Topola

interpretantur, quam adhuc mortalis nemo (još nitko živ) est consecutus; qua pugna nihil adhuc est nobilius, Nep. adhuc nullus jošte nijedan. b) o onom, što je dosada bivalo i jošte biva, ali bi se moglo veo i svršiti (sravni etiam nunc), još, još uv ij ek, još sveudilj, jošte svej eđnako, sve još: sed adhuc de consuetudine exercitationis loquor, nondum de ratione et sapientia; Caesar minaces ad senatum et acerbas literas miserat et erat adhuc impudens; * si quis adhuc precibus locus, exue mentem; ceterum haec legatio verbis adhuc lenior est, re asperior glede na riječi još je sveudilj blaže; * cum tu nil parvum sapias et adhuc sublimia cures; -f- jamque super triginta millia armatorum aspiciebantur et adhuc affluebat omnis juventus. 2) -}- adhuc uz komparative mjesto etiam znači: sve, sve još: major adhuc sve još veći. idiSbene, es, f. i Adiabena, ae, /. A d ij abena, pokrajina u Asiriji (Kurdistan), odavle Adiabenus, adj. a d ij abensk i , regimen. Tao. i Adiabeni, orum, m. supst. Adij abenci, stanovnici adijabenski, Tac. Xdiatorix, igis, m. Adijatorig, kralj komanski, kojega je Oktnvijan kod Akcija zarobio i poslije pogubio. adiaceo, gled. adjaceo, adi cio, gled. adjicio. adigo, egi, actum 3. [ad i ago] 1) tjerati do., dotjerati; goniti do, dognati; dovesti, o životinji: pecus e longinquioribus vicis ; equos per publicum; o brodovlju : classem e Ponto Byzantium, Tao.; triremes alveo Rheni Tao.; o dlijetu, i sličnim strojevima: utjerati: fabrile scalprum in articulo; osobito o strjelicama, koplju, bakljama, dobacivati, dotjerati, ut telum adigi non posset;* non ille faces nec fumea taedis lumina adegit; * adlapsa sagitta est, incertum, quo turbine adacta; -[- hastas ardentes; o maču: zabosti, zatjerati u što: * ensem in pectus; * ferrum per pectus; pak odatle o rani: zadati : * alte vulnus adactum ; -j- alicui vulnus raniti koga ; apsolutno o moru : uda rati o: mare, quod adigit ad ostium Rhodani; o ljudima * quis deus Italiam, quae vos dementia adegit?. Ovako t. t. sudbeni (archaist.) aliquem arbitrum (mjesto ad arb.) adigere dotjerati koga pred obrani sud pozvati: cur non arbitrum pro socio adegeris Q. Roscium, quaero? 2) trop. a) natjerati, nag nat i, skloniti, pr l n uditi koga na što : aliquem ad Insaniam, Ter.; aliquem ad mortem Tac.; apsolutno : acriore in dies cupidine adigebatur Nero promiscuas scenas frequentandi, Tac.; s inf: me, genitor, tua tristis imago haec limina tendere adegit, Verg.; vertere morsus exiguam in Cererem penuria adegit edendi,

Verg. b) aliquem ad jus jurandum, jurandum, ili jure jurando adigei rati koga na zakletvu, dati komu, zakune, zakleti koga: quum ad ji dum populares sceleris sui adigeret, Sai jusjurandum adegit Afranium; omnib . jurando adactis; populum jurejurando Ovako s dodatkom in verba: pro omnem in sua et Pompeji verba jusju adigebat; pak ovako aliquem adigere ii alicujiis bez jusjurandum zakleti , dati k se zakune govoreći za kim riječi: pavi • bunus adjurat in quae adactus est verba. i bez svakoga dodatka adigere alique priseći koga, zakleti koga, Tao.; ■ sacramento alicujus pro aliquo ili in alicujus zdvjeriti se komu, vjeru komu. Pamti oblik adaxint mjesto adf Plaut. adieetio, gl. adjectio. adimo, emi, emptum, 3. [ad i emo] „uzefi odu z i m ali, oduzeti; at ima t i , obično što dobro ili ugodno: vitam alicu cuniam alicui; caelum, solem, aquam, te exercitum; imperium; b enevolentiam, carii libertatem; civitatem; sociis omnia Sa alicui lumen = oculos = vitam; * lumi oculos; * lucem; kadšto što neugodno : compedes Ter.; metum, Ter.; curas, Te vincula canibus; * qui das adimlsque dol sa' ab Cio.; * s inf: = uskratiti, za titi, zabraniti što komu: adimam ea severis; ademit posse reverti; o ljudima: u, biti, oteti alicui puellam; nolite milii adi eum, cui rempublieam cupio tradere in mem; * leto aliquem Izbaviti od smrti i al’ i adimere aliquem ugrabiti koga = p biti ga: Hector ademptus. Pamti oblik * empsit mjesto ademerit, Plaut. iid-insurgo, etc. 3. dizati se, colles, Liv. adipatus, [kao pari. prf. pas. od adipare, ad adj. upr. zdmašten, mastan; trop. nai ven: opimum quoddam et tamquam adip dictionis genus. adipiscor, adeptus sum, 3. depon. [ad i apiS' 1) stići, dostizati, d ostio i, aliqu quem Servilius insecutus ipsum quidem agi adipisci aequis locis non potuit; fessos; gientes, recipientes se. 2) pol učiti, sl l što, dokopati se, doprijeti do čega, accipio, nanciscor) : senectutem, sapientiam, nestatem; honores, ordinem senatorium, i gistratus, amplissimos dignitatis gradus; r nmn, Xep.; consulatum Sali.; amicitiam ; cujus, Xep.; gloriam ex aliqua re, Nep.; lib tatem, jus suum; * uopće dobiti što: nom a tonso capillo; sa ut (ne): vos adepti esti ne quem civem timeretis; s gen. -f- renm

Adiah ene—adipisc or