Židov

1. Preko 1 milijun franaka investirano je u zemljišta, koja obradjuju radničke zadruge (Hittin, Dagaria i Kineret, Merhavja, Oan Šmuel, Beer-Tovia). K tomu valja priračunati 150.000 franaka glavnice zadružnog fonda. 2. Po prilici 1 m ii jun franaka investirano je u zemljišta i za sadjenje Herzlove šume (Ben Šemen, Hulda, Hederah). 3. Po prilici ni ii juna franaka investirao je ŽNF uz pripomoć zaklada za radničke kuće (Wolffsonova zaklada, Halperinova zaklada i dr.) u radničke naseobine (Nabliel kod Hedere, MahneJehuda kod Petah-Tikva, Šomre-Tora kod Rehovota, Mošav Kahane kod Ben-Šemena), nadalje u grupe kuća za radničke porodice, kao i u domove za neženje u raznim kolonijama za neženje u Galileji, Samariji i Judeji. 4. Preko 850.000 franaka dao je ZNF kao zajmove za Tel-Aviv i Nahla-Benjanim, za agrarne vjeresije judejskim sadiocima, nadalje društvu za unapredjivanje zemlje i tehnici u Hajfi. 5. Sa preko 350.000 franaka sudjelovao je Ž. N. F. kod gradskih kulturnih zavoda (gimnazija »Herzlia« u Jafi i škola za umjetni obrt »Becalel« u jerusolimu). Ostatak od 290.000 franaka sačinjavaju prve uplate za još nedovršene kupnje zemljišta. Rat je prekinuo početak djelovanja narodnog fonda u mnogočem. N. F. spremao se baš za oveće kolonizatorno djelovanje: On se je nalazio na početku ovećih poslova oko pošumljenja, kojima se je htjelo povratiti zelena divota brdskim teresama Palestine i oko isušivanja močvara u nizinama. On je iskušavao metode modernih radničkih zadruga, nastojao da riješi stan be no i obiteljsko pitanje poljodjelskih zadruga u privatnim kolonijama, počeo da uvadja najnovije tehničke metode rada u gospodarstvima da dovede palestinsko poljodjelstvo do nužnog stepena intenziteta. U kratko, narodni fond nalazio se usred niza teških poslova, kojima se htjelo pripraviti zemlju za ljude i ljude za zemlju. Ali možemo mirne duše reći, da je povjerenu mu zadaću riješio. Svim prijateljima narodnog blaga upravljen bje poziv, da pomognu sačuvati teško stečene pozicije i da priteknu u pomoć zaposlivanjem palestinskim pionirima. Ovaj poziv nije ostao bez odziva. Uspjelo je dalje voditi sva gospodarstva i sačuvati sve radne sile. Osim toga pritekao je Ž. N. F. mnogim nezaposlenim u pomoć poslovima iz nužde (Notstandsarbeiten). Izdaci Ž. N. F. za uzdržanje kolonizatornog djela za minulih ratnih godina dostigli su visinu od 1,200.000. franaka, od toga po prilici 100.000 franaka zagradjevne i amelioracijone poslove, kao što i za sadjenje povrća u svrhu üblaženja nezaposlenosti i promicanja opskrbe pučan:tva sa životnim namirnicama. Za poslove iz nužde u tekućoj gospodarstvenoj godini 1017/18. dozvolio je Ž. N. F. daljnjih 100.000 franaka. Ali time se nipošto ne iscrpljuje zadaća Ž. N. F. u teško ratno doba. Čim nam užasno hrvanje država i naroda donese mirno vrijeme za naš rad u Palestini, Kojim podižemo narod ta svi se nadamo, da užasne žrtve židovskog naroda neće biti uzalud ne ćemo moći da nit ondje uhvatimo, gdje je ratom bila prekinuta. Istina, mi ćemo prije svega na već položenim temeljima dalje graditi, mi ćemo već prije stvoreno dalje razvijali, ali mi smo i za vrijeme rata mnogo naučili, dalnji

horizonti postali su vidljivi, a pojmovi opsežniji. Ne možemo više starim mjerilom iz vremena prije rata pristupiti palestinskom radu. Morati će postati većim, sistematičnijim, bržim. A za to mora i najvažnije sredstvo za ovaj rad Židovski narodni fond postati već i ni, moćnijim, jačim. Već sada, za vrijeme rata, moramo se za sve pobrinuti, da naš zemljišni fond bude sposoban za opsežno djelovanje.

Ravnopravnost Židova u Austriji - na papiru!

Antisemit ske novine u Austriji nastoje marljivo, da svoju otrovnu nauku što više rašire. Što dulje rat traje, to su bezobzirnije u sredstvima. Cenzura kao da im sve propušta. Nu ako se sa židovske strane pokuša obrana, onda cenzura ureduje i plijeni, pa time onemogućuje suzbijanje antisemitizma. U Austriji se dakle sloboda štampe primjenjuje u korist antisemitizma propuštanjem napadanja Židova i onemogućivanjem javne obrane Židova. Radi ovih neodrživih prilika predala je „Osterreichische Israelitische Union 1 ' u Beču ministru pravde memorandum dne 18. novembra 1917. Ali sve je ostalo pri starom. Taj je korak ponovljen 26. januara o. g., opet sa jednakim naime nikakovim uspjehom. Stanovište austrij=kog ministra pravde zaslužuje radi svoje klasičnosti da bude opće poznato: On ne može plijeniti antisemitsku propagandu, jer u novoJ-zakonskoj osnovi 0 slobodi štampe (koja još nije prihvaćena!) nema ustanove, koja bi takove zaplijene opravdavala. Ali se ipak novine inače i sada na temelju staroga zakona ako država takove zaplijene smatra potrebnima po državne interese, pa 1 onda, ako Židovi ustaju protiv antisemitizma. Država nijejdakle tako nemoćna, kakovom se pokazuje, kada Židovi traže, da ona ustane na obranu pravne sigurnosti i poretka. Ministar je izričito naglasio, da u tom pogledu ne može dati instrukcija državnim odvjetnicima, nego je uvijek pripravan da u svakom pojedinom slučaju ispita, u koliko je zakon povredjen. On dakle ne vidi dužnost, graditi nasipe, ako očekuje poplavu, nego je pripravan, iza poplave očevidom ustanoviti, da li je poplave bilo! Židovskim putnicima n,i j e d opu šteno putovati Srbijom i Crnomgorom, nu bilo im je slobodno gubiti život u tim sada po osvajaču zaposjednutim zemljama.. Na pritužbu židovskog zastupnika u toj/ stvari odgovorio je poglavica glavnog sto-\' žera, general pl. Arz, da takovo općenito postupanje sa Židovima ne drži opravdanim, da će zatražiti predloženje odnosnog akta i da će razviditi, da li i u koliko se tu može pomoći. Dakle ; ne odobrava, ali ne zna unaprijed, dali i u koliko će moći promijeniti! Reichsrat votirao je K 70,000.000 za pokriće nabavne potrebe učiteljstva pojedinih krunovina. Prema zakonu imali bi pravo na nabavni doprinos i židovski učitelji i vjerouputnici, koji podučavaju vjeronauk uz stalnu plaću ili nagradu. Školsko vijeće kraljevine Češke izdalo je ipak okružnicu od 17/12. 1917., u kojoj je izričito upozorava, da se židovskim učiteljima i vjerouputnicima nema dozvoliti nikakav nabavni doprinos. »Zemaljsko društvo židovskih učitelja Češke« poduzelo je korake protiv ovog prikraćivanja, nu riješenje će valjda uslijediti, onda kad će bili na

bavni kredit već iscrpljen. Radoznali smo, da li će se isključiti Židovi i onda, kad se bude radilo o poreznom pokriću nabavnog kredita za učitelje? Zastupnici Ofner i drugovi zatražili su ponovno (po koji puta?) reviziju procesa Hilsner, koji već 18 godina nedužan čami u tamnici, osudjen pravomoćno radi ritualnog (!) umorstva. Ministru pravde kanda se odviše ne žuri, da izbriše sramotnu ljagu s austrijskog pravosudja, jer Židov Hilsner još ima vremena da čeka na sunce i pravicu! . . .

Mir s Rumunjskom.

Prije četrdeset godina svečano je objavljena na berlinskom kongresu ravnopravnost svih gradjana Rumunjske. Medjutim stanje bespravnosti za rumunjske Židove traje još i danas. Pred očima cijelog svijeta i garanta berlinskog ugovora Rumunjska je prekršila zadanu riječ i nije ispunila preuzetu obvezu. Naprotiv, ona je načinila iz svojih židovskih podanika, od kojih zahtijeva ispunjavanje svih građjanskih dužnosti, skupinu ljudi, koju naziva ~Tudjinci bez odredjene državne pripadnosti. 1 * Na taj je način učinila iz 300.000 lojalnih, valjanih i radinih podanika skupinu nesretnika, kojima je domovina njihova i njihovih otaca, postala pravim paklom. Do sada su prijatelji i saveznici Rumunjske šutke trpili ovu golemu nepravdu, premda su pozvani zastupnici židovstva sviju zemalja i mnogi plemeniti duhovi drugih naroda opetovano tražili, da se ovom nedostojnom stanju bijednih rumunjskih Židova već jedamput učini kraj. Sada je došao odlučni čas. Državnici Središnjih vlasti neka pokažu da će moći naći sredstava, da se u Rumunjskoj dokine sredovječno stanje kakvog uopće nema niti u jednoj zemlji Evrope. Židovski narod ne moli više, već zahtijeva, da se rumunjski Židovi pripuste uživanju najprimitivnijih ljudskih prava, kako bi nestala sa svijeta jedna velika ljaga i sramota evropejske kulture i civilizacije.

Iz jugoslavenskih zemalja.

Razne vijesti. (Podlegao ranama). Odlikovani natporučnik 25. dom. p. p. gosp. Rikard Neumann, koji je god. 1917. zadobio teške rane na ruskom bojištu, umro je poslije dugog bolovanja u Budapestu, dne 3. ožujka 1918. Tijelo mladoga, simpatičnoga junaka prevezeno je u Zagreb i uz vojničke počasti i veliko sa/ učešče gradjanstva, dne 8. ožujka. Čast njegovoj uspomeni!— (Odlikovanje). Senior Č" ißaT'Giore«, bh. vladin predstojnik ic. i kr. civilni komesar u zaposjednutim zemljama, gosp. Johanan Thau, odlikovan je viteškim krstom reda Franje Josipa s ratnom dekoracijom. Srdačno čestitamo! (Preseljenje). Član uredjivačkog odbora našega lista, g. dr. Edmund Fischer, odvjetnik u Zagrebu, prenio je svoju odvjetničku pisarnu u Osijek, gornji grad. Vjernom suradniku želimo dobru sreću u novom boravištu ! Židovsko akademsko potporno društvo u Zagrebu. Kr. zem. vlada dopustila je, sporazumno s vojničkim oblastima, da Žid. akad. potp. društvo smije i nadalje djelovati prema odobrenim pravilima. Ovo je društvo dosad već mnogim valjanim mladićima potpomoglo, da su lakše svršili svoje nauke na hrv. sveučilištu u Zagrebu. Stoga zavrijedjuje, da bude izdašno , poduprto od Zidova jugoslavenskih zemalja.

BROJ 6.

»ŽIDOV« (HAJ’HUDI)

STRANA 3.