Židov

II spec ; ja listi privrednog života. I "njima se preporučuje, da ne idu prije nego što im se putem P. U. osiguralo mjesto u javnim ili privatnim poduzećima. U drugu grupu emigranata spadaju oni, koji trebaju za pripremu više vremena. To su u prvom re du osobe, koje si žele u Palestini stvoriti poljoprivrednu egzistenciju, kao kolonisti ili poljoprivredni radnici. Gdje se radi o stečeniu dobra, mora se unaprijed s tim računati, da je preseljenje za kratko vrijeme samo onda moguće, gdje ima izgleda da će budući posjednik prvo vrijeme biti zaposlen u drugom zvanju. Jer tek u iznirrtnim slučajevima biti će moguće kupovati već uredjene posjede, pošto je sve u stalnoj ruci. Židovski kolonisti teško će se odlučiti nešto prodati, a arapski begovi traže fantastičke cijene, koje se srednjoevropskom valutom uopće isplatiti ne mogu. . Što se sada nalazi u rukama Ž. N. F. to je u posjedu radničkih zadruga ili služi kao nau|ne farme, ili neobradjeno i neuredjeno tlo. U prvom redu rezervirana je ta nezaposjednuta zemlja za židovske radnike. Ima izgleda da će Ž. N. F. odnosno naša zemljišna centrala, koja će se za koji dan osnovati prema zaključku cijon. god. konferencije u Londonu, biti u stanju, da kupi sva za žid. kolonizaciju potrebna zemljišta. Prema zaključku londonske konferencije biti će kupovanje zemljišta po privatnim licima moguće, no kod toga mora biti zajamčen kasniji prelaz tako kupljenog zemljišta u nacionalni posjed. Na svaki način radi se o tlu, koje se mora za agrikulturu prije pripraviti. Kod posjeda, koji treba urediti, za poljodjelstvo i marvogojstvo valja računati, da ' će perioda pripreme trajati I—21 —2 godine, ako su se potrebne melioracije još prije izvršile. Ovaj način agrikulture nije se u P. pokazao posve rentabilnim, te se mora očekivati da će se kolonista, koji u principu ne obradjuje sam zemlju, samo Interesirati za plantaškj tip. Priprema ovog jednog posjeda traje 4—6 godina, dok se prvi plodovi pojave. Za to vrijeme mora budući kolonista da ostane u dosadanjem prebivalištu i da postepeno likvidira svoje poslove ili si mora naći dragu zaradu. Pojedinac teško će biti u stanju da u vlastitoj režiji provede sve potrebne pripreme. morat će se priključiti jednoj »Ahuzi« udruženju ili naseobnom društvu, o kojem ću još govoriti. Kod posjeda »mešek< pripravno vrijeme je manje, jer se tu radi o posjedu najintenzivnijeg | vlastitog rada posjednika. •Jezgra naše seoske kolonizacije biti će radnička kooperativa s vijencem »mešek« posjeda. To je pravo žid. selo bu dućnosti, o kojem najveći naši muževi sanjaju. Zato moraju naša nastojanja ići za tim. da podupremo svim silama one iseljenike. koji će biti naši budući »mešek« posjednici i radnici. Londonska godišnja kon ferencija prihvatila je ovo najglavnije načelo žid. kolonizacije u P. u stvorenoj rezoluciji koja glasi: L Svrha je narodnog kdonizacionog rada. da naselju je žid. radnike, koji samt rade; 2. naseliti se imaju samo oni radnici, koji su se u dugogodišnjoj praksi u P. pokazali valjanima, a Židovi, koji su naačlH u gahitu poljoprivredni rad. Imaju se tek

nakon primjerene radne prakse naseliti u zemlju. Ni mi u Jugoslaviji ne smijemo zauzeli tjesnogrudno stajalište, da trebamo samo da dademo novce, eventualno nekoliko intelektualaca i stručnjaka jer da će radnici već pridolaziti sa isteka. Moralna nam je dužnost da i irn dademo svej kontingenat radnika za izgradnju naše zemlje. Ne u ii>n: ‘»mo u. /oma ! .-•opigandistička svrha, da stavimo neki broj fizičkih radnika u službu zajedničke žid. stvari nego je to i od čisto praktične vrijednosti. Svaki žid. poljodjelski radnik, svaki zanatlija i nadničar, kojega mi Erec Israelu dajemo, predstavlja za nju trajan dobitak. Ne odlučuje tu percentualni razmjer, nego praktična vrijednost svakog pojedinca. Moramo nastojati, da i kod nas stvorimo što više fizičkih radnika, već ob žirom na to, da su kod nas prilike, koje od nas izvršenje ovih zadaća imperativno traže. Mladež zato imademo u našim ponosnim pionirima. Jedna od najvažnijih zadaća, koju moramo u tom pogledu izvršiti. jest praktično podupiranje hehaluc pokreta. Program, koji je P. R. svojedobno u tom pravcu sastavio, objelodanjen ie u 2. broju »Gideona.« Mi smo sa izvedbom ovog programa započeli i već neke rezultate postigli. O našem dosadašnjem radu u pogledu haluc pokreta saopćuje govornik ovo: Pošlo se kod toga sa stajališta, da kod nas mora odlučiti kvaliteta a ne kvantiteta. Do sada se svega prijavilo 86 halucim i 11 halucot i to: Iz SHS 75, Bugarska 1. Ugarska 3, Austrija 1, Turska 4, Spanija 2, 3, Litavska 1, Poljska 6, Grčka 1. Pripadnici države SHS pridolaze iz slijedećih pokrajina: Hrvatska Slavonija i Srijem 36, Srbija 6, Bosna i Hercegovina 27, Vojvodina 9. Dosadama zvanja: studenti 26, slob. zvanja 23, trgovci 21, zanatlije i radnici 24, kućanice 3. Smještenih imade do sada 31 halucim i 6 halucot u tri grupe. Prva grupa »Haavođa« u Bjelini radi već od 15. marta te obuhvaća 20 članova (17 halucim 3 halucot), U prvom je redu oožrtvovnošću g. Avrama Fincia omogućeno. da taj lijepi broj halucim smjestimo na gospodarstvu, kojeg veličina zapravo ne dozvoljava stalno namještenje tolikog broja radnika. Ugovor sklopljen s posjednikom za haluce je vrlo povoljan. Grupa radi kao radnička zadruga, te bazira na pravom palestinskom duhu; kooperativne i duševne zajednice. Grupa je vezana posebnim statutom. Ovakova odluka; staviti se u službu žid. pionirstva veći je heroizam, nego osvojenje zemlje mačem u ruci. Odreći se načina života, kojim su čitave generacije predja živjele, te postati običnim radnikom, zato treba jaka mlada duša. Naši je halucim imadu. Možemo se ponositi ovim nasljednicima starih »Bilu< Oni otvaraju novu knjigu u povijesti jug. židovstva. Materijalna pomoć koju smo ovoj gru oi dali, bila je razmjerno mala, jer ih zapada veći dio prihoda zemlje, koji omogućuje pokriće izdataka za uzdržavanje. Palestinski ured se trebao isprva pobrinuti za najnužniji namještaj i za posudje. To je doduše iziskivalo zbog sadašnje skupoće jednu lijepu svotu. No to ne ide na teret samo jedne grupe, jer će taj in-

ventar ostati i za daljnje grupe. To je jedna jednokratna investicija P. U. za bakice. P. U. je imao i brigu oko nabave odijela i tekućih popravaka. Sveukupna za Bjelinsku grupu do sada izdana svota iznaša oko 50.000. Grupa »Haavoda« razvija se povoljno. Premda imade u njoj mladića iz najraznoličitijih životnih prilika i krajeva, može se zajednica održati. Zajednički ideal spaja. U tehničkom pogledu postignut je uspjeh, da su svi halucim naučili sve poljodjelske poslove. Pošto je posjed u glavnom uredjen za poljodjelstvo, nije se moglo dovoljno vremena posvetiti vrtljarstvu. Da se to donekle izravna, dodijellsmo privremeno dvojicu mostarskoj grupi. U fizičkom pogledu većina haluca potpuno odgovara. Pokazali su se otpornima za najteži fizičk; rad, a bolesti je bilo razmjerno vrlo malo. Tek dvojica moradoše radi bolesti istupiti. Halucot naučile su mljekarstvo, te su sasma sanlostalno vodile kućanstvo, što obzirom na veliki broj članova grupe mnogo znači. Osim toga bavile su se peradarstvom za vrtljarstvo ostalo je premalo vremena. Perioda, koja još preostale. imat će se upotrijebiti, da halucim i halucot upoznaju više vrtljarstvo i po mogućnosti pčelarstvo, a halucot peradarstvo. Grupa radi pod vodstvom jednog ekonoma. Duševna priprema haluca napreduje. U pogledu učenja hebrejskog jezika nije se do sada mogao konstatovat: znatan napredak obzirom na sezonske po slove. Sigurno je, da će te haluci u zimi potpuno nadoknaditi. Radi pripreme za život u Erec Israelu uveli smo subotu kao dan odmora, isto tako i košer hranu. Drugu manju grupu smjestili smo na posjedu dra. Grossmana u Vilovu kod Titela u Bačkoj. Ova grupa »Hejrut« broj! samo šest muških članova. " Ova grupa imade prilike, da se Izobrazi u racionalnoj kulturi vrtljarstva te da praktično upozna kultiviranje svih onih kultura, koje se u Palestini sade. Posjed dra. Grossmana je uzorno gospodarstvo} te imadu haluci u osobi dra. Grossmana i niegova oca vrlo spremne i valjane učitelje. Neočekivan je uspjeh, koji se je za nekoliko, mjeseci postia Vilovski haluci postali su potpuni i spremni seljaci, u koliko se tiče tehničke spreme. Na žalost nije se i tu mogao u pogledu hebreiziranja postići uspjeh iz istih razloga kao u Bjelini. Grupa je nešto premalena, da bi se mogla u duševnom pogledu povoljno razvijati. Bolesti nije bilo nikakove. Haluci grupe »Hejrut« rade kao individualni radnici te dobivaju osim obilne hrane (kod stola samog posjednika) mjesečno mali iznos za pokriće manjih izdataka. Nakon svršeneradne godine dobivaju i stalan udio u produktima. Za sve druge potrepštine, poglavito odijela, obuću, namještaj, itd., mora se pobrinuti P. U. Do sada je potrošeno za ovu grupu oko 30.000 K. Mostarska grupa *Qeu!a« Mostar posjeduje sve one klimatske l agrikultura® uvjete, koji omogućuju izobrazbu pravih seljaka z« Patestin. MostV i« centar produkcije povrća 1 voća u Hercegovini, te opskrbljuje Bosnu sa pro-

BROJ 31. i 32.

>ŽIDQV< CHAJHUD

5