Topola

Galliae est aestimanda, koju čest valja uzimati za trećinu Oalije; ovako i s ah l at. bez praep. magno, non nlMlo: ista gloriosa sapientia non magno aestimanda est; aliquid levi momento; -j- aliquid vita koliko život što cijeniti; electus, quem contubernio aestimaret, koga bi vrijednim držao za sustanara; nadalje s dbl. bez praep. po: quodcunque adversi inciderit, non rerum magnitudine, sed viribus extenuatis aestimandum esse; * qui redit in fastos et virtutem aestimat annis; s praep. pro: -j- Aegyptios pro sociis ipsos, non pro hostibus aestimaturos; sicut ego aestimo po mojem mnijenju, kako ja sudim: Atheniensium res gestae, sicut ego aestumo, satis amplae fuere, 8all.; slijedi f relativna rečenica: sed ipsa dissimulatione famae famam auxit, aestimantibus quanta futuri spe tam magna tacuisset; s dva aecus, ili s aco. c. inf.: ridicule magis hoc dictum, quam vere aestimo; turpe aestimantes aliquid commissum a suis Phaedr. aestive, adv. [aestivus] ljetno, za ljeto, = malo Plaut. -[■ aestivo, 1. [aestivus], ljetovati, idque Tusculum, übi aestivare consueverat, avexit, aestivus, adj. [aestas] ljetni dies, menses, tempora; * sol; * aura; * avis; saltus aestivi planine, kamo se ljeti stoka na pašu tjera; -J-cubiculum; -j- castra. Često aestiva, orum, n. kao supst. a) (scilicet castra) ljetni tabor (oppos. hiberna),in aestivis esse; meton. ljetna vojnica ili vojna: quantum temporis aestivorum in imperio fuit; aestiva conficere; aestiva agere, b) * scilicet loca, Ij et ište, mjesto, gdje se ljetuje sa stokom u planini, pak odatle meton. stado (na Ijetištu); morbi corripiunt tota aestiva repente. aestuarium, ii, n. [aestus] ~ponžal“. Tako se u Primorju zove niska, plitka obala, koja je za plime pod vodom, a za osjeke zamuljena; laguna, Od,atle a) f zaliv od naravi ili načinjen; ušće, b) f meton, u tok mora u koju rijeku ili u koje jezero, što također ima osjeku i plimu,. aesttto, 1. [aestus] 1) * o ognju: buk lje ti, buknuti, planuti: aestuat ut clausis rapidus fornacibus ignis; quoque magis tegitur, tectus magis aestuat ignis. Odatle a) * objekt, vruć biti: exustus ager morientibus aestuat herbis; aer; b) subjekt, ugrijcvati se; znojiti se: Cretum leges erudiunt juventutem algendo, aestuando; * sub pondere Caeneus aestuat arboreo. 2) * o vodi, osobito o moru: talasati se, bibati se, burkati se, pj eniti se: vasta voragine gurges aestuat; übi Maura semper aestuat gurges. 3) trop. o ćudi a) Uzdrman biti, uzrujan biti, vreti, uzavreti, plamtjeti: desiderio alicujus; nobilitas in-

vidia aestuabat, Sali.; * aestuat ingens uno in corde pudor mixtoque insania luctu; * rex aestuat in illa kralj gori, plamti za njom. b) kolebati se, skanjivati se: aestuabat dubitatione; quae quum Marius multos dies noctesque aestuans agitaret, Sali.; * aestuat et vitae disconvenit ordine toto, aestuose, adv. s komp. [aestuosus] 1) vruće, žarko, nec munus umeris efficacis Herculis inarsit aestuosius, Hor. 2) v alo vito: atque quae acerrime, aestuose absorbet, proždire übi quemque attigit, aestuosus, adj. [aestus] 1) usjao, žarkovit, vruć; omaran, zaparan, via; melimela Sto žare, * Calabria; * Syrtes; * aestuosa impotentia astri. 2) valovit, freta, aestus, us, m. klj u o anj e, vrenje I) * izbijaju izvori od vrućine: exsultant aestu latices; napose a) požar, var; propius aestus incendia volvunt • b) sunčana žega, pripeka, zapara, omara fervore atque aestu anima interclusa, Liv. * mediis aestibus za poludnevne žege; * fervidus aestus; aestibus exarescere, Caes. f neque Mgora neque aestus; također ljetna žega, ljeto Ov. o) ognjica, vrućica u bolesti: homines aegri aestu febrique jactantur; * profuit incensos aestus avertere. 2) o moru a) bibavioa, struja: quam magis te in altum capessis, tum aestus te in portum refert, Plaut.; * secare aestum (maris); * i o vodi, kad se kuha. b) plima: aestus maritimi mutuo accedentes et recedentes; cum ex alto aestus incitavisset, kad plima udari; aestum accessus et recessus plima i osjeka, aestus decedit; minuente aestu. 8) o ćudi a) žestina, Ijutina, * civilisque rudem belli tulit aestus in arma; * irarum; aestus consuetudinis nos abripit; hunc absorbuit aestus quidam gloriae; quasi quidam aestus ingenii tui. b) kolebanj e, skanjivanj e, zabuna, smetnja; oklijevanje, nemir, qui tibi aestus, qui error, quae tenebrae erunt ? * magno curarum fluctuat aestu; * dolores atque aestus curasque e pectore pellere; f explica aestum meum. Aestyi, gledaj Aestii. Aesttla, ae, /. Ezula, gradić ili varošica u Laoiju: odatle, Aesiilanns, adj. ezulski, arx Liv. aetas, atis, /. [skraćeno od starinske riječi aevitas od aevum] i) dob, t. j. dio života, osobito čovječjega, sensi, mortem omni aetati esse communem; quibus nihil est in ipsis ad bene beateque vivendum, iis omnis aetas gravis est; antecedere aetate stariji biti; progressus, provectus aetate; adfectus aetate; confectus aetate, Sali.; major aetate et dignitate. Ovako znači aetas a) mladost; b) muževna dob, o) starost; quoniam ad dicendum impedimento

53

aestive—aetas