Topola

runrnam; deformatus aerumnis. Sali. ; aerumnarum requies, Sali. aerumnosus, adj. [aerumna], jadovit, trudovit, pun j ada i nevolje, infelix et aerumnosus; salo aerumnoso navigare uzburkanim putničkim •morem ploviti. aes, aeris, (stari dat. aere LAv.) n. mjed, bakar 1) tu 6 ili bi'onza (smjesa mjedi s kositerom) supellex ex aere elegantior; * o mjedenom vijeku: odatle (cesto u nom. i aoc. plur.), ponajviše pjesnički, stvari od mjedi, kip od mjedi: excudent alii spirantia mollius aera, Verg.; et maestum illacrimat templis ebur aeraque sudant, Verg.: mjedeno oružje: ardentes clipeos atque aera micantis cerno, Verg.: ovako illi robur et aes triplex circa pectus erat, Hor. trostruko mu gvožde oko srca = bez straha; mjedena ploča: cum statuae veterani hominum dejectae et legum aera liquefacta sunt, Cie.: aera legum vetustate delapsa, Tac.; leges et decreta in aes incidere, Cio.; fixum aera publico senatus consultum, Tao.; bakrena spremica, sud: quo vafer ille pedes lavisset Sisyphus aere, Hor.; mjedene svirale, trube: aes canorum, Verg.; aes sonans, Ov.; dat signum aere cavo, Verg.; mj edena cimb al a : Curetum sonitus crepitantiaque aera, Verg.; non acuta si geminant Corybantes aera, Hor.; tinnulaque aera sonant, Ov. 2) novac, (s početka prosta mjed) tek za kralja Servija dade joj se novčani biljeg, a do Pira se samo bakreni novac upotrebljavao; od toga i dobi aes značenje novac. U početku bila je novčana jedinica jedna funta bakra (aes libralis), što se zvalo naprosto aes, a poslije, kadj su počeli sitnije novce kovati, zvalo se aes grave. Odatle se često upotrebljava aes kolektivno = asses, obično u gen. acris : quingenta milia aeris = 50.000 asses. Uz brojne adverbe kod svote od milijuna i preko izostavljale su ■se riječi „centena milia“ (gl. kod sestertium): habere decies aeris 10 milijuna asa imati. Kasnije se uzimala riječ aes uopće za novac. Odatle uopće kao imutak po novčanoj vrijednosti tako, da je značilo aes meum, tuum etc. moji, tvoji itd. vlastiti novci, moja, tvoja itd. imovina; preneseno est aliquis in meo aere moj je, m-eni je obvezan, osobito u prilici: multi anni sunt, cum ille in aere meo est et a me diligitur; a) aes alienum dugovi, osobito često dolazi aes alienum kao jedan ■pojam, tako da se govorilo aes alienum meum, tuum etc. moji, tvoji itd. dugovi; aes alienum facere ili conflare, contrahere dugove praviti, zadužiti se; solvere i persolvere, -j- exsolvere dugove platiti; aere alieno aliquem levare, omni aere alieno liberare izbaviti, iskopati iz dugova koga; habere aes alienum imati dugove; in

aere alieno esse biti u dugovima, zadužen biti ; aere alieno demersum, oppressum esse zakopan biti u dugove; aere alieno exire, expediri ili exsolvi odužiti se; kadšto ovako aes bez alienum: pro aere Tusculanum proscripsisse audio -.preneseno aes = obećanje, dug: admonitus hujus aeris alieni nolui deesse flagitioni tuae, opomenut na taj dug, neispunjeno obećanje. Odatle b) aes obično u plur. plaća, osobito vojnička negabant nuper aera danda esse militibus; annua aera habes; et equiti certus numerus aeris est assignatus; pak odatle trop. aera kao stipendia = godine vojničke službe; sarkastično cognoscentur omnia istius aera illa vetera; aere dirutus reklo se vojniku, komu bi se plaća ustegla; aera znači i nauko vina: ibant referentes aera, Hor., gledaj Iduš. Napose aes equestre ono 10.000 asa, koje bi primio svaki vitez od države, da nabavi konja; aes circumforaneum od mjenjača (koji su imali svoje dućane u trijemovima oko fora) posuđeni novci. Aes&cus, i, m. [Alauxog\ JEzak, sin Prijamov, Ov. 1. Aesar, m. kod Etruska = deus, &’uet. 2. Aesar, Sris , m. [Alaugog] Ezar, rijeka u Brutiju u ddnjoj Italiji kod Krotona; odatle Aesareus, adj. ezarski, flumen, Ov. Aeschines, is, m. [. AUsyfvr\e\ Eshin, 1) Atenjanin, filozof, učenik Sokratov. 2) Napuljao, filozof, ■učenik Karneadov, učitelj nove akademije u Ateni. 3) Atenjanin, govornik, suvremenih i takmac Demostenov; 4) Milećanin, govornik, suvremenik Ciceronov. Aeschylus, i, m. [Ala/vtog], Eshil, 1) glasovit grčki tragik u Ateni, odatle Aeschyleus, adj. Prop. (u koga dolazi predzadnji slog kratak). 2) retor iz Knida, suvremenik Ciceronov. Aesculapius, ii, m. \'Aaxh]niog\ Eskulapije, sin Apolonov i Koronidin (Coronis), bog Ijekarstva, učenik Hironov (u Homera dolazi samo kao liječnik na glasu). aesculetum, i, n. [aesculus] * hrastik. * aesculeus, adj. [aesculus] hrastov. aesculus, i , f. hrast, Hor. Verg. Aesernia, ae, Ezernija, danas Sergna- ili Isernia, grad u Samniju; odatle Aeserninus, adj. 1) ezernij ski, ager. 2) pridjev M. Maroelu, leoji je bio u Ezerniji zdrobljen. 3) ime glasovitu gladijatoru; odatle poslovica cum Aesernino Samnite Pacidejanus comparatus viderer. Aesis, is, m. Ezis, rijeka nedaleko od Jakina. Aeson, 6nis, m. [Alawv] Ezon, sin Kretejev (Cretheus), olac Jazonov i polubrat Pelijin (Pelias), Ov. Odatle 1) Aesonides, ae, m. [Aiaovhfrjs] Ezon ovio = Jazon; b) Aesonius, adj. Ezonov, heros = Jazon.

aerumnosus —Aeson