Topola

V

Kao što spomenusmo, Karadjordje sa glavnim svojim vojvodama i mnogim srpskim porodicama, na zauzimanje ruskog cara dobivši dozvolu od austrijskog dvora, podju 17. septembra 1814. preko Novog Sada, Temerina. Starog i Turskog Bečeja, Beodre, Velike Kikinde, Komloša i Velikog Bečkereka te stignu u Temišvar, gdje je trebalo da se sastanu i da se prijave austrijskoj vojnoj vlasti, koja ih onda preko Erdelja uputi u Rusiju u varoš Hotin i okolna mjesta. kao miesta njihovog novog obitavanja. Onamo stignu 26. oktobra 1814.

Od znamenitih Srba otišli su sa Karadjordjem: Mladen Milovanovič, predsjednik Soveta; Stevan Vilipovič, vojvoda i sekretar Soveta; Colak-Anta Simonović, vojvoda kruševački; Cincar Janko Popović, vojvoda požarevački; Pop Luka Lazarević, vojvoda šabački (sa svojim barjaktarom Tošom Bojaničem. Karadjordjevim zetom, koji je u Hotinu uzeo za ženu Saru, udovu vojvođe Karamarkovića); knez Ivan Raškovič; Ilija Carapić, gročanski vojvoda; Jovica Milanovič, vojvoda posade beogradske, Karadjordjev zet; Vule Ilić, komandant grada Smedereva; Nikola Karamarković, vojvoda i komandant grada užičkog, Karadjordjev zet; Jakov Nenadovič, član Soveta i komandant valjevski, i sin mu Jevrem Nenadović, tamnavski vojvoda, potonji tast kneza Aleksandra Karadjordjevića, otac knjeginje Perside; Antonije Ristić Pljakič, karanovački vojvoda, Karadjordjev zet; Laza Teodorović, narodni čata i pisar Jakova Nenadoviča; Karadjordjev pismonoša (Cetinje—Topola) slijepac guslar Gjoka Milutinović Vasojevčanin i Vujica Vuličević, smederevski vojvođa, sa svojim pisarom Antom Protićem. Ovi su svi od ruskog cara dobivali, koji manje koji više, godišnje potpore za uzdržavanje, a Karadjordju bude u Hotinu ođredjen za obitavanje lijepi nekadašnji pašin dvor i godišnja potpora od hiljadu dukafa.

26