Židov
Keren Hajesod
Karakter i svrha Keren Hajesoda. Keren Hajesod je palestinski osnovni fond, a ima karakter jednog emigracijom’* i kolonizatornog društva. Registrovan je 24. marta o. g. u Londonu kao društvo po engleskom pravu. U njemu su udruženi principi: a) slobodnih prinosa, b) nacijonalnog zajma, c) trgovačkih poduzeća. Njegovim novcem imaju se pokriti sveukupni izdaci emigracije, kolonizacije i izgradnje socijalne zajednice u Palestini. Fond Ima da dostigne svotu od 25 milijuna funti sterlinga. 20% od novca, koji ulazi, doznačiti će se Narodnom Fondu, tako da će moći a) kupiti zemljište, b) zemljište popraviti i za gospodarenje pripraviti. Od ostalih 80% upotrebit će se prva trećina: a) za opskrbu imigranata sa potrebnim uredjajem, te nabava rada. b) u nastavne svrhe , c) za sanaciju i njegu zdravlja, d) za znanstvena istraživanja, e) za uzdržavanje javnoga reda i slične svrhe. Ovo su zadaće, koje ne odbacuju prihode, ali su za život zajednice od odlučne važnosti. Oni će da ostvare ideju slobodnih prinosa, u kojima sudjeluje židovski narod na izgradnji Palestine. Druga će se trećina upotrijebiti za nacijonalne institucije, kao gradnju škola I bolnica, no 1 za poduzeća gospodarstvene naravi, koje će biti na korist cijele 3dit‘dnice. Sto se tiče ovih zadnjih poduzeća, to ona nisu odredjena, da se izrabe u privatno-gospodarstvenom smislu, ako će i odbaciti kamate. Poduzeća i dobitak, koji će slijediti, ima da služi na opću korist zajednice. Zadnja trećina upotrijebit će se uključivo na privredna poduzeća, koja će se 1 tako voditi, te za koje se može predmijevatl, da će nositi kamate. Svi će supskribenti sudjelovati na zadnje spomenutom dijelu, koje obuhvaća: javne radnje, banke za trgovinu i industriju sa zadružnim kreditom, i banke za dugotrajne zajmove, za gradnju gradskih kuća, te gospodarstvene zajmove. Keren Hajesod će konaćno sudjelovati kod svih poduzeća, koja će da suradjuju kod izgradnje Palestine.
Prvi rezultati crjonističke akcije u Americi. »Daily Telegraph* dobio je ovaj brzojav iz Now-Vorka: Dru. Weit zmannu priredjon je prije povratka u Englesku vanredan oprosni banket, na kojemu je oficijelno javljeno, da dr. Weitzmann nosi sobom u gotovome 200.000 funti šterlinga, koji će se smjesta upotrijebiti za veliko irigacijono djelo u Palestini. Osim toga dobio je obveznica amerikanskih Židova u iznosu od 1,000.000 funti šterlinga, koji će se platiti u obrocima, a služit će za konstruktivne radove. Amerikanaka rabinska konferencija za Keren Hajesod. Gotovo u isto vrijeme , kad s?u držali njemački i bečki rabinski savezi svoje konferencije, na kojima su stvorili zaključak, da cjelokupno židovstvo ima da saradjuje na obnovnom djelu Palestine, te označili to kao najpreče djelo židovstva, držali su i amerikanski rabini svoju godišnju konferenciju u Neir-Haven. Konferencija Aguđat Harabanira bila je sva pod utjecajem palestinskog pitanja. U jod-
noj rezoluciji traži se, da svi amerikanski rabini aktivno učestvuju na radu za Keren Hajesod. Vrhovnom komesiru Palestine. Sir Herbertu Samuelu odaslan je brzojav, u kojemu rabi uski savez izjavljuje vrt ovnom komesaru svoje povjerenje. Nova brošura »Das Neue Palestina«. Keren Hajesod. odjel za centralnu Evropu izdao je pored svoga mjesečnika »Das Neue Palestina*, ilustrovanu brošuru pod istim imenom. Brošura donosi dvanaest slika iz nove židovske Palestine, koje r.am pružaju lijepi i zorni prijegled o židovskom životu u Erec Jisraelu. Osobito lijep je prikaz nove Jafe sa drugom slikom Jafe ix godine 1919., na kojoj vidimo pješčani humak, na kojem se danas uzdiže Tvl Aviv. Ostale slike pokazuju nam naročito razvitak židovskog života na selu i rad haluca pri gradnji cesta i isušivanju močvara. Cijena brošure je 40 pfeniga, te je obzirom na veliki broj slika i lijepi tisak vanrcdno jeftina. Nadamo se, da će ova brošura svoj m zornim prikazom naći velikom obndvnom fondu mnogo novih prijatelja.
Širom svijeta
Utisak govora Sir Herberta Samu* ola. O govoru Sir Herberta Samuela piše »Jevrish Guardian«, list engleskih necijonista Ovo: »Vrhovni komesar uživa bež sumnje u teškom svom položaj« simpatije Zidova i uežidova. Upotrebit će sigurno prvu mogućnost da opet poveća useljivanje, prije svega u interesu židovskih bjegnliaoa Iz razorenih krajeva Evrope, koji nužno trebaju sigu ran dom. Prema našim informacijama nije govor Sir Herberta Samuela za sad ućinio dobar dojam. Njegov govor mogao bi se smatrati odbijanjem krajnjih zahtjeva nekih neoficijelnih cijonista. Držimo, đa smo jednoga mišljena s trezvenim cijonistima i nadamo se, da će u dogledno vrijeme opet započeti nova struja useljivanja i da će dovesti elemente, koji su poželjni za zemlju, a za koje ima dosta' mjesta na zemlji«. Predsjednik Harding o židovskoj socijalnoj skrbi. Iz New-Yorka javljaju židovskom dopisnom uredu: Povodom otvorenja novog useljeničkog doma upravio je predsjednik Sjedinjenih Država Harding na »Hebrevr Immigration Aide Society« pismo, u kojemu izrazu je društvu priznanje za dugogodišnji humani i patrijotski rad. Dobročinstvo i liberalizam židovskoga naroda vazda su priznati i bili su poticajom za druge. Činjenica, da je novi dom sagradjen darovima prijašnjih emigranata, najbolje je svjedočanstvo za korisni rad društva. Židovska kulturna federacija a Rumunjskoj. Pripojenjem Bukovine, Transflilvanij e i Besarabije Rumunjskoj državi dobio je kulturni život Židova u Rumunjskoj nov jak poticaj. Misao za ostvarenje jedne židovs'ke kulturne federacije svih Židova Rumunjske potekla je iz Bukovine, te je u decembru 1920. održana prva židovska kulturna konferencija. Zaključeno je osnovati kulturnu federaciju Za sve
dijelove stare i uove Rumunjske, koja bi imala da bude jedini i jedinstveni organ za cijeli židovski kulturni rad u zemlji. Pored svib poteškoća, kojima se bore židovska kulturna nastojanja u Rumunjskoj, uspjelo je ipak federaciji, da u roku od 5 mjeseca osnuje 40 organizacija, nakladu za židovske knjige, židovsku knjižaru, da izdaje tkolske knjige za osnovne škole i časopis za pedagogiju i literaturu, da uvede večernje tečaje i da vodi kontrolu nad 20 škola u Beserabiji i Bukovini. U Besarabiji ima jedno 60 —70 prijašnjih državnih škola, koje su nakon prevrata uvele židovski jezik kao nastavni jezdi. Mada želi, da sve te škole romanizira, u u tome je podupiru asimilanti. U Bukovini postoje jeduo 40 židovskih škola i jedna židovska državna gimnazija s njemačkim nastavnim jezikom. Rumunjska vlada, koja hoće da eliminira njemački jezik iz škola, prepustila je Židovima, da uvedu kao nastavni jezik u školama hebrejski, židovski ili ru munjski jezik. Medju židovskim partajama nastala je borba radi nastavnog jezika, jer radničke stranke, a i kulturni savez su za židovski jezik, dok cijoniste traže jevrejski. Ta se borba vodi svom žestinom, pa postoji bojazan, da će Rumunj* ska vlada, ne slože li se židovske stranke uvesti u židovskim školama rumunj ski jezik kao nastavni jezik. Židovski bjegunci ti istočnoj Galiciji. Iz Lavova javljaju, da je ondje održana konferencija židovskih bjegunaca iz Ukrajine, kojoj su pribivali delegati iz Cortkova, Tarnopola, PodvoloČiska drugih gradova istočne Galicije, u kojima 'žive bjegunci. Konferencija jednoglasno je zaključila, da izrazi poljskog vladi hvalu za prijateljsko držanje prema bjeguncima. Prema datuma nalaze se sad u istočnoj Galiciji oko 10 hiljada bjegunaca iz Ukrajine. Američka pomoć za žrtve pogroma. Iz New-Yorka javljaju židovskom dopisnom uredu; da je uspjelo nastojanju »American Rclief Committee«, da opremi osmu pomoćnu ladju s robom, životnim namirnicama, medikamentima itd. u ukupnoj vrijednosti od 125.000 dolara za ukrajinsko bjegunce. Pošiljka upravljena je na dra. Bernstein-Kaha na u Galac, koji će provesti razdiobu materijala. Židovsko školstvo a Palestini. Odgojni odsjek Vaad Hacurim izdao je od dr. D u š k i na sastavljeno izvješće o jevrejskom školstvu u godinama 567rf. do 81., iz kojega vadimo ovo: U godini 1920. i 1921. pridošli su k dosadašnjem broju učenika od 10573 još 2658 učeni« ka. Broj školskih institucija porasao je od 94 na 135. Porast učenika ima se zahvaliti osim prirodnog razvoja naroči to otvorenju novih dječjih vrtova i preuzećem školstva »Ice«. Broj srednjih škola morao se smanjiti obzirom na nedostatak novčanih sredstava. Muški i ženski gimnazij u Jeruznlimu sjedinjeni su isto tako kao i Ješivat Hamištalmim u Jeruzalimu s učiteljskim seminarom u Petah i Tikvi i učiteljski seminar mizrahija, usljed čega se smanjio broj učenika u tim zavodima. U školama p odre djenim Vaad Sabirnih" podučavali su
4
»ŽIDOV« (HAJHUDI)
BROJ 21,