Topola

lp. a) protegnuti, protezati, prostirati, širiti, spem suam in Africam; * nomen in ultimas oras; odatle proširiti, raširiti, razmaknuti, povećati, -|- verba; -j- extendi epistolam, -j- me epistola, narasla poslanica; * agros; * stagna; f pretia usque eo, povisiti ; fenus in usuras extendere, kamatama množiti uzdjmljenu glavnicu, Tao. Oerni. 2(5. b) o vremenu: protezati, protegnuti, produljiti. + variis sermonibus vespera extenditur, provodi se, prolazi; * curas in annum venientem; ab hora tertia ad noctem pugnam, otegnuti, Lio.: comessationes ad mediam noctem; i produžiti, produljiti, suam aetatem, Platit. ; * extento aevo, u poznam vijeku, u kasna vremena; -)- memoriam sui operibus. c) e. se supra vires, ndpinjati se, naprezati se; e. itinera, postojanim, ustrajnim hodom ići, marširali, Liv., e. avidos cursus, trkom, trčati, Verg. extensus, adj. s -f komp. i sup. [partio, od extendo] rastegnut, širok, prostran, extensissima castra. Liv. cx-tento, 1. (Plani.) pokušati, kušati, vires tuas alieno ostio; quid tu venisti extentatum? extenuatio, onis, f. [extenuo] (nastanjivanje) kao retor, t. t. umanjivanje, (ptuomg, opp. exaggeratio). extSnuatus, adj. sa sup. [partio, od extenuo] oslabljen, neznatan, slab, malen, * vestigia; copiolae, Brut. u Oie. ep. ex-tenuo, 1. 1) rastanjili, razrijediti, drobiti, aer extenuatus; e. žoakati cibum; sortes extenuatae, da su usahle; * extenuari in aquas, rastopiti se u rijetku vodu; o spuštanju glasa; a quibus extenuatur (aliquid), napose kao milit. t. t. otegnuti, pružati u daljinu, angustiae e. agmen; acie extenuata; •f- Numidae extenuati. 2) tp. u malit i, umanjiti, stegnuti, sniziti, sumptus; spem; crimen; vires; aciem; * curas; * mala; molestias omnes; locupletissime cujusque census, manji očitovali nego jest, verbis suum munus, exter, tera, terum, adj. [ex] izvanji, spolja šnji, inostran, inozemski, tuđ, nationes et gentes, civitates; exteri, inosirdnei, tuđinoi. Odatle: I) komp. exterior, us, izvanji, s polja šnj i, collis, munitiones; hostis, izvan bedema; vallum ; orbis ; * exteriorem ire alcui, s lijeva ici uz koga. II) swpsl. A) extremus, 1) u proslovu : k r ajnji, oppidum, pars; f regiones; i samo o krajnjoj česti jednoga istoga predmeta; fines; pons, kraj, konac mosta; lingulae, na krajnjem i koncu ;< impedimenta, zadnja čest prtljage; agmen; in extremo libro, na kraju knjige, ex-

tremo anno, koncern godine ; supst. extremum, aestatis, provinciae; extremi, zapleće, zalede , zadnja četa; extremum (konac) habet, ad extremum vitae; *in extremum; erat in extremo, bijaše pisano na kraju lista; extrema, kraj, konac, agri; * smrt; ad extremum, adv., na kraju, do kraja, na posljedak, napokon, sasvim ; * extremum, adv. najposlije, napokon, na posljetku; extremo, napokon, najposlije, Nep. 2) u vremenu: po sijed nj i, mensis ; finis vitae ; manus e. non accessit operi, djelo nije dotjerivano; (Tac. agr. 30.) nos terrarum ac libertatis extremos, koji na kraju svijeta stanujemo [po 1)J, te smo slobodu posljednji sačuvali. 3) pokazujući stupanj svojstva, a) krajnji, najveći, najviši, fames; periculum; bonorum, bonum; malorum; -j-ad extrema ventum est. b) posljednji, najmanji, najslabiji, najlošiji, naj gori, najniži, najprostiji, in extrema spe salutis ; extremi Ingenii est, exui etc., Liv.; *haud Ligurum e.; (Just.) sors. o) u pogibeljnim prilikama, krajnje, posljednje, auxilium; senatus consultum; condicio ; odatle u pogibeljnom položaju samom, krajnji, najopasniji, najpogibeljniji, najljući, tempus vitae, krajnja pogibao (života); fortuna, najveća nesreća, nevolja, in extremis suis rebus, u. krajnjoj pogibli; ad extremum, za krajnju nevolju. B) extimus, (extum.), (rijetko) = extremus 1). ex-terebro, 1. 1) provrtjeli , aurum. 2) tp. Istisnuti, Iznuditi, Plaut. ex-t6rgeo, tersi, tersum, 2. obrisati, trti, otirali, manus, Plaut.; tp. fanum eversum atexue extersum t. j. bplijenjen. extermino, 1. [ex i termino] l) tjerati preko granice, iz zemlje, istjerati, protjerati, pr o gnati, alqm ex urbe, urbe, de civitate. 2) tp. protjerati, izagnati, istrijebiti, auctoritatem senatus e civitate; quaestiones physicas, externus, adj. [ex] izvanji, spoljašnji, tepor, visio, pulsus; commoda, incommoda, res; supst. externa, orum, n. izvanje stvari (opp. interiora). 2) inostrani, inozemski, izvanji, tuđ, hostis, populi, loci; timor, terror, od izvanjega neprijatelja; auxilia, * gens; * amor e. ljubav k tudinou; supst. externus, i, m. * -j- ino stranac, tudinao; externi, to užem smislu stran, nekućanin, ili nedomaći; (Tac.) externa, orum, n, inostrano, tuđe; (Cio.) externa (stranih primjera) libentius in tali re quam domestica recordor; externa (neprijateljstvo) velare, Tac. ex-tero, trivi, tritum, 3. -j- protrti, ras trti, opus poliat lima, nou exterat; razgaziti, nives.

391

extensus —extero