Topola

perniciosa; duo niilia tota acie; bellum tam longe lateque dispensum, razgrdnjen ; * libellos; (Tao.) d. rumorem, i vulgus d. s aco. c. inf., 'bješe prosuo ili raznio (glas) da Ud.; dispersa et dissipata (opp. conclusa artibus), bez pravila i reda Izuštcno. disperse, (-j- dispersim), adv. [dispergo] (rijetko) razasuto, amo tamo. dispersio, onis, f. [dispergo] r dz o r, urbis, jednom Oic. Phil. 3, 12, 31. (po Halm-u). dispertio, ivi (ii), ifcum, 4. i (rijetko) -tior, dep. 4. [dispartio] razdijeliti, podijeliti, odrediti, dopitati, opsonium bifariam (Plani.); exercitum per oppida, pecuniam judicibus; proxima loca tribunis; tp. conjecturam in quattuor genera; d. tempora voluptatis laborisque; mihi tecum officium dispertitum fuisse; tot in emas dispertiti eorum animi erant, dispicio, spexi, spectum, 3. [dis-specio] 1) progledati, otvoriti oči, d. non possum; ut primum dispexit; qui jam dispecturi sunt; catuli d.; (PLaut.) dispice, ogledaj se, obazri se; (Tao.) dispecta est, ( ugledana bi) et Thule. 2) tp. duševno razgledati , progledati, razbirati, promišljati, razmatrati, promotriti, tum etiam , cum circumfusi erant caligine, acie mentis d. cupiebant; quid sperem, non d.; insidiatorem et petitum insidiis; res Romanas; nihil d. caeca mens, displiceo, cui, citum, 2. [dis-placeo] ne dopadati se, ne militi se, ne biti po cudi, alcui, alcui de alqo; s inf.; -j- non displicet nobis s aco. c. inf., apsol.; napose d. sibi, sum sobom nezadovoljan ili zle volje biti. dis-plodo, sum, 3. upr. u pas. rdspući se, displosa (rdspukao) vesica, Hor. dls-pono, posui, positum, 3. 1) rastaviti, razmjestiti, postaviti, po razmjestiti, porazdijeliti; uredit i, porazrediti, kako valja razdijeliti, poredati, nar editi, signa ad omnes columnas; tabernas deversorias per litora et rupes; portis stationes; praesidia ad ripas; tormenta in muris, milites in praesidiis, operibus; exploratores omni parte; reliquas cohortes castris praesidio; * comas, * capillos, * crines, -j- diem, dnevne poslove; * tellurem quinque in partes; * disjecta membra in ordinem; consilia in omnem fortunam disposita habere; f fata sibi, namjestiti. 2) f upraviti, uprijeti, oculos mentemque ad mare dispositos directosque habere, disposite, adv. [dispositus] uredno, kako treba, accusare; -j- dicere, dispositio, onis. f. [dispono] razredba, osnova, dispozicija, o govorit. 1. dispositus, us, m. [dispono] uređivanje, dispositu provisuque civilium rerum peritus,

jednom Tao. hist. 2, o, u uređivanju i pripravljanju sredstava za .. . vrlo iskusan. 2. dispositus, adj. s (kasu.) komp. [partio, od disponoj dobro uređen, kako valja pordzdijeljen, in ornatu disposit» insignia et lumina; f vita hominum; f vir d., oij je govor kako treba uređen. dis-pudet, 2. vmpers. (Com.) vrlo se sramiti, stidjeti se, s inf, ili aoe. c. inf. disputatio, onis,/. [disputo] znanstveni razgovor, raspravljanje, istraživanje, ab his sermo oritur, respondet Laelius, cujus tota disputatio (pravi znanstveni razgovor) est de amicitia; i uopće razgovaranje o prijepornu predmetu : pr stresan je, razlaganje, res disputatione ad mediam noctem perducitur; hac in utramque partem disputatione habita. disputator, oris, m. [disputo] (rijetko) raspravljao, koji stvar dijalogički temeljito raspravlja. dis-piito, 1. (računajući izjednačiti, podmiriti) 1) tacno proračunati, urediti, rationem cum alqo, Plaut. 2) raspravljati što, prepirati se, de omni re in contrarias partes; in eam sententiam, ut etc.; alqd; ad alqd; contra propositum; in utramque partem; contra. disquiro, 3. [dis-quaero[ istražiti, razvidjeti, jednom Hor. sat. 2,2, 7. disquisitio, onis, /. [disquiro] istraživanje . istraga , napose na sudu, i u pl. dis-ruuipo v. dirumpo. dis-saepio (dissep.), saepsi, ptum, 4 . pretiniti, pregraditi, * limitibus omnia; tp. tenui muro id quod excipiunt, Cie. r. p. 4,4, dissaeptio, onis. f. [dissaepio] rastavtjanje , odvajanje, jednom Liv. 41, 24, 10. dls-seco, secui, sectum, 1. razrezati, prerezati, razdvojiti, alqm serra, jednom Suet. Cat. 27. dis-semiuo, 1. rasijati, posijati, sijati, u prilici, omnia, quae gerebam, jam tum in gerendo spargere me ac d. arbitrabar in orbis terrae memoriam, na uspomenu (kao na njivu), tp. širiti, raznositi, malum, sermonem, dissensio, onis, f. i * -sus, ns, m. [dissentio] 1) o čeljadi: razlika mnijenj a, nesloga, svađa, zavada, razdor, est quaedam inter nos parva d., nulla mihi tecum potest esse d.: d. civilis, civium, optimatium. 2) o stvarma: nesudar anj e, borba, utilium cum honestis, dissentaneus, adj. [dissentio] ne sudarajući se, ne slažući se s čim, alcui rei, jednom Cio. par.t. or. 2, 7. dis-sentio, sensi, sensum, 4. 1) o čeljadi: razli ena mnijenja ili mišljenja biti. ne slagati se, ne složan, m zavadi

320

disperse—dissentio