Topola

publicae agitatus et exercitatas animus; j- geometria agitari animos et acui ingenia; u zlom smislu in tribunatu Gracchum ne dati, da odahne, e) aliquid, r azmišlj ati, misliti, snovati mente, animo, in mente, in animo secum, i bez tih dodataka: habet nihil aliud, quod agitet in mente; ego quae mente agitavi, audistis; quae animo agitabat; agitare in animo bellum; * fugam; s inf.: ut statim mente agitaret bellum renovare Nep.; s praep. de: de inferendo bello agitavit; de Rhodani transitu; -J- de bello; -f de supremis; sa aliter: ipse longe aliter animo agitabat on sve drukčije snovaše raspravljati, dogovarati se, pretr esati negem esse illam rem agitatam in contionibus; Romae de facto consulis agitare (= agitabatur); agitatum, ut etc.; quod magis ad nos pertinet et nescire malum est, agitamus, utrumne an etc . Hor. g) starati se o što, nastoj ati, dpravljati što, da se što obavi, qumn praecepta mei patris agitarem, kad sam se starao, da izvršim očeve naloge; quod beneficiis magis quam metu imperium agitabant, što su više dobrotom nego li strahovanjem vladali; Catilina in dies plura agitare (= agitabat zadavao sebi svaki dan više posla; laeti pacem agitabamus uživasmo mir ; cohortes cum omni equitatu praesidium agitabant bijahu straža, sačinjavahu pratnju; secreta consilia; * vos agitate fugam. Ovako u pasivu: vladati, biti, postajati, pax agitatur mir vlada; induciae agitantur; laetitia, maeror, luctus atque gaudia agitabantur; -J---stationes; -J- vigiliae; latrocinia; također apsolutno, paucorum arbitrio agitabaturpostustupalo se; Ovako napose o svetkovinama, praznicima, igrama i šalama: slaviti, svetkovati, dies festi agitabantur; diem natalem, Com.; * jocos; choros; tako i o vremenu: provoditi, tum vita hominum sine cupiditate agitabatur tad se život provodio ; noctem apud aquam; * aevum sub undis; * aevum sub legibus; apsolutno agitare boraviti, baviti se, potucati se, Libyes propius mare Africum agitabant; equitatum pro castris agitare jubet, Sali.; consul dum inter primores agitat, Liv.; -j- procul Germani agitabant;-}-qui montium editis inculti atque eo ferocius agitabant; također vladati se, ponašati se, ferocius quam solitus erat. Aglaophon, ontis, m. [‘Ay).uo<puii'] Aglaofon, glasovit grčki slikar, rodom iz Taza (Thasus) okolo g. 400 pr. Is. Aglauras, i . f. Aylavoo;] Aglaur a, kči Cekropova, Ov. agmen, inis, n. [ago] upravo agimen. 1) ski'op, povorka, j at o, rulja, mnoštvo: meus reditus is fuit, ut e Brundusio usque Romam

agmen perpetuum totius Italiae viderim; ingens mulierum agmen; * agmina saeva soprorum; * agmen corvorum; * equorum; * graniferum agmen o mravima, * aquarum lene agmen struja ; * agmina pulverulenta prasne rpe * agmen udaranje remorum; -f- navium agmen; * agmina stellarum; * extremae agmina caudae (krivudanje); * agmine certo; -p o mnoštvu posala. 2) osobito kao vojnički t. t.: put, (marš), ne miles gregarius in castris neve in agmine servum haberet; in agmine dimicare; agmine impediti; aggredi hostes in agmine; * rudis agminum nevježa u vojništvu ; 3) voj ska na putu, agmen primum prednja četa, agmen medium srednja četa ; agmen extremum ili novissimum zadnja četa ili zapleše; agmen ducere; cogere ili claudere agmen hiti zaplećem, agmen procedit stupi naprijed; agmen quadratum u bojnom redu s prtljagom u sredini phalanx, agmen magis quam acies; agmine putem; agmine instructo uredivši se za put; spreman na put; * agmine facto; agmen juste» Tao.; agmen pilatum Verg. agna, a e, f. j agnjica, žensko janje, osobito za zakljanje, Hor. * Agnalia, ium, ili orum, n. pl. = Agonalia, agnascor, natus, 3. depon. [ad i nascor] rodit se iza smrti očeve ili poslije već učinjene opo ruke constat agnascendo rumpi testamentum kasnijim porodom. agnatio, onis, f. [agnascor] upr. prirađanje rod po krvi, t. j. po muškoj lozi. agnatns, i, m. [upravo part. od agnascor] kac supst. 1) potomak, t.j. dijete, koje se rodilo iza učinjene oporuke, quemquam ex agnatis necare flagitium habetur, Tac. 2) rod po krvi, t.j. po muškoj lozi Jovem et Junonem, quos fratres inter se agnatosque appellare videmus, agnellus, i, m. [demin. od agnus] janjeSce, kao riječ od mila, Plaut. * -}• agninns, adj. [agnus] j a g nj eoi; supst. * agnina, a e,/, [se. caro) j anj etina. agnitio, onis, /. [agnosco] pripoznavanje, spoznaja, quae quaestio ad agnitionem animi pulcherrima est. agnitus, part. od agnosco. Agnonldes, ae, m. (Ayvo>vlSr,<;\ Agnonid, jedan govornik Atenjanin, tužitelj Fokionov, Nep. agnosco, novi, nitum, 3. [ad i nosco] upoznati, i) spoznati, poznati, upoznati, agnoscitur (callidus ille et occultus); unde illi versus? nunc agnosco Graecum sad se sjećam grčkoga; * accipio agnoscoque deos; * auribus notos cantus; deum ex operibus ejus po njeqovim djelima; agnosco ex me po sebi upoznajem. Odatle, što smo već poznavali, opet poznati; upoznati, prepoznati; * nomine audito extemplo agnovere virum; quem u

Aglaophon — agnosco