Topola

jodu, similiter d., slično se svr šivali (tako zvana homoeoteleuta; sr. cado); i o govorniku kako završuje govor, non semper eodem modo; -[- in hoc versu. desipio, vati, (opp. sapere); (Hor.) o veselju, d. in loco, raskalašiti se. de-sisto, štiti, štitom, 3. odustati, odstupiti ostaviti se, okaniti se čega, prestati, d. itinere, consilio, sententiil, bello, incepto; d. de sententia, a defensione; s inf., * s dat., d. pugnae; u Plaut. i u Vatin. u Cio. ep. non d. quin, etc.; aps.; * sonus d., zape, obumrije. desolo, 1. [de-solus] osamiti, zapustiti, * agros; ponajv. u partio, desolatus zapušten, osamljen, opustio, pust, f templa, * manipli; f d. manipli; d. aliorum discessione. de-specto, 1. 1) * gledati sa . . . na što, motriti, terras captas, terras ex alto; * tp. s višega mjesta okolicu. 2) s prezir anj em gledati na koga, prezirati, Tao. despectus, us, m. [despicio] 1) vidik, pogled na . . . in mare, in campum; ex omnibus in circuitu partibus altissimas rupes despectusque habere, Caes. b. G. 2, 29,3. 2) f preziranje, u svezi alcui despectui esse, desperanter, adv. [desperans od despero) očajavajući, bez nade, loqui cum alqo jednom Cio. Att. 14, 18, 8. desperatio, onis,/. [despero] očajanje, vitae, omnium rerum; esse in d.; alqm adducere ad d.; pl. Oie. fam. 2, 16.; napose g übij en j e nade u liječnika, odricanje života bolesniku. desperatus, adj. s komp. i sup. [partio, od, despero] očaj ao,bez nade, propao, homines, morbi, res publica ; supst. pl. desperati, o bolesnicima. de-spero, 1. odreći se nade, očajati, zdvojiti, intranz i tranz. de alqa re, de se, de exercitu; alqd; pacem, reditum; s aoo. o. inf.; desperatum de re publica esse; desperatis rebus, u očajnom položaju; desperatis campestribus, locis, očajavši, da će mjesta moći u ravnici uzeti najuriš; desperatus ab omnibus; (rijetko) d. a (odstrane) senatu; sibi; saluti suae; suis fortunis; apsl. despicatio, onis, f. [despiccr] prezir anj e u pl. Cio. Jin. 1, 20, 67. 1. despicatus, us, m. [despicor] preziranje, samo u dat. sing. u svezi despicatui alqm sibi habere (Plaut.); prezirati; aliquis despicatui ducitur. 2. despicatus, adj. sa sup. [partio, od despicor] prezren, necijenjen, habere alqm d., prezirati, Plaut.; homo despicatissimus.

despicientia, a e,/, [despicio] preziranje, neuvažavanje, rerum humanarum, externarum, despicio, 6xi, getum, 3. [de-specio] 1) gledati dolje, gledati na sto, varias gentes et urbes d. et oculis collustrare; qui despici potest; * de vertice montis in valles; * a summo caelo in aequor; *in vias; tp. gledati na što kao niže, manje cijene:prezir ati, prezreti, ne cijeniti, ne štovati, d. et contemnere alqm, d. ac pro nihilo putare alqd, d. legionem propter paucitatem, rei familiaris fructum; fortunam alejs, mimus (odbiti) laborem; (Sali.) vos in mea injuria despecti estis; govoriti s preziranjem o čem, Caesaris copias, Caes.b. c. 3, 87, 1. despiciens, s gen., sui; -[-despiciendus, preziranja dostojan. 2) s m etnuti oko s Čega, jednom Cie. p. Roso. A. 8, 22. despleor, 1. dep. prezirati, izgrditi, ut homines, jednom Aurei. Viet. 23, 8. despoliator, oris, m. (rijetko) pii j e nit et j, otim ad. de-spolio, 1. oplijeniti , porobiti, oteti, templum; d. alqm armis; despoliari triumpho, de-spoadeo, ndl, (inf.perf. despopondisse, Piant.) nsum, 2. 1) (svečano) obredi, obećati, jamčiti zašto, d. alcui Syriam, Romanis imperium; d. sibi hortos, consulatum, zadržati sebi (ugovorom) ; spes despondetur anno consulatus tui, stavlja se nada na . . . Napose često o ocu, d. filiam alcui (i u Ter. in familiam tam nobilem, u, obitelj tako plemenitu) kćer vjeriti, zaručiti s kim, (Cael. u Cio. ep.) d. alqam sibi, vjeriti se s djevojkom, zaručiti djevojku; intus despondebitur, bit će vjeridba (zaruke), Ter. 2) tp. d. animum (Plaut.) animos, srce izgubiti, duhom klonuti, očaj ati. desponso, 1. [despondeo] zaručiti, vjeriti. de-spiimo, 1. opjeniti, opjenjivati, * foliis undam aheni. de-spuo, 3 . 1) Ispljunuti, pljunuti na zemlju. 2)* tp. zamjeriti, ne odobravati, preces. desquamo, 1. [squama] sastrugati ljusku, pisces, Plaut. * de-stillo, 1. kapati, ab inguine; tempora puro nardo, nard curi niz . . . destinatio, onis, f. [destino] određivanje, cilj, partium; -{- odhoka, nakana, meahaud dubia; praecipuum destinationis meae documentum. destino, 1. 1) pritvrditi , privezati, antennas ad malos, rates ancoris; falces. 2) odrediti, odluciti, zaključiti , nakaniti, namijeniti, alcui diem necis; Hannibali provinciam ; alqm ad mortem; morti destinatus; operi (na kopanje opkopa) destinati; -j- ad

300

desipio—destino