Učitelj

zumio? (ne). Po čemu se razlikuju narodi; po vjeri ili jeziku? Iz Toga dialoga poslaje Josipu jasno, da su on i Alija jedno fe isto, samo što Alija ide u džamiju, a on u crkvu. Pomoću pisancefa, eto, može se na jasan način uvjerifi djecu, da drukčije misle i govore, nego seoska generacija na zapadu života, koja čovjeka sa turbanom i fesom obično zove Turčinom. Takvom nazivu je kriva tendenciozna politika prošlih vjekova, politika cjepkanja u antipodne }fabore. :

2) Flora. Što se liče flore ona se može opisivati općenito ili pojedinačno. Iz iskustva znam, da je prvi način više uobičajen, nego drugi. Mislim da je fo radi Toga, što je djetetu lakše nabrojiti preistavnike flore, nego delaljnije jednoga od njih opisali. Tu je baš promašen cilj dopisivanja. Djeca iz učitfeljevog predavanja doznaju što u pojedinom kraju rodi, pa je nabrajanje preistavnika flore u pismu proslo ponavljanje bez inferesa, pogolovo ako se pisma šalju u ekonomski sličan kraj. Više koristi pruža opis pojedine biljke, vrijednost? biljke kao sredstva za živof, biljka kao vrelo prihoda ili kakav značajan događaj vezan uz biljku. Nekoliko primjera. Bolje je ako dijete s otoka Hvara opiše maslinu, dobivanje i unovčenje ulja, ulje kao hranu, nego da nabroji sve preistavnike flore na otoku Hvaru. Južno voće dijete kupuje i u dućanu, ali bogzna bili ikada doznalo, da maslinovo ulje zamjenjuje Hvaraninu svinjsku masf, pa da svinje uopće ne goje. Za sremsko dijete je ovo više nego senzacija.

Zanimljiv događaj, koji je u vezi s nekom biljkom, može bili od velike koristi. Jedan kolega sa službom ispod Cera mi je pričao, kako kraj cerskoga spomenika raste krasna breska. Ponikla je na originalan način. Kada su se poslije rata skupljale kosti palih vojnika i odnašale u zajedničku grobnicu na Ceru, našli su jednu lubanju, a u njoj košticu od breske. Znači, da je vojnik bio pogođen u momentu, kada je u ustima griskao bresku. Košlticu iz lubanje izvadiše i zasadiše kraj spomenika, a iz nje je izraslo krasno stablo sa kojega su Blagopokojnom Kralju svake godine slali po 4 kg bresaka. Od kakve bi koristi bilo pismo o cerskoj bresci za jedno brđansko dijete, koje nikad nije vidjelo nijednu voćku? Istina je, da za svakog preistavnika flore nema ovakvoga događaja, ali ima sličnih. Rimski car Valerije Probo gine u Fruškoj Gori, kad je fjerao vojnike na rad za usposlavljenje prvoga vinoarada u Fruškoj Gori. Seljaci (šljivari) spašavaju Belu IV od gladi, donijevši mu grane sa šljivama. Koliko planinara zaglavi radi runolista? Ako nema događaja iz prošlosti, ima ih iz dnevnoga živofa. Na primjer kampanja i eksport industrijskih biljki li voća.... Zaključak. Bolje je floru opisivaii pojedinačno, nego općenito. Na pojedinačnom opisivanju ne zadržavati se mnogo na formi, nego islicali značaj i vrijednost biljke za socijalnu zajednicu.

3) Fauna. Javljanje o fauni freba da je frovrsno: o domaćim, o poljskim i o šumskim živolinjama. Tako će djeca doznati, da se svagdje ne ore samo konjima, nego i volovima, bivolima i kravama. Negdje je glavna živo-

Wit a A „ab _R- WR Bog: ia