Topola

nijega osjećanja, tup, ne kajući za što, tvrdoglav (o značaju) strog, Marius, qui durior ad haec studia Yidebatur; animi agresti et duro esse; * mollibus imperiis, otvrdnuo za . . * durum est s inf.; d. et ferreus; d. judex; ipsis durior inventus est Caelius; * genus; * ingenium; * durius ferro pectus; os d., besraman, bezočan; * f durum est s inf., tvrdo, neprijatno je Ud. d) o stvarma: tegotan, mučan, dosadan, nepriličan, pogibeljan, subvectiones; servitus; condicio; * dura mala navis, fugae, belli; supst. dura, orum, n. muhe, pogibli; (Curi. 7, 11, 16.) duriora restabant; dura tempora; d. initium adolescentiae; * curae; * dolores; * pauperies; * valetudo; * munera belli; * proelia; * fames, * venatus; * durum est s inf. pogibeljno, opasno je . . .; si quid durius acciderit, si nihil sit durius; durius tempus ad transportandum; durissimum anni tempus; f tempestates; f durior casus; fortuna duriore conflictari; zemlja, što se teško radi, tvrda, Verg. Liv.; durius negotium efficere alcui, otegotiti ; (Tao.) cujus durior congressus, teži, što se teže postigne. f duumviratus, us, m. [duumviri] duumviri, duumvir stvo. duumviri, orum,«», [duo-vir] duumviri, oblast ili povjerenstvo za određen posao, 1) u Rimu a) d. capitales ili perduellionis, u starija vremena od kralja ili od naroda za svaki pojedini slučaj birani, b) d. navales, brinuli su se za opremu, kadšto i za vodstvo ratnih brodova. o) d. aedi faciendae ili locandae ili dedicandae, nadzirali su gradnju i posvetu lirama; sing. duumvir, Liv. d) d. sacrorum ili sacris faciundis, čuvali su Sibiline knjige; kasnije imala je ta oblast 10, napokon 15 lica.

2) po municipijima bijahu d. (juri dicundo) najviši magistrati (Činovnici) kao konzuli u Rimu. dux, ducis, comm. [duco] 1) vod, voda, vodič; voditeljica, locorum; -f- itineris, -J-viae, kalduz; viarum atque itinerum, Caes. b G. 6, 17, 1.; i bez dodatka, voda, Liv. Just.; odatle uopće: vođa, upravitelj, d. impietatis ; regendae civitatis ; diis ducibus, magistrft ac d. natura; quasi d. consequentis molestiae, prehodnica. 2) napose: voda vojske, brodovlja Ud., voda, vojvoda, zapovjednik, d. Helvetiorum, exercitus, praedonum ; d. praefectusque classis; alqo duce, pod vodstvom čijim; bellicosissimorum hominum penitissimis atque exercitatissimis ducibus (abi. aps.). Odatle a) vod, voda, glavar, Cloelia dux agminis virginum, Liv., * d. superam o Jupiteru; * d. gregis, * armenti, lanigeri pecoris, prehodnik, o biku, ovnu; * aries d.; * lino duce, b) * konjusdr, addit equos additque duces, o) knez, car. Dymae, arum,/. [Jvprj] Dima, grad u Ahaji. Odatle Dymaeus, adj. dimski; supst. -i, orum, m. Dimljani. Dymas, antis, m. [Jvpus\ Dimant, otac Hekubin, koja se zato zove Dymantis proles ili supst. Dymantis, Dimantovica, Ov. dynamis, is, f. \6vvapig\ = vis, sila, množina, jednom Plaut. Ps. 1, 1, 77. dynastes, a e,/ [đvrđajris] gospodar, vladar , (naslov zavisnih vladara malene zemlje tat. regulus); velmoža, jednom Cio. Alt. 2,9, 1. Dyrrhachium (Dyrrach.), ii, n. Dirahij, grad u Iliriji, prije Epidamnus, s. Drač. Durazzo. Odatle supst. Dyrrhachini (Dyrrach.), orum, m. Dirahijani, Dračani.

E

e (samo pred suglasnicima) ili ex (pred samoglasnicima i suglasnicima), praep. s abl. [U, t|] znači, da što izilazi iz unutarnjosti predmeta napolje, iz: 1) o prostoru (iz dubine i iz sredine kao što i iz visine), iz; s (c.gen.), sa; na (c. loo.), exire ex navi, ex urbe, ex finibus; ex Menapiis venire; ex proelio excedere; naves ex Gallia (dolazeći); praesidia ex provincia (skupljeni) ; parte quadam ex Rheno (= ex Rh. derivata) recepta; ex urbe profugere, proficisci (i: od, iz blizine grada [Rima] ; Caes. b. c. 1, 14, 1. 3); exire e vita, prestaviti se s ovoga svijeta; * carpere coronas e collo; extorquere arma e manibus; milites exeo loco

deducere; egredi e portu; ejicere alqm e civitate; ex montibus decurrere; desilire, cadere ex equo s konja; pendere ex arbore; eminere e mari; collis ex planitie editus; ex muro bellare; ex eorum corporibus pugnare; e loco (sa svojega mjesta) propugnare; genus hoc est ex essedis pugnae; ex vallo tela jacere; ex equis (sa konja) colloqui; ex tectis significare; ex hoc loco verba fecisti; ex vinculis (u okovima, okovan u gvožđe) causam dicere; ex cruce Italiam cernere; conspici ex castris; videri ex oppido; ex occulto agere; -f ex libello respondere; laborare ex pedibus, bolovati od nogu; napose ex itinere, s puta, na

338

duumviratus—e