Židov

ta pravila na giavnioj sknpštini olxlržatvanoj ‘đne 28. llipnja. Pravila bijahu u cijelosti primljena. Nakon toga izahrail je alijedeći oclbor: Predsjednik: Briill dir. Ziga; ijotpred(»jeidnik: Straiusz Gioela; tajnik: Goldlierger MLrko; blagajnik: Sclidnbaum, Anica; knjižhičar; Buchsbaum Olgia; odbamici; HiirscM Stefa, Breyer Ivfca, Berkeš Stjepian, Breyer Jolka, Schwarz Vilko, Schwara Bobert, Deutsch Mavro, Hirschl Mjilan. Rejvifzionialni cidbar: pračoluik: Goks- Ferdo; odbornici: Scheyer Leo, Strausz Ljudevit. Ovaj je odibor na svojcm sastanku 30. lipuja prihvartio radni program predloižen im po predsjedniiku dr. Žigi Briill-u. Provedena je ddolia radla, }>a su ustrojene četiri sekcije: gospojitnskia, djevojačka, cmladinska i zabavna. Od 'ovih dala se odmah na posao djevojalčka sekcija vodona svojom pi'oeelnioom gdiccm Jelkom Brever, oknpivši oko sebe našu djecu priređujnći s njome izlete nz židiovsku igm i pjasmu,. Omladinska sekcija raadijelila se u knltumu i športsku podsekcijn, pozvavši za' pročelndka prve g. F. Pollaka, a imtonjo g. I. Neuinana. I omladinska sokcija ne htjede zaostati za djevojačkoim, športaši tjeraju nogmnet, a u dcultumioj isekciji održao je g- Ottn Brefmer zanimivo pr davanje o temi: »Židovi n 18. i 19. vijofcn , na koje se nadovezala odulja debata. Prošle tnedeije razveselila nas je i na/ Sa zahavna sekeija. Zaslnžna gdja. Ivka Bnever zajodUo sa g. M. Hirschlorri priredliše nam iziert, gdje smo u krngu svoje hralee i sestara n veseloj igri i pjesmi za t < boravili na tuge i rrijuke dnevmoga života. f Uslrojenje mjesne cijonističke organizacije u Križev c ima. Istom zg-odom, iza kako je g dr. Briill nazložio potrefbu ustrojenja židov. gradjanskog društva, razložio je sumišlj. g. Felix Baum potrebu organizovanja svib Židoval u orgauizaciji. U oduljom govoa’ii, koji je na više mjesta burnim pljeskom prekiniut bio, ocrHao je goviornik ilanašnje stanje cijoniznia, opisavši i uzvišeni cilj istog, pa je ponovno • poevao prisutue, da nplate šekel i tfme, da postanu članom cijonist. orgauizacije. Po g. Slavku Hirschlu ]iredložen .je slijerkeći odbor: Predsjiedliik: Ljudevit Strauss; tajnik: Frdtz Pollak; blagajnik. i povjerenik Ž- N. F. Zora Hirschl. Odbomici: dr. < Žiga BriilJ, Joža Goldlierger, Slaako i Vlatko Hirschl, kojd je od prisntnili jerluoglasno izahran. Isto tako prihvačeina su u cijelosti pravila S. C. J. Odhor je odmah otpočeo radom, te jo na prvoj odborskoj sjednici odiržanoj dne 1. lipnja kao glavna točka ustanovljen dan za pi'oslavn Heral«ve svečanosrti i sastavljen program za istu. Iz mjesne cijonističke organizacije. (Bjeiovar.) Povodom premještenja dosaidanjega predsjednika mjesne oijon. orgatni zacije, g. inž. Rosenzweiga u Osijek, izahran je n sjedmici od 20. srpnja o g. novim predsjedniko'm, g, inž. Auir e 1 Spilier.

PROSLAVE U SPOMEN HERZLA.

Osijek. Oye se g'odiue mjesiii odbor iz nekih razloga ogrranieio samo na proslavu u hramu- Svečana služba božja odoržana je 17. oi. g. u gorujogradskom hramu. Uz ue baš preveliki odziv gnadaustva prisustvovala joj je korporativuo sva uaša omladina Spomenslovo odižao je sumišljemk, uadratmi g. Dr. Ungar, razloživsd u 'kratkom i dirljiivom goivciru veličinu uašega vodo i listaknuvši osobito 'njogove zaskige oko pa-eporoda židovske omladine. Za vrijeme službe božje otpjevao je omladinski zlior »Hatikvu«. Osim toga priredila su naša omladinska diruštva dne 20. o. mj. jiedno posve neuspjelo Ilerzl-iKisijelo. Istaknuti valja lijep i ik>pularno održan prikaz Herzlovog rada po sum. Fritzu Ledeoreru. Karlovac. U nedeljn 20. o. mj. priredila je karll- židovska omladina prosiavu obljetniee Hei-zlove. Prije samog spomenslova , služio jie g. nadkantor D. Meisl sveeami službu božju u liramn lx>g. opeine, iai poslije toga obd l ržaoo je u vijećnioi bog. opeine safmo spomenslovo. Omladina jjolnčila je j opet uspjeh svog nenin.orncg raida za cijonizam. Predsjednik Omiadine, Otto Kelmitzer IKizdravio je goste i rastmnačio svrhu svečanosti. Iza toga je mali Đnrica Reiner doklamovao Liciitovu pjesmu »Teodom sa zanosoitu i' skoro deklamatornom vještinom. * Gosp. Dr. Mavro Gross održao je opširno predavanje o Teodoru Heralu stvamo bez kieenosti. Predavanje je bilo skroz poneno, što se napokon i vrlo dobriip i»kazalo, jer je dostia veliki broj ovdašnjih Židova upoznat harem s Herzloin Clan Omlaiđine ’Filip Reiner pročitao je Herzlov »Mauisdiel«, a gdjica Mirjam Walder Blochovu odu »Teodoru Herzlu«. Uz pjevanje Hatikve razišlo se općinstvo oeito zadovoljno s nspjehom. Lijepa svotica sahrala se u lih židovske svrhe. Bjelovar. Uspomenai na nenmrloga vođu proslavljena je u Bjeilovaru, dne 17. srpnja na osohito svečan način. Svečanost održana je n hranm- Iza Minha moflitve otpjevao je djevojaeki pjevački zbor izvanredno lijepo tužaljku, a g. maitkantor recitovao je veonia čuvstveno E 1 mole rahamim, na što je g. raibin T auber izrokao usrdnu prigodnu molitvn. Vrhunac svečanosti bilo je spomenslovo, što ga je dr/ao predstojnik liogoštovne općine g. Dr. G o 111 i e b. Divnim riječima, a s mnogo topline j osjeeaja prikaaao je rad i svu '■cličinu Herzlove ličnosti i posljedice ijegova djelovanja. Učimak govora bio je vanredan i ostavio je snažan dojam na muogobrojno prisutno općinstvo. Pjevamjem Hatikve završila se ova veiebna sveeanost. Za Herzlovn šumu sabrale su naše vrijedne sumišljenice znatnn SVOtUu Križevci. U predviećerje dana smrti Teodora Herzla, dne 16. srpnja 1 &19. ojelokupno se križevaeko židovstvo u svčamom ruhu saknpilo u iskieenoj vijećniei židov. bog. oipćine, da na jxiziv mjesne cijonističke organizacije na dostojam način proslavi ovaj nama svi-ma sveti spomendain. Uvodno inajstorski je deklamoviala gđica. Anica Flesch Lichtovmi pjesmu »Teo-

floru Hierzlu«. Dubok dojam, ikoja je ostav !a ta pjesma našao je svbj izraz u bumotm pljesbom. Iza toga sumišlj. FeLix Baum crta život i djelovanje našeg vođe retorički savršeno a stilistilaki dotjerano i prikazuje upliv židovskog preporoda na karakter nastale gerieracije. Pod dojindiu cvih lijepah izvoda bje sakupljena lijena svota za 2. N. PSlijedi'lo j© svečano bogoslužje. Odslužio gai j kantor g. Buchsbaum uz pratnju zlx>ra. XI jx)east toga spcmendana otvorio je Toru predsjednik mjesne cijonist. organi* zacije g. Strauss zajedno sa predstojnikom hrama g. JaSkrbom Hirschlom i predsjednikom £id. gradji. društva g. dr. Briillom, a kako ga je tada molio naš kantor, ostat će svima nama nezaboravan. Hatikvom zaviršena je ovai slava, a za dostojanstven oiblik njen neka bude g. kantoru i na ovom mjestu najdublja livala«. Kmna. TJ veee 17. o. mji. obdržavala se u ovomjesnoj jevrejskoj sinagozi na svečfJni način spomen-slava dra. Teodora Herzliav Naš je sumišljenik gos]). Samuel \Vessel izrekao spomen-go\or, u kv jemu je prikazao život i djelovanje veliIvoga pokojnika. Na svočanosti sudjelovao i pjevački zbor cijonističke omladine. Za Herzlavu šmrm sakupljeno j© ovom zgodcih 400. K Sanskj most. Na 19. tamusa 5679. (17. Jula 1919.) sastali su se ovomjesui Židovi u svcm društvu »Šalom«, da na dbličan način proslave predvečer obljetuiec srarti vts Ikana dra. Teodora Herzla. Svečanost je otvorio predsjednik >Šaloma« naš vrli snmišljenik Mordo Papič; Pošto je konstatovao radcsnu čimjenicu, da čitavo ovomjesno židovstvo kotporativno sudjeluje, osvrče se kratkim potezima na ziiajmeniitoet pojave Herzla. ’ Svršio je Jijepom deklamaeijom pje,sme »Teodoru Herzlu«. Iza toga govorila je naša vrijedna tajnica Gjojica Le\yi lijepim i biranim riječima o životu i radu dra. Herzla, te je poldrug sata držala napeto pažnju svih prisutnih. Nakon što je mjesni ralbiner David Kabiljo održao sveeaino slovo na španjolsbom jeziku, zaori se iz sviju grla »Hatikva«. Na koncu je naša komesanica nae. fonda, gdjica Gjojioa Lewi, saku pila lijepu svotieu od K 411.—. U jiutro slijedećeg dana pdržaaia je svečana služba BožjiaBjelina. U srijedn n oči Herzlove obIjetnice je hram bio pun sumišljenika i sumišljenica, te se je eitao limud (zađušnice) za pokojnika. Ujntro 20- tamusa"su sumiišljenice Luni Barueb i Simba Montilja sakupile po kućamai i dućanima K 850.—, za Herzlovu šumu. U suboitu 21. tamusa na prigodnom sastankn, održao je spomenslovo sum. Mento SaJom. A. Zvornik. 20. tamusa saknpiše se u hramu ovdašnji sefardi i aškenazi, muško i žensko, staro i mlado, da iskaže počast veiikom vođi. Poslije arvita izrekao je g. kantor svečani esped s pjevanjeim teilim. G. Haskija Levi držaio je lijep govor, a zatim je g. kanior oitao Askara i završio besjedom. Pjevanjem Hatikve zaključena xje svečanost. Zvornička mala općina, koja svakom zgodom daj© sjajnih dokaza svoje Ijnbavi prema židovskom narod«, naročito obiikmm darovima, zavrijeduje svaku hvalu. STRANA 8.

»2IDOV. (HAJHUDI)

BROJ 24. i 25. .