Židov
Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda Keren kajemet lejisrael) za ugoslaviju.
Svrha je židovskog narodnog fonda da u Palestini kupuje i stiče zemljište, ko?e će ostati neotndiivlm imetkom židovskoga naroda. Žid. narodni fond utemeljen je na V. cion. kongresu god. 1901. I posjeduje već oko 30 milijuna franaka. Prihodi neprestano rastu a iznosili su god, 1920. oko 9 1 pol milijuna franaka.
Adresa za dopise: Zagreb, Ilica 31« IH. kal. Uredovno vrteme od 9do 12 sali prije podne i od 3 do 6 sati poslije podne. Novac se šalje na Centralnu eskomptnn I mjenjačnu banku <L d. Zagreb, za račun Ž. N. F. s naznakom svrhe.
Što nas uči polugodišnja statistika Židov. n. fonda za Jugoslaviju? Prihod Ž. n. f-a u Jugoslaviji bio je u prvom polugodištu g. 1921. za preko K 372.000 veći nego u prvom polugodištu g. 1920. Kad bi razvitak išao istini tempom dalje, imala bi Jugoslavija u ovoj godini za K 745.000. veći prihod nego lani. Porast ovogodišnjih prihoda iznašao bi dakle 50% svih lanjskih prihoda. Pa ipak nam potanje ispitivanje statistike dokazuje, da ne možemo biti zadovoljni. Odbijemo li izvanredni zapis pokojnoga Maksa S tein era iz Rume od K 225.000.—, reducira se sav porast na ciglih K 150.000. Uvažimo li preogromnu važnost Ž. n. f. za obnovu Breo Jisraela i izgradnju Židovske na. rodne domaje, moramo se čuditi, da nakon San Kema požrtvovnost i marljivost nije bila veća. Slijedi to već iz same činjenice, da smo na propisani nam kontingent od K 1,750.000 (za Vz godine) sabrali samo K 614.000 (bez zapisa M. S.), dakle jedva 35% preli mini rane svote. Ako pomislimo, kako je prema našim prilikama oprezno i čedno postavljen preliminirani kontingent, moramo duboko žaliti, da je i taj maleni kontingent dostignut tek u jodnoj trećini. Imadenio još pola godine vremena, da se popravimo. Moramo zato pomno analizovati statistiku, istražiti razloge neuspjehu, da nadjerno sredstva i metode za popravak. Od sabirnih sredstava dadoše manje: samooporezivanje za K 30.000. —, darivanje zemlje za K 3400.—, Nordauov grad za K 99.400. kolonija Clenova za K 2100, ukupno manje za K 188.000. —. Ovaj je nazadak razumljiv. Radi se o sabirnim sredstvima, kolja ove godine ili nijedni bila aktuelna ili su otpala prema sporazumu izmedju uprave Ž. n. i. i Uprave Keren Hajesoda. No ako su i masline nazadovale za kruna 26.000. —, onda se uto valja zamisliti. Masline su jedno tako popularno, za obnovu važno, a ipak lako sabirno srodstvo, da su već same masline bile kadre i pozvane, da pokriju pred vid jeni i doista nastali nazadak ranije nabrojenih sabirnih sredstava. Jer se to nije dogodilo, što više, čak i masline nazadovaše, znak je, da se nije sistematično radilo. A imade toliko prigode židovskih narodnih i obiteljskih svečanosti za propagandu maslina, da bi se uspjeh u toj grani još do konca ove godine mogao podeseterostručiti, da se naši povjerenici ozbiljno late posla.
Glavna je pogreška i krivnja neuspjehu, što se nije radilo sistematično znači promišljeno po nekoj stalnoj osnovi nego vrlo nepravilno, nejednako, bez ustrajnosti i požrtvovnosti. To nam pokazuje stavka »opći darovi« sa prihodom od K 224.000 ili 36% svih prihoda (bez zapisa M. S.). Lani je ta stavka iznašala samo K 11.000. —. Ovamo pridonesoše poglavito mjesta: Beograd K 64.000. —. Novi sad-Vojvodina K 56.000.—, Zagreb K 36.000.—, Osijek K 18.800. —, Sarajevo K 8700.—, ukupno K 173.000.—. Opći darovi iznašaju u tim mjestima redom: 60%, 100%, 30%, 60% i 40% svih prihoda Ž. n. f. u tim mjestima. Najmanji je postotak kod Zagreba, nu i tu je još mnogo prevelik. Jer za »opće darove« se übire slučajno, a od ljudi, koji ne pokazuju osobiti interes za fond, jer taj interes u njih nije valjano probtadjen, jer im se mnogo ne tumači, tek mu se veli »Daruj za Ž. n. f.«. A znademo iz iskustva: tek ako se ciljevi Ž. n. f. dobro protumače, stiče mu se pravih, trajnih i požrtvovnih prijatelja, što se očitije u tome, da se darovatelji zanimaju za stanovite grane fonda, pa su voljni, da ove posebne njima omiljele grane obilnije podupru. Od povjerenika se ište i mora tražiti, da propagiraju ciljeve fonda. Š k r a b i c e takodjer ne zadovoljavaju. Prihod i prirast su apsolutno i relativno preneznatni. Tu nam mora biti ciljem: u svaku židovsku kuću škrabica, a ispražnjivanje škrabica treba provesti najmanje dva puta godišnje. Da vidite, ne će li rezultat biti sto puta bolji. Jest, škrabice zadaju mnogo posla. Nu isplati se. Regbi, mogućnosti su tu upravo neograničene, jer je sabirno sredstvo nenametljivo, zato darovateljima simpatično. Obiteljsku darovnu knjigu uveli smo na novo. Nemamo još dosta knjiga, da bi ih poslali u sva mjesta. Ali da se knjiga gdje je ima doista poslala kako bi trebalo u svaku židovsku kuću prigodom obiteljskih zgoda, bio bi prihod neprispodobivo veći. Velik dio našega zaostatka prema ovogodišnjem preliminarnom kontingentu mogla bi popraviti sama darovna knjiga. Neka bi se to upamtilo i iskoristilo prigodom obiteljskih svečanosti. Zovite knjigu u kuću, ako sama ne bi došla! Darivanje kod tore opet je nakon više godina počelo da broji u na šoj statistici. Nu kako je slab rezultat. Računajte: toliko subota, toliko svetaca, toliko poziva k tori u toliko općina, pa samo K 36,000! Znademo, da i općine imadu svojih zapreka i da s
u hramovima dariva za toliko svrha, nu zar ne bi Ž. n. f. morao i mogao dobiti barem 5% svih darova kod Tore? Kad bi svaki Židov prigodom svakoga poziva k Tori darovao ma kako neznatnusvotu za Ž. n. f., nastao bi nam veoma ugledan prihod. Zlatna knjiga i ako je prihod porasao za 168% još je dosta zanemarena. Da je se više popularizuje, nosila bi mnogo više. Koliko je još Židova, koji i ne znaju za Zlatnu knjigu? Ada za nju znadu, zar se ne bi požurili, da i njihovo ime, da i njihov prinos bude zabilježen, gdje se radi o besprimjernom divnom dijelu obnove Erec Jisraela! Darivanje prigodom godišnjice smrti nije gotovo ništa donijelo. A ipak je to sabirno sredstvo tako blizu židovskoj duši i židovskom mentalitetu! Ta mi smo puni pijeteta prema našim pokojnicima, uvijek pripravni, da počastimo i posvetimo njihovu uspomenu, pa da to ne možemo iskoristititi u korist Ž. n. f.? Moramo propagirati Ž. n. f. u službi iskrenog pijeteta, a čuvstvo pijeteta u službi ple- 1 menitog Ž. n. f., pa ćemo doživjeti lijepih uspjeha. Uzvraćanje usluga u korist Ž. n. f. takodjer nije još gotovo nikako uvedeno u nas. Polugodišnji rezultat nam izdaje vrlo slabu svjedodžbu, jer ovo je sabirno sredstvo valjda više nego ijedno drugo zrcalo naše kulture srca, a siika, što je to zrcalo pokazuje, nije nimalo lijepa i časna. Zar vrijednost usluga, što je samo cijonisti iskazaše jedan drugome u ovo pola godine, nije veća od K 3700! Dječji sabirni arci su najsvjetljiji momenat naše statistike. Preko 8% svih prihoda fonda (bez zapisa) sabraše djeca! Njihov je rad za. preko 81% bolji od lanjskoga! A to je sistematičan rad oduševljenih mladih djetinjskih duša! Tu nam raste jedna vojska suradnika, koji pomalo ali sigurno osvajaju roditeljske kuće, roditeljska srca i roditeljske nike i džepove. Tu idemo naprijed, uvijek naprijed. Mi za to djeci ne zahvaljujemo. Treba vidjeti njihova zaražena, vesela lica i ponosne oči, kad predaju sabrani novac, da se razumije, da nalaze najljepšu hvalu u svojem radu i uspjehu. Pa ako rad djece tako napreduje, zar može, zai smije rad odraslih u tempu i opsegu p žrtvovnosti toliko zaostati? Zapis. Javili smo već o plemen; tom činu blagopokojnoga Maksa Steinera iz Rume, koji je u svojoj posljednjoj volji sjetio Žnfa. lijepom u nas dosele najvećom svotom. Koliko bismo brže, lakše i bolje došli do cilja, kad bi
8
»ŽIDOV« (HAJBUDI)
BROJ 22.-23.