Židov

Općinar, koji nije zatražio obročno otplaćivanje, a ne podmiri repartiranu ga troška u roku, označenom u izroku n hrvatskim službenim novinama, gubi pravo porabe sjedala. Općinar, koji se poslužio s pravom na obročno otplaćivanje repartiranoga troška, imade, pod inakim gubitkom prava porabe za iduću godinu namiriti obrok do 20. Elula. Predstojništvo može neimućue općinare ili djelomično ili potptooma riješiti dužnosti, da doprinesu otpadajući dio trofikova za popravak ili restauraciju hrama. ‘VI. Pravo zahtijevati prenos i pravo doživotne porabe sjedala imadu porabovnici, koji su općinari izraelitske bogćštovne općine u Zagrebu i koji su prema osobi, unesenoj u dosadašnjoj knjizi sjedala, ’u rodbinskoj vezi. VII. Tko je sada u knjizi sjedala upisan kao porabovnik više sjedala, može po volji izabrati jedno od tih sjedala, koje će biti na njegovo ime opisano u novom popisu sjedala. Daljnja sjedala bit će prema njegovoj odredbi, ako to zatraži u odredjenom roku, uz prenosnu pristojbu upisana na općinara, koji jošte sjedalo nema i koji je sa dosadašnjim poi’abovnikom n rodbinskoj vezi. Vni. Općinska će pisama dodijeliti općinaru sjedalo koji nije u zaostatku s platežom općinskoga poreza na jednu godinu dana uz platež pristojbe, koju će predstojništvo od godi 'ne do godine ustanoviti. IX. Osobe, kojim općinska pisama prema odredbi §-a 7, iznajmljuje sjedala od godine do godine, imadu kod godišnjih iznajmljivanja prvenstvo pred ostalim kompetentimia, X. Za slučaj smrti porabovnik a imadu njegovi rodjaci prvenstvo pred ostalim kompetentima, da, im se iznajmljn je ispražnjeno sjedalo i to bilo prema želji pokojnikovoj ili prema blizini srodstva. XI. Svako pravo na prvenstvo prestaje, ako se ne prijavi u roku od 2 mjeseca od dana ispražnjenja sjedala, odnosno pri osnutku novog popisa sjedala od dana izreka u »Narodnim Novinama«. XII. Svaka zloupotreba ovog pravilnika, naročito koristonosno iznajmljivanje sjedala u hramu, povlači za porabovnika gubitak svakoga prava ua njegovo sjedalo, a izdana mu legitimacija' proglasit će se ništetnom. Odluku u tom, na čiju god prijavu stvorit će predstojništvo općine. Hram se gradi hram se obnovi jaje i- sada je zadaća sviju, da doprinese mo i svoj prinos. Treba li zbilja posebnog apela | kad se radi o sinagogi koja je koli svojina svakog pojedinog zagrebačkog Židova, toli i vlasništvo cijele općine.

Arje Jehnda.

Vijesti

Kandidature za XII. kongres. U smislu pravilnika za izbore k XII. kongresu objelodanjujemo imena sumišljenika, koji su najavili, svoju, kandida turu: '

> Dr. Gyula Dohany, advokat, Karlovoselo. ] Dr. Avram V/erher. nadinžinr. 1 ilos. Brod. Lav S t e r n, bankovni direktor, 1 Zagreb. Šimo S p i t z o r, velotrgovac, Za. grob. I spra vuk. li zadnjom broju »Zidova« potkrala se u izvještaju o sjednici Saveznog Odbora pomutnjom pogreška u koncu predzadnjeg stavka, 1 koji ispravno ima da glasi: ... da je ovukovo partikularizovanje organizacije ne malo u materijalnom pogledu na uštrb ciljevima, kojima zemaljska cijonistička organizacija ima da služi.« Jevrejski dječji kurzevi u Zagrebu. Dne 10. juna ove godine obdržavao se ispit jevrejskih dječjih kurzeva u Za grebu. Po drugi puta ove godine poka zala su djeca židovske osnovne škole školskoj komisiji svoje jevrejsko znanje. Ispit je protekao tiho, kao što je i sav rad tijekom čitave godine tekao tiho, bez sudjelovanja roditelja. Promotrimo razvitak tih kurzeva. U maju 1920. osnovan je jevrejski kuratorij, koji je otvorio dva dječja kurza. Tek je šačica djece poNzila obuku, koja se vodila ivrit beivrit Ne lag baomer obdvžala se prva jevrejska dječja večer, koja je znatno pospješila razvitak kurzeva. Pa kad se on ja pc prvi puta u julu 1920. održao javni jevrejski ispit, svi su bili uvjereni: pokušaj je uspio, dječji su jevrejski kurzevi sposobni za život i rad se može slijedeće godine da nastavi. U su godini 1920./21 brojili kurzevi, koji su se neobligatno rodili, oko stotinu djece. Bila su tri kurza. Prvi i drugi razred, svaki po jedan kurz, a treći i četvrti imali su zajednički jedan kurz. Mora se primijetiti, da je ox-ganizacija jevrejskog kuratorija mnogo trpila pod materijalnim brigama, dok roditelji nisu pokazivali ni najma njeg interesa za održanje jevrejski I. kurzeva. Prema njihovome nazivanju, bilo je to i onako opterećivanje djece, koje ne nosi nikakove koristi. Na Hanuka 1920. obdržavala se ponovno jevrejska večer, koja je bila dobro posjećena, a onda su kurzevi opet nastavili svoj tihi rad. Rad nije bio čitave godine smetan posjetima, koji bi pokazivao interes za isti, Djeea su kurzeve ipak polazila, gdjekada i protiv roditeljske volje. U radu približilo s e proljeće sa izletima, a onda i ispit. Najveći se napredak pokazao u kurzu HL i IV. razreda, dok je I razred bio tek priprava. Ispit je prošao tiho, kao i čitav rad jevrejskih kurzeva ali mi čvrsto vjerujemo, da se jevrejski rad u Zagrebu učvrstio ; da će ustrajnošću svo više širiti. Javna vježba Makabija u Zagrebu. U srijedu 29. lipnja priredilo je Židov . sko gombalačko i športsko društvo Ma kabi na Haškovorn igralištu u Maksimiru svoju ovogodišnju javnu vježbi, koja je u svakom pogledu opravdala i očekivanja javnosti i stručnih krugova, ] koji iskrenom simpatijom prate-agilan ] rad ovog mladog društva. Pored po- ( odmakle sezone i tehničkih poteškoća, i osobito onih sa •gledišta prikladnih 1 proj

- storija, uspjelo je gimnastičkoj sekciji predvesti 10Q gom balada i gombaćica, koji su uzornim i skladnim mimoho dom pružale najljepšu sliku društvenoga djelovanja. Najefektnije bile sa proste vježbe muških članova sa 40 vježbača pod vodstvom društvenoga učitelja g. Vrbovca, dok je pomladak zadivio prisutne uzornom disciplinom i sigurnošću, kojom je izvodio simultane skupne vježbe (muški i ženski pomladak zajedno) i vježbe na sprava’ ma pod vodstvom vodje kategorije g. Adolfa Lichta Ženski članovi izvodili su na sveopće zadovoljstvo skupne vježbe. Na spravama u relaciji prema muškim članovima pružile su, osobito sa uzornim odjelom na ručama pod vodstvom g. Freibergera, mnogo, više no Sto se smije očekivati. Vježbe sa čunjevima nisu bilt* »uzorne«, bit će krivnjom glazbe, koja se nikako nije slagala ritmom vježbi. Osim togš očekivali smo brojčano raongo jači istup ženskih članova. Nadamo se, da će članice do Sleta agilno raditi i brojno istupiti. Skladno vježbe muških članova sa sjekiricama pod vodstvom vodje g. Grafa pokazale su što se može postići agilnim i savjesnim članstvom, koje ne žali truda ni vremena. Lakoatletska sekcija istupila je sa dvije točke: trčanjem na 100 i 1500 m, u kojim su naši mladi atlete po prvi puta pred širom židovskom javnosti prikazali ljepote ovoga plemenitoga Sporta. Javna vježba bila je priredjena u korist društvene putne blagajne za Sa rajevski omladinski Slet, te nam je ne haj široke židovske javnosti, o čijoj se djeci i sa čjom se djecom radi, tim više neshvatljiv, Što ta publika smaže vremena, smisla i novaca, mnogo nova ca za sve druge športske i gimnastičke priredbe. Nadamo se, da će to u buduće biti popravljeno. Apel jevrejskoj javnosti uoči Omla dinskoga Sleta u Sarajevu. Dne 15., 16. i 17. augusta o. g. sastaje se cjelokupna jevrejska Omladina na 11. Omladinskom Sletu u Sarajevu, gdje će uz iz mjenu misli mladojevrejskoga pokreta da omjeri u muževnim natjecanjima svoje sile za prvenstvo različitih grana športa i gimnastike. Savez jevrejskihomladinskih udruženja Jugoslavije, koji priredjuje ovaj Slet, želi da obdari svakoga prvaka spomen-darom, nagradnom plaketom, koji u ovaj čas modelira jedan naš jevrejski umjetnik. Takav dar bit će ne samo mila uspomena pobjedniku, već i moćno podstre kalo najširim omladinskim krugovima i pojedincima, da se za budućnost, za narodni Slet što bolje priprave. A plod ovog nastojanja bit će zdrava i jaka jevrejska generacija, koja će prkoseći svim poteškoćama i iskušenjima znati da ostvari pobožne, pisane i čestoizrečene želje našega naroda. Ne sumnjamo, da če i naša javnost, a osobito prijatelji Omladine, mecena športa i gimnastike, znati ocijeniti važ nost Sleta, ponos i radost svoje djece, poteškoće oko financijalnoga d Jenja te priredbe, te nas sa svojim prinosima za slotski fond svojski poduprijeti. 6

»ŽIDOV« (HAJRUDI)

BEOJ 21.