Židov

pašćivanje židovskih egzistencija. To su opet oni famozni zakoni, po kojima je Madžarska već prije rata stekla tužnu s l 3 vu. Ali najjači udarac židovstvu zadala je oficijelna Madžarska uvedenjem takovih odredaba, koje gotovo onemogućuje Židovima polazak visokih škola. Tako moramo za sada ustanoviti, da u Madžarskoj još uvijek caruje užas I tmina. Interview sa zastupnikom dr. Straucherora- »Wiener Morgenzeitung« donaša prema bukareštanskom »Mantuirea« intervievv zastupnika dra. S t r a u c li era> koji u izvatku prenosimo. (Dr. Straucher poznat je židovskoj javnosti kao jedan od najstarijih židovsko-narodnih zastupnika na bivšem carevinskom vijeću, gdje se istaknuo svojim odlučnim istupima na obranu židovstva. Nakon pripojenja Bukovine Rumunjskoj izabran je kao zastupnik Cernovice u rumunjski parlamenat, gdje je neki dan govorio, o čemu izvješćujemo na drugom mjestu. Op. ur.) Kao jedini židovsko-narodni zastupnik u rumunjskom parlamentu borit ću se naravno za interese Židova u Rumunjskoj. Židovima ove zemlje mora da se daje mogućnost političkog, kulturnog i građanskog razvitka. Židovi u Rumunjskoj su prema državi vrlo lojalni i ispunjavaju bez priuzdržaja svoje dužnosti prema zemlji a da time ne napuštaju svoj položaj kao osebiti narod, niti se priključuju ijednoj političkoj stranci. Prema načelu »jednake dužnosti i jednaka prava« očekuje židovstvo Velike Rumunjske pravu emancipaciju, koja ne će da bude tek na papiru, već i u zbilji provedena. U parlamentu tražit ću priznanje ukupnih prava svih narodnosti, u prvome redu naravno židovskoga naroda, kako su ustanovljena u mirovnom ugovoru. Rumunjsko židovstvo boluje sad na potpunoj desorganizaciji, što znatno otešćuje naš parlamentarni rad. Ta je i okolnost kriva, da ja sam zastupam rumunjsko židovstvo, koje broji preko milijun duša. Najvažniji je za sad posao, da stvorimo jedinstveno židovsko-političko zastupstvo, jer bez tog zastupstva nije moguća narodna autonomija. Smatram s toga bezuvjetno nužnim, da se sazove opći židovski kongres, na kojemu bi se imali da raspredaju svi naši narodno-politički, gospodarski, kulturni i vjerski problemi. Naš jc put jasno određen: put je to samošvijesne židovsko - narodne politike, koja nam jedino može da osigura mogućnost slobodnog i zdravog razvitka. Upadice kod govora zastupnika Strauchera. U rumunjskoj komori došlo je povodom govora dra. Strauchera do žestokih upadica i riječkanja između govornika i antisemitskih zastupnika. U svome govora pitao je među inim dr. Straucher vladu, da li joj je poznato, da se odvjetnička komora kratila primiti židovske odvjetnike, ma da. su rumunjski državljani, nadalje, da li vlada znade o zapovijedi ministra za rat, kojom se nalaže odstranjenje svih židovskih gažista i vojnika iz vojnih ureda. Ovi upiti izazvali su ogorčenje antisemista, te je palo vrlo oštrih povika. Nakon što se buka stišala, nastavio je dr. Straucher svoj govor, te ponovno prosvjeduje protiv svih nasilničkih akata počinjenih protiv Židova i završuje izjavom.

da se ovim praktikama griješi protiv mirovnog ugovora, koji je vlada potpisala. Rad židovskog narodnog vijeća u Wienu. Židovsko narodno vijeće za Austriju, održalo je plenarnu sjednicu, na kojoj se izvjestilo o djelovanju pojedinih odjela. Uredio se poseban ured za nine zarobljenike, koje će potporom američkog komiteja za pripomoć nastojati oko povratka ratnih zarobljenika iz Sibirije. Obavijesni ured dobiva direktne vijesti o položaju ratnih zarobljenika. Odjelu za socijalnu skrb uspjelo je smjestiti 6200 djece u inozemstvo. Ured za promicanje obrta otvorio je bravarije, pripravlja umjetničko-obrtničku školu, stolariju, elektrotehničke i druge stručne tečajeveUred za nastavu osnovao je jevrejski pedagogij, koji je sad preuzela cijonistička svjetska organizacija, a pripojit će se istome odjel za izobrazbu pučkih i srednjoškolskih učitelja u jevrejskom jeziku. Jevrejski gimnazij vrlo se "lijepo razvija i otvorit će drugi razred. Ove jeseni otvorit će se prva židovska pučka škola prethodno s dva razreda. U sporazumu s narodnim vijećem osnovat će se nadalje zavod za izobrazbu židovskih vjeroučitelja, zatim elementarni tečajevi za šegrte. Izvještaj pruža lijepu sliku rada židovskog narodnog vijeća, koje je moralo preuzeti sav rad, koji je bečka bogoštovna općina zanemarila ili nije bila kadra da ga izvrši. Pripomoćna akcija američkog židovstva. Povodom Relief Kampagne u korist ratnih žrtava u istočnoj Evropi priređen je u počast upravitelja ove akcije suca R o s a 1 k y-a, banket, kojemu je pribivao i amerikanski poslanik u Varšavi, Oibson, koji je među ostalim rekao: Pošto je židovski narod ispunio svoju dužnost i spasio na tisuće poljskih Židova od smrti, mora amerikansko židovstvo dati spašenima i mogućnost egzistencijeGibson opširno opisuje položaj Židova u Poljskoj i naglašuje veliku pomoć, koju je poljskom židovstvu pružio »Joint Distribution Committee«. S oduševljenjem govorio je radu dra. B o g e na. Iza govora Warburga, izjavio je Louis M a r s h a 11, da se povedena akcija ne će prije završiti, dok se ne skupi cijela projektirana svota. Moramo pomoći evropskom židovstvu i ne smijemo prestati davati novaca dotle, dok evropsko židovstvo ne bude sposobno da sebi samo pomaže. Židovi u Argentiniji. U »Jewish Morning Journal« izjavio se poznati agitator za Ž. N. F. dr. E p s t e i n o argentinskim Židovima te među ostalim veli: Kad govorimo o Židovima u Argentiniji moramo uvijek razlikovti gradske Židove i koloniste. Premda kolonista ima znatno manje no gradskih Židova, ipak igraju u društvenom životu argentinskih Židova tako važnu ulogu, da bi se zapravo moralo prvo o njima govoriti. Glavni židovski centar je Buenos Aires, gdje živu oko 70.000 Židova. Zastupani su u svim zvanjima; ima tu židovskih veletrgovaca, tvorničara, medicinara i pravnika, sveučilišnih profesora, književ nika, te jaki srednji stalež. Veuiič. ruski ili poljski Židovi, dok je malen broj francuskih, engleskih i njemačkih Židova, koji su se sasvim otuđili židovsko-narodnom životu. U svim gradovjma Argentinije, gdje imade većih židovskih kolonija,

pripadaju Židovi kao i u Evropi najraznijim klasama i strankama, pa uslijed toga ima i partijskih borba. Ima tu bundista, jidišista, socijalista svih smjerova. No pretežiti dio argentinskih Židova su nacijonalno i cijonistički orijentirani. Cijonistička je organizacija najjača i najuplivnija u cijeloj zemlji. Argentinski se Židovi odlikuju svojom dobrotom i darežljivošću. Argentinija bila je prva zemlja, gdje se održao židovski kongres 18. mjeseca prije prvog američkog kongresa. Cijonistički se pokret jako razvio, te ima u zemlji preko sto dobro organiziranih cijonističkih društava. Darovi za narodni fond, za geula-fond postigli su svotu od 250.000 pesosa (600.000 švajcarskih franaka), što je vrlo lijep rezultat za žiteljstvo od 150.000 Židova, tim više, jer su argentinski Židovi dali za pripomoćnu akciju preko 200.000 pesosa. Cijoniste imaju dva tjednika >Jidische Welt« i španski »Maccabcan«. Vrlo pohvalno izrazio se dr. Epstein o židovskim kolonistima. Dok je u gradskom pučanstvu postojala tendencija k asimilaciji, židovski su koloniste uvijek bili židovsko-nacijonalni. Govore većinom jidiš i žive po tradiciji. Materijalno dosta dobro stoje, a ipak svi su pripravni, da prodaju svoje farme i da se presele u Palestinu. Židov, guverner u Oueenslauđu. Potporučnik Sir Mattheu Nat ha n imenovan je guvernerom Oueenslanda. Bio je redom guverner Zlatne Obale, liongkonga i »Natala; 2 godine bio je sekretar ministarstva pošta, zatim predsjednik odbora za unutrašnje poreze, državni podsekretar lord-lieutenanta Irske i t. d,

Iz cijonističkog svijeta

Poruka Lloyd Georgesa godišnjoj cijonističkoj konferenciji. London 11. jula. Dr. W e i z m an n primio je slijedeću poruku od ministra predsjednika L 1 o y d Georgesa: »Odašiljem svoje najsrdačnije čestitke prvom cijonističkom svjetskom kongresu iza buknuća rata povodom obnove narodne domaje za židovski narod. Čvrsto se pouzdajem u to, da će židovski barod naprama svojim sugradjanima u Palestini pakazati sva svoja svojstva na energiji, odlučnosti, snošljivosti, mudrosti i promišljenosti, koja su potrebna za njegov uspjeh. Uvjeren sam, da će u tom slučaju židovski narod opet doprinijeti veliki dio k napretku čovječanstva.' Židovsko sveučilište u Jeruzalimu. London 15. VII. (Ž. d. n). Odgojni departman predložio je godišnjoj cionističkoj konferenciji izvještaj o pripravama za osnutak sveučilišta u Jeruzalimu i tehnike u Hajfi. Sveučilište imalo bi se u što kraćem vremenu otvoriti i u početku biti nepotpuno. Na početku sastojat će se samo iz istraživalačkih instituta za fiziku, kemiju, mikrobiologiju, instituta za i e v r e js k i jezik i zavoda za znanost židovstva uz jedan općeniti humanistički tečaj. Osnutak potpunog sveučilišta je zaradi poteškoća tehničke naravi, kao iz principijelnih razloga gotovo nemoguć. Bez obzira na tehničke poteškoće, kao što su pomanjkanje podesne zgrade u Jeruzalimu, ogromni financijalni zahtjevi i dmgo, je u sađanjem času židovsko

BROJ 20. i 21.

»ŽIDOV« (HAJHUDI).

11