svrnuti drug amo, d. amnes in alium cursum, odvratiti; * tela (odvratiti, ukloniti, o božici); alqm de via, odbiti; se de curriculo petitionis; cursum d. ad alqm; d. novam viam, zakrenuti. 3) tp. nusquam d. oculos ah alqo, ne smetnuti oka s koga; * d. lumina; declinare a proposito et d. sententiam; d. rem ad verba == izvrnuti, Izvrtati pravi smisao ; f virtutes in vitia. IT) intranz. skrenuti se, o dstupiti, odmaći se, tantulum de recta regione (u prilici) ; de via (u prilici), zaći s puta, o običaju, nihil a patris virtute; consuetudo d. de spatio; d. a veritate; oratio redeat illuc]unde deflexit (o zastrani, digresiji); f d. in Tuscos, otići uzgred; -j- paulo ad visendum Apim, f apsl. de-fleo, flevi, fletum, 2. 1) tranz. oplakivati, oplakali, casus impendentes inter se; defleti liberi; fratres aut filios; * f pregn. plačući kazivati, pripovijedati. 2) intranz. (pjesn. i kasno) ljuto plakati, Isplakati se. de-floecatus, adj. [de-floccus] tp. u šali: ćelav, senes, jednom Plaut. E. 5,1, 10. de-floresco, florui, 3. * f doovasti, tp. ocvasti, cum corporibus d. animos, de-fluo, fluxi, —, 3, 1) otjeoati, curiti, sudora capite eta fronte defluens; Rhenus d. in plu«

285

defigo—defluo