Židov

da pođem na jednu turneju kulturnih predavanja, započeli taj svoj put BijeljinOm. Jevreji grada Bijeljine sačinjavaju uzornu općinu u Jugoslaviji: pripravni, požrtvovni i avijesni. Vidi se, da su mnogi energični naši ljudi u ovoj općini radili Hram je upravo jedna neizmjerno lijepa građevina: ugodno svijetlo, boje orijentalne. vesele, vedre, plavo-bijiela boja vijuga se i izbija Svuda U blizini hrama je jioš komad zemljišta, na kome će biti sagrađen jevrejski dom. U tom gradu znači bogoslovna općina isto što i cijonistička organizacija: nema suvišnog trvenja, jer su svi svdjesni Jevreji, Samo u blizini takve općine mogla je nastati prva halucnaSeobina. Odmah iza ručka Odvezoše nas kolo. vlasnika Avrama Finci ja rua salaš. Vozili smo se obalom jednog kanala, koji je bio pun vode poslije nedavne kiše. • Kočijaš njemačkog pori je tla pričao mi je na putu o dobru, o usjevima, pokazivao mi rukom, dokle sve dosiže Fincijevo imanje, koje slad pripada (e pravom rada i uživanja najvećeg dijela plodova) palestinskom resoru; ovaj će na ovo zemljište slati grupe haluca, koji Će ondje proći školu poljodjelskog rada i odavle poći u Palestinu. Gledao sam livade, polja i pašnjake, u pozadini šumu i brda: krasna okolica, plodna, obrađena i dobro guojena. Napokon stigosmo preko jednog malog mosta u naselje. Već sam tamo iza ograde u bašči opazio nekoliko našali mladića, koji upućeni od jednog ekonoma kopaju jame, sitne zemlju i miješaju je sa gnojem- Odmah Ha ulazu cvjetni park na lijevoj strani, iza njega mladi (istom nedavno zasađeni) voćnjak, a na desnoj strani velika baišča za povrće, u njoj isto nekoliko haluo& Iz cvjetnog parka uzdiže se lijepa kuća, u kojoj dOmuje vlasnik sa svojom Suprugom. Taj vlasnik, gosp. Avram Finci, nije uopće onakav jedan veleposjednik, kako ga mi sebi obično zamišljamo: nema u njemu ništa gazdinsko. Naprotiv je on đoIbričffina, Ijubezan, blag i zlatnoga srcaSve on nekako očinski shvaća, podupire, vjeruje u uspjeh i ima mnogo strpljenja. Kad se grohotom nasmije, zavede sve, čuje se Sve do brda, a gnoj se u zemlji još jednom pomiješa sa zemljom; Vjeruj mi, moj dragi prijatelju, da se samo ovakav jedan jevrejski seljak može tako zavodno i naravno Smijati. Pod kućom Vlasnikovom je velika avlija. na kojoj se čitav život tog naselja odigrava. Ovdje je stan naiših haluca, bunar, stale, kuhinji, stan jednie radničke porodice, dom jednog ekonoma i druge nužne manje i veće ekonomske zgrade (za perad, sprave, za spremanje namirnica i t. d.) Kako se može prosuditi: imade svega, što jedno ovakvo naselje treba. Dakle može Se na prvom mjestu čitOvO poduzeće smatrati produkti v.n o m ekonomskom zadrugom. Svi haInci spadaju jednoj prije svega ekonom(ski vezanoj zajednici. Svi moraju raditi i sve treba plod rada da prehrani- Izvan te žive Zajednice stoje spomenuti ekonom s porodicom. radnička porodica, bočijaš, pastir i valjda još po koja pomoćna sila- Zajednica mora vremenom tako daleko doći, da Se potpuno može prehraniti svojim radom i da budućoj grupi ostavi plodova i nužnog kapitala za promet. Kad bi sve tako bilo, onda bi se čitava hahic-grupa mogla na-

zvati ekonomskom porodicom, koja bazirfe na zadruga rskom nasljednom temelju i na pravu jednake vrijednosti svakog člana, Kaiko vidiš, moj dragi, i nehotice (a valjda je to nekima i svijesno-uamjemo) razvija se onflij tip zajednice i ekonomske seoske družine, kako je mi želimo: svaki član postaje radom jednako vrijednim, ali Svima je stalo do zejdnioe. pa podižu socijalnost i solidarnost, a übijaju u sebi onaj materijalistički egoizam. Imao sam prilike, da đoživim mnogo toga u pogledu Solidarnosti i isOc i jalnoga duha; brine se jedan za drugoga: što je moje, to je i tvoje, jedan za Sve, svi za jednoga. Jedan pOmaže drugom, žrtvuje od svoga, ako je potrebnije drugom. Govorio sam o ekonomskoj zajednici, pa moram spomenuti ovdje još stan, hranu i odijelo. Svi muškarci stanuju u jednoj čistoj ugodnoj baraci, svijetla ima dosta, a uvedeno je i električno svijetlo. Gotovo u sredini čitave sobe nalazi se dugačak stol i dvije duge klupe (kao što obično u seljačkim kućama, gostionama ili u kasarnama i običnim narodnim kuhinjama). Na desnoj strani kod ulaza do zada je klupa vsa umivaonicima. Uza zid svuda jednostavni kreveti: željezni kreveti sa tvrdim slamu jača ma; na svakom krevetu jedan pokrivač ili k tome još kakav ogrtač. Pokraj kreveta sandučić, kutija: ili kofer; nad krevetima obješena odijela, štapovi, šeširi, peškiri, violina i druge stvari: stan halucističkih vojnika. U sobi je još jedan ormar za svašta i svakoga. Nekoliko knjiga leži na Ormaru (zanemarene Su. kao da ih nitko ne voli). U sobi je nekih dvadeset kreveta; čini mi se ipak. da je prostor nešto malen za toliko pluća- Žene imajdu za sebe malu sobicu. Hrana je prilično jednostavna: mlijeka, sira, kajmaka; kruha, koliko svaki hoće. Mesa ne jedu svaki dan. Trebalo bi 0 tome više razmišljati- Bijel] mekani sir 1 mlijeko prilično slabe stomak. Morali bi se što više naviknuti na bezmesnu hranu, ali to više masti, jaja, u mlijeku kuhanih tjestenina i slično. I u pogledu drugih užitaka (alkohola i pušenja) trebalo bi polagano uvesti apstinenciju. Halucijska grupa mora biti protiv alkohola i nikotina. Opazio sam. da su mnogi u tom pogledu daleko došli. Kod kuhanja trebao bi i po koja muškarac za zamijeniu žene (kod mijeSenjn kruha našao sam jednoga haluca Sa jakim mišicama kako »veže« i mijesi tijesto). Možda se to čini smiješnim, da muškarac isto naizmjence u kuhinji radi, ali ako se malo razmišlja, nije stvar baš tako čudna. Odijela je svaki sam sebi ponio, ali bi ipak nužno bilo, da Se iz halucijskog fonda napravi jedinstveno odijelo od kakve jake i čvrste robe, možda onakve boje, kakve je zemlja. Kod rada znoji se čovjek, kaljaju se košulje; treba se naučiti ua to (naročito za sunčaj. ? aua). da se tijelo razgali do pojasaAli halue-gTupa nije samo ekonomska, nego ujedno i radna zadruga; onta je zajednica, boja mora biti radom vezsnaGlavni je tu problem svakako podjelba rada. Svi Se haluci pokoravaju zapovijedi jednog radnog upravitelja. Kad tko na red dođe mora ustati u četiri sata, svršiti poslove oko konja i krava, brinuti se za štalu; netko mora nositi gnoj, netko opet valja da se pobrine za perad, jedaki je ma-

gaziner, žene moraju musti krave, jedni moraju' u bašču, jedan se opet brine za pčelinjak i t. d. Tako se polagano stvaraju posebni pozivi unutar sjednice rađa: pčelar. baščovtan, konjogojitelj, kočijaš, pastir. Šteta, što nema među halucinira pravih zanatlija (kovača, cipelara, krojača, stolara i drugih.) Kad govorim o podtjelbi Hada, Spomenuću položaj žene u haluc-gnipi. Pitanje spola je važnije, nego li što se misli i priznaje. Pritaji Ii se i potisne ova fiziološka činjenica, razviće se neistina i neiskrenost među spolovima, koja će hiti od štete čitavoj zadruzi. I u grupi se odijelila žena od rađa: rediti sobe, prati rublje, kuhati, musti krave. Zašto se ne propusti djevojkama potpuno bašoa, kao što je to običaj gotovo u svim palestinskim kolonijama! Neka žene isto dođu do lakšeg poljodjeljjdcog rada. Osim toga moraju (barem kod tih prvih pokušaja i početaka) osloboditi žene od teškog rađa i rasteretiti ih, da dođu do tjelesnoga odmara i duševno-osjećajnoga života. Jer to kod naših haluca nije sasvim tako (jer nijesu barem za pranje rublja i kuhinju namještene privremeno dvije —tri plaćene sile), to se djevojke umaraju, mladići predugo rade- Ali sve je teško na početku i sigurno je. da će se sve urediti i staložitijer svi teže za isfcrenošću, vedrinom i pjesmom kod rada- Spomenuh ti već, dragi moj haveTu, potrebu, dla se (kao što o alkoholizmu i nikotinu te o mesnoj hrani) otvoreno i drugarski govori o Seksualnom pitanju. Jedino ako s e jasno o tome govori, moguće je upućivati dTugOve. da je tijelo u mnogim svojim željama samo jedan mehanizam. kojega djelovanje ovisi o načinu, vrsti i množini hrane, o vreihenu spavanja, đ tome, da li se tijelo često kupa hladnom vodom, da li intenzivno radi i t. dMora se naročito u pogledu tjelesnog života uvesti nazivanje, estetsko-etsko i nacijski valja promatrati sve, te ne zamijenjivati samo uživanje i ugodnost sa žbilja organski-pr i rodnom potrebom. Treba u tome stvoriti čistu jasnoću. Ali i to bi bila pogreška, ako bi nekoji haluei smatrali prelaz iz gradskog u seljački. iz galutskog u palestinski život jednostrano fizički (NordauOvo Muskeljudentum-), pa pretjerali u tjelesnom rladu i naprezanju. Reče mi jedan haluc, da on vidi u tome jedan napredak, što haluei većinom nemaju nikakvih kulturnih potreba. To nije ipak nikakav napredak. Haluei ne smiju biti samo ekonomska zajednica i radna skupina, nego i duhovna za J druga. BDapoel-hacair i šomrimi izdavaju svoj© časopise i imaju vrijeme za čitanje i duhovni razvoj. Vidio sam i čuo setm, da pjevaju zajedno, razgovaraju se i uče hcv brejski, afli to još nije dosta. Znam i to, da nekoji upravo fanatički rade fizički prekomjerno i zanemaruju Sve drugo, ali ni to nije dobro- Duh veže jače, nego li stomak i rad- Rad ne smije previše umaratil nego moraju i oči i srce doći do svoga života. Cilj je, da stvorimo harmonijskog čovjeka: harmonijskog u tijelu i duhuZato: kraće raditi, a intenzivnije, malo više vremena svaki dan za daljnji duhovni razvoji. Neka se čitaju knjige o poljodjelstvu i općoj ekonomiji, o Palestini, ali i literarne i knlturno-istorijske. Neka bude vremena i za muziku i za prirodu. Znamda će svi haluei reći, dla je to teorija, ali to su bila moja opažanja, a to su još i sada

2

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

Broj 16.