Topola

Aganippe, es, /. f;] Aganipa, vrelo «ao brdu Helikonu u Bedtiji muzama posvećeno:] Odatle Aganippis, idos, f. agdnipska i * Aganippeas, a, um, adj. agnnipski. agaso, onis, m. [ago], gončin; * uopće o nespretnom momku, koji za stolom poslužuje: si patinam pede lapsus (posrnuvši) frangeret agaso. Agathocles, is, m. [’ Aya.9-oxl.ijs. Dobroslav] Agatoklo, tiranin sirakuski, rodio se g. 861. pr. Isusa. Agathyrna, ae, f. \)Aya.9vQva\ Agatirna, grad na sjevernoj obali Sicilije, Liv. danas st. Agatha. Agathyrsi, orum, m. [Ayu9vQOot]. Agatiržani, sarmatski narod oko današnje rijeke Moriša u Ugarskoj, koji su se tetovali zato picti, Verg. Agaiie, ili Agave, es, /. [’ Ayavrj[ Agava, kći Kadmova i Hermignina, žena Ehlonova, majka Penteja, kojega je Bakhorn zaddhnuta rastrgala, Ov. agellus, i, m. [dem. od ager], dob aro e. agema, atis, n. [ić/rjga] ~ćeta“, u macedonskoj vojsci izabrana vojska, Liv. Agendlcum, L n. Agendik, glavni grad senonskih Gala, sada Sens u kampanjskoj, Caes. Agenor, oris, m. [LtyrJrojp] Agenor, sin Neptunov i Libijin (Libya), kralj fenieki, brat Belov i otac Kadmov i Europin, Verg. Ov. Odatle 1) * Agenoreus, adj. Agenor ov, ag enor ski boso Jupiteru, koji je pretvorivši se u bika Agenorovu kćer Europu oteo; domus kuća Finejeva (Phineus). 2) * Agenorides, ae, m. [’Ayrivo(iiđri;] Ag enorović a) Cadmus, b) Perseus (kao potomak Danajev i unuk Belov). 3ger, gri. m. [dyooc] njiva, oranica, agrum colere zemlju težiti, raditi; ager fertilis, 2) obično u plur. agri selo, ladanje, (kao oppos. grad. ili stan); vastati agii sunt, urbs exhausta; concurrere ex agris; in agris erant tum senatores; * dolina (oppos. brdo): in agrum prema kraju ; * kao mjera za dužinu: u dubinu (oppos. in frontem, in fronte u širinu): mille pedes in fronte, trecentos cippus in agram hic dabat. 3) zemlja (koje općine, grada ili puka), Rhenus agrum Helvetium a Germanis dividit; qui in agrum Noricum transierant; in agro Aretino; odatle zemlja uopće; agri publici državna zemlja, koju su Rimljani ratom svlada/nima oteli. Agesilaus, i, m. [ ~‘Ayrpll.aoš\, A gezilaj, glasoviti kralj spartanski. aggemo, [ad-g.], etc, B. uzdi sa li uza što ili k čemu, malis alicujus, Ov. agger, eris, m. [2. aggero] 1) građa za šanceve kao: zemlja, pijesak, šiblje Ud. građa za sip, aggeris petendi causa procedere; aggerem comportare; aggere paludes explere; trabes

r aggere vestire na grede zemlje nasuti; rates f junctas terra et aggere (drvećem i kamenjem) integebat; * moliri aggere tecta, graditi i sipnom zemljom utvrditi ; 2) nasap, nasip, a) uopće, gdje se dodatkom pokazuje, kaki se misli: aggeres nivei kup snijega, Verg.; agger arenae kup pijeska, Verg.; agger annorum hrpa oružja , Tao. ; agger tumuli grobna humka; lomača Ov.; Osobito b) kao vojnički t. i. nasap, nasip, šanac, sedes castrorum in morem pinnis atque aggere cingit, Verg. nasap opsadni aggere, vineis, turribus oppugnavi oppidum; jacere nasap nasuti; instruere, exstruere aggerem podiči, načiniti ; promovere ad urbem aggerem; subtrahere cuniculis aggerem; nasap oko grada za obranu od neprijateljske navale, agger Tarquinii obično samo agger, sto ga je Servije Tulije oko Rima podigao: aggere et fossis et muro circumdat urbem Servius, Liv. i, 44, 3., što ga Ciceron r. p. 2, 6, 11 zove maximus, a Horacije sat. 1,8, 15 apricus; odatle aggeres murorum gradski zidovi za obranu zemlje n. p. vrta itd. nasap, agger agrestis Tac.; o) za obranu od mora ili rijeke: gat, j dz, mito (inače moles, ital. moto), molem atque aggerem ab utraque parte littoris jaciebat; * pak odatle * sip obale ili obala agger ripae; herbosus agger; d) za obranu ceste: nasap, ut pontes et aggeres humido paludum et fallacibus campis imponeret, Tao.; agger viae nakopana cesta, Verg.; e) * nasipi, što Alpe čine, aggeres Alpini = Alpes, Alpe kao nasip od prirode. -j- aggeratio, onis, f. [aggero], nd sipanje, na s ip. 1. aggero, etc. 1. [agger], 1) nasip ali, nasuti, cadavera Verg.; ossa aggerata, Tac.; 2) preneseno, sipanjem učiniti, nasuti angustus trames vastus inter paludes et quondam a L. Domitio aggeratus, Tao.; nasip dnj em ispuniti: exhauriendas esse regiones, ut illud spatium (maris) aggeraretur, Ourt; u prilici, umnožiti povećati: multaque Laurentis praemia pugnae aggerat, Verg.; incenditque animum dictis atque aggerat iras, Verg. 2. aggero [ad-g.], gessi, gestum, 3. 1) dobavljati, dbbaviti, pribaviti, -pribavljati, donij e ti, aquam; bona ad aliquem, Plaut.; terram; caespitem, Tao.; arbores, Curt.ingens aggeritur tumulo tellus, Verg. 2) preneseno : prilagati s trudom quadrantes patrimonio, Phaedr.; osobito f riječima multa aggerebantur etiam insontibus periculosa naprdivali se; intendere vera, aggerere falsa««voditi. aggestus, us. m. [2, aggero] dobava, pabuli, lignorum, materiae, Tac. * agglomero, [ad-g.J, etc. 1. „na klupko namo-

Aganippe—agglomero