Židov
polagano ipak se jasno ispoljuje pravac razvoja, koji ide za aktiviranjem židovskoga života u nas. Židovska stvar nije više stvar mole grupe, ona biva svakim danom sve to više opća stvar svih Židova, koji još iole osjećaju vezu sa živim židovstvom. Tek tu i tamo vidimo slabe pokušaje nekolicine, da još jednom zaustave razvoj, koji je svojom neodoljivom snagom njih maknuo. No to su tek zadnji trzaji obamirućeg asimilatornog židovstva. Borbe za bogoštovne općine u Zagrebu i Osijeku završile su zauvijek ovo poglavlje u istoriji jugoslavenskog židovstva, koje je uhvatilo čvrstu vezu s cjelokupnim židovstvom, da u zajednici s njime saradjuje na svim poljima židovskoga života. Ne možemo u ovom osvrtu da se upuštamo u opširni prikaz i ocjenu rada u ovoj godini. Možemo tek letimice da se taknemo najvažnijih dogadjaja. Socijalna i ekonomska bijeda Židova u nekim zemljama i u prošloj su godini stavile na pojedine bogoštovne općine teške zadatke. Tihi rad naših bogoštov. općina i pojedinih darežljivih općinaro m tom pogledu zaslužuje da se naposepohvalno istakne. Neko bogoštovne op ćine shvaćajući ispravno težinu riješovanja ovog problema udarili su pravim putem stvorivši prvo temelje nekim institucijama, čijom izgradnjom bi se u velike moglo doskočiti bijedi mnogih radu sklonih židovskih beskućnika. Tako se u zagrebačkoj hogoštovuoj općini suradnjom Palestinskog ureda ide za tim, da se prolaznici, koji traže pot poru, a sposobni su za bilo kakav rad, privedu produktivnom radu. Ovima pruža se pogodnost opskrbe time, da prema raspoloživom prostoru dobivaju besplatno konaćište u zakladnom Domu Lavoslava Schwarza, a hranu uz vrlo primjerenu naplatu u židovskoj djačkoj
menzi. Tako je udaren temelj zasnova nora uredu za posredovanje rad«. Nemamo doduše potanjih podataka, ofi znamo, da se iza evakuacije Baranje po našim četama okupilo u Osijeku mnogo Židova izbjeglica, za koje su tamošnja bogošt. općina i mnogi općinari u moralnom i materijalnom pogledu skrbili sa plemenitom požrtvovnomu. Ne zaostaju u pogledu humanitarnog rada Beograd, Sarajevo Novisad i sva mjesta, koja leže na pruzi izmedju ovih gradova, osobito pogranična veća mjesta kao Bitoij, Skoplje, Subotica, Vel. Bečkerek i druga. Radosna činjenica, da je vlada potvrdila pravila Saveza židovskih bogoštov. općina ispunja nas nadom, da će skorašnji kongres bogošt. općina stvoriti potrebne uvjete za blagotvorni rad Saveza. Njemu 6e pasti u zadatak, da riješava kompleks važnih pitanja, koja pojedine općine kao takove nijesu mogle da riješe. U pogledu cijonističkog rada možemo reći, da je iza prošlogodišnjeg Saveznog. Vijeća započela jedna nova eipoha rada, koja je u glavnome stajala u znaku praktičnog rada za ciljeve cijonističkog pokreta. "Požrtvovnom sai’adnjom velikog broja sumišljenikn započela je akcija za Koren Hajesod. Prvi uspjesi zadovoljavaju i mi pouzdano iščekujemo, da će sve’ intenzivnije nastavljanje ove već danas dosta popularne akcije u naših sumišljenika naići na pravo razumijevanje i odziv, koji odgovara velikim zadacima, što ih Cijonistička Organizacija prema zaključcima kongresa u Karlovim Varima ima da izvrši narednih godina u Erec Jisraelu. Lijepi napredak možemo) zabilježiti u kulturnom radu. Kraj svih poteškoća i nedostatka učiteljskih sila Širi se sve to više znanje jevrejskoga jezika tako,
da se na ovogodišnjem omladinskom Sletu u Sarajevu mogla održati prva debata u jevrejskom jeziku. Naročito lijep napredak opaža se kod djece, što nam je dokazalo više jevrejskih dječjih priredaba. Uporedo s učenjem jevrej skoga jezika gaji se i židovska pjesma, pa je izdanjem albuma židovskih pjekasa mnogo doprinešeno upoznavanju ovog narodnog blaga. Mnogo se pažnje posvetilo i tjelesnom uzgoju židovske djece i omladine, o kojemu su nas osvjedočili javni istupi gombalačkih i športskih društava Ugodno se kraj toga doimlje nastojanje gimnastičkih društava, da se u okviru svog djelovanja bave i kulturnim radom, Halucki pokret u nas doveo je do prvog radosnog rezultata polaskom prve halucgrupe iz Jugoslavije u Erec Ji sraei. Ovi naši prvi pijoniri obnove Erec Jisraeln. koji, tucnjuči kamen na cesti od Hajte, u pravom smislu riječi polažu temelj kamen izgradnji narodne domaje, te će biti dragocjenom vezom izmedju nas i zemlje otaca. Tu vezu, koju smo uhvatili, jačat čemo odašiljanjem daljnjih grupa, koje se sad još izobrazuju na našim farmama u Mosta-; ru, Vilovu i Cljurgjevcu. ♦ Na pragu nove godine puni smo ufanja, da će životna snaga židovstva, ojačana i očeličena u groznim galutskim mukama, manifestirati svu veličinu svoje stvaralačke moći ujedinivši sva svoja naprezanja u jedan cilj: obnovi Erec Jisraela. Kolikogod bio težak i naporan put, kolikogod ostalo smalaksalih na putu, židovski narod ne će šuštati, on će ustrajati, dok ne izgradi sebi opet svoju domaju, u kojoj će obnovljen na novo, svijetu dati nov i visok ideal, novu religiju bratstva cijelog čovječanstva. Izvješće o XII. kongresu
Deseta sjednica Utorak, dne 6. septembra 1921. prije podne. Palestinski referat dra R u p p i na. Otkako sam kongres prije 8 godina prvi puta izvijestio o našoj gospodarstvenoj djelatnosti u Palestini, svijet se za nas promijenio; promijenio na bolje i na gore." Prije 8 godina nijesmo bili mnogo više od jedne pri« vatne sekte, te naišli vrlo često s našim gospodarstvenim poticajima na omalovažavanje, kojim susreću vladini krugovi, te krugovi učvršćenih tradicija svako sektarstvo. Sad imamo Balfourovu deklaraciju locus stanđi u vijeću naroda. Kraj ove promjene na bolje moramo uvažiti nepovoljne dogodjaje. Tu je u prvom redu ekonomski slom najvećeg dijela" istočno-evropskoga židovstva. Prije svjetskog rata bili su Židovi gospodarski i duševni nosioci cijonizrfti. Daljnje je otešćanje naše gospodarske djelatnosti u Palestini. što nijesmo kao prije rata odgovorni samo prema sebi za naš rad u Palestini. Nas promatraju viadc, koje su nam u San Remu legitimirale naše historijske zahtjeve. Ako naša požrtvovnost i sposobnost zataji, pretvorit će se Baifourova deklaracija i San
Remski zaključak iz blagoslova u prokletstvo. Mi moramo biti spremni na poteškoće svake vrsti. Sigurno ne najmanju poteškoću vidim u protivnostima Arapa prema cijonističkom pokretu. Tako stojimo danas pred jednim posve promijenjenim položajem. Doduše cilj je ostao isti, ali tempo i metode rada morati će danas u mnogom pogledu biti druge od prijašnjih. Govornik daje, prije nego što prelazi na ove nove metode, pregled o ekonomskoj strukturi Palestine. Palestina obuhvaća danas radi suženih granica manje od 20.000 km. Stanovništvo se može procijeniti na 600 do 700 hiljada, medju ovim 80 do 90 hiljada Zidova Dvije trećine stanovništva živi od poljoprivrede, koja dostat primitivna, baš dostastaje za namirenje njegovih malenih zahtjeva. Ostala trećina živi u gradovima, većim dijelom od dobrovoljnih institucija i misija svih konfesija, od prometa stranaca, trgovine i zanata. Nešto veće industrije, koje nalazimo, je nekoliko mlinova srednjega opsega, djelomično u židovskim, djelomično u nežidovskim rukama, Rothschiktovo vinarstvo, nekoliko tvornica mašina i radionica za popravak mašina, čiji su vlasnici djelom Zidovi, te pro-
izvodnja ulja i sapuna, koja je većim djelom u rukama nežidova. Carinska tarifa je na svu robu, koja se uvaža, jednaka 11%, tako da domaća industrija, u koliko uvozi sirovine, ne uživa tako rekuć nikaku carinsku zaštitu. Jednako su proizvodi domaće industrije ovom carinom nedovoljno zaštićeni od spoljašnje konkurencije. Prometne prilike popravile su se doduše za vrijeme rala postavljenim novim željezničkim vezama, ali trpe uslijed nedosiataka izgradjenih luka. Ima nade uslijed intcresa High Commissionera za ovo pitanje, da će se u dogledno vrijeme povoljno riješiti Trgovačka bilanca Palestine je vrlo nepovoljna. U financijalnoj godini 1920/21. iznaša izvoz jedva 15% uvoza. Veliki deficit trgovačke bilance pokriva se manjim dijelom prihodima prometa stranaca, većim dijelom nov-, cem, koji dotiče iz cijelog svijeta za religijozne i humanitarne svrhe u Palestini. Zakonodavstvu je na gospodarstvenom polju još uvijek temeljem turski zakon. High Commissioner se ali revno trudi, da novim zakonima olakša gospodarstveni razvitak. Tomu služe izdani zakoni o kupovanju zemlje, koji ima da zapriječe spekulaciju sa zemljištem, ukidanje
BROJ 31.—82.
»ŽIDOV« (HAJIIUDI)
3