Židov
nauku, te praviti ga sposobnim za konkurenciju. Onda će i njihova bojazan pred gospodarstvenom moći židovstva prestati. Član municipalnog odbora glavnog grada Georg Szilagyi, osvijetlio je nepravednu naredbu gradskog poglavarstva, protiv koje on u ime radnog kršćanskog staleža prosvjeduje. Prilike u Magjarskoj. Prema »Neue Ziiricher Zeitung« potražili su prigodom židovjskih blagdana vodje dobrovoljačkih četa, koje su se nastanile u Eisenstadtu, tamošnju bogoštovnu općinu, te zahtijevali jedan milijun kruna. U slučaju da ih se odbije, zaprijetili su pogromom. Na to je židovsko pučanstvo isplatilo 400.000 kruna. Osim ovog slučaja u Eisenstadtu,bili su, kako javlja »Morgenzeitung«. u Kobersdorfu i drugim gradovima ovoga Jomkipura Židovi izagnani iz hramova, te prisiljeni, da sijeku drva i da obavljaju druge kojekakve poslove. Spitzerova tvornica koža opustošena je po pouzdanicima Friedrichovim, cijeli kožnati materijal zaplijenjen, a više namještenika odvučeno je ovom prilikom. Isti su se tek nakon teških zlostavljanja povratili kući, osim jednoga židovskoga namještenika Schindlera, kojemu nema traga Otešćavanje emigracije u Ameriku. Predsjednik Harding a i kabinet zanimao se za pitanje emigracionog zakona, pošto su podnesene pritužbe, da se zakon krši, te da pridolazi više od 3 % emigranata u zemlju. Ovi da se krioračare kroz Kanadu i Mexiko. Odlučeno je upotrebiti najoštrija sredstva protiv ovog prokriomčarenja imigranata. x\ko to ne bi koristilo, to će se naložiti kon gresu, da izda zakone, koji su potrebni za tu svrhu. Vlada je čvrsto odlučila, da ostane pri najstrožijem provodjenju imigracionog zakona. Nastoji se dapače ,da se odašalju u Evropu činovnici, koji će ispitati mjesto porijekla putnika za Ameriku. Bit će zadaća ovih vladinih krugova, da zapriječe odlazak broja iseljenika, koji bi premašio odredjenu količinu. Antisemitske hajke u Sedmogradskoj. Rumunjski ministar za Seđraogradsku, Groza, izjavio je prilikom svoga boravka u Košicama suradniku >l T j Kelet« modju ostalim o antisemitskoj hajki protiv Židova, koja je uslijedila u zadnje doba, a koja je uznemirila sve Židove, da po njegovom mišljenju ovi žalosni izgredi nisu djelo Rumunja i Magjara, već djelo »internacijonale glupih«, inscenirano po fukari. Smatra, da je sve to upereno ne samo protiv jedne narodne manjine, već protiv ugleda države, kao atentat protiv autoriteta države, protiv kojeg je odlučan boriti se svim sredstvima, da bi onemogućio ovakove opasne pokušaje. Izbori za prašku bogoštovnu općina. U neđelju, dne 30. oktobra obavili su se u Pragu izbori za bogoštovnu općinu. Dosadašnja reprezentacija se nakon teških borba ipak odlučila, da na temelju modernijeg izbornog sistema raspise nove izbore. Židovsko narodno vijeće postavilo je program za židovsku Općinu naročito na polju socijalne skrbi i odgoja. Na čelu židovske kandidacijone listine stoji dr, Luđwig S i n g e r.
Asimilantska grupa kandidira kao demokratska stranka. Židov američki poslanik za Češkoslovensku republiku. Poznati diplomata, spisatelj i žurnalista Mr. Lewis Einst ei n, ugledni američki Židov, imenovan je poslanikom za Ceskoslovensku republiku.
Iz cijonističkog svijeta
Prva godišnja skupština ekonomskog vijeća za Palestinu. 13. oktobra održala se prva godišnja skupština Economic Board, za Palestinu pod predsjedanjem Sir Robert V a 1 e y 0 a h n, koji je umjesto zapriječenog predsjedatelja egzekutivnog odbora, ministra Alfreda Moncla pročitao programatsko izjave, koje je M o n d sastavio. Prije svega Momi ističe, da ekonomsko vijeće treba za svoj rad saradnju sviju. Momi računa time, da svaki engleski Židov osjeća dužnost, da podupire englesku vladu i engleski narod u provođenju teške zadaće, koju je preuzela za Židove cijeloga svijeta. Prvi put, da se uzmogne s uspjehom provesti Balfourova deklaracija, stvaranje gospodarsko zdravih poduzeća u Palestini, kao što su iskorišćivanje snage vode, gradnja luka i kuća, osnutak kreditnih zavoda, stvaranje industrije i slično. Za te svrhe treba velikih kapitala, koja se mogu dobiti, ako su članovi uvjereni da su poduzeća osnovana na zdravoj podlozi i da se njima ispravno upravlja. Stvar je Economic Boarda da se za to brine. Economic Board treba da ima 50 članova, te stoga valja povesti agitaciju. Drugi je princip gospodarskog vijeća saradnja s drugim korporacijama i koordinacija svili radova, koji se odnose na izgradnju Palestine. Stoga pozdravlja Board zastupnike cijon. Organizacije i Ike, koji su obećali svoju suradnju. Ujedno je stiglo i od amerikanskih organizacija s istim zadaćama i nazivanjima, pristanak na suradnju. Glede samog programa istaknuto je, da Palestina najviše treba električnu i vodenu snagu, ove mogu se dobiti iz Jordana i drugih rijeka, te izgradnjom luka. Poduzeća te vrsti su vrlo važna, a ujedno su i produktivna u potpunom smislu riječi. Prema tomu je Rutterbergov projekat poprimio konkretnu formu čim se namaknu potrebita sredstva. 1 izgradnja luka približuje se svome ostvarenju, te postoji nada, da će se u najkraće vrijeme moći pristupiti nužnim predradnjama istraživanja tla. Ekonomsko vijeće imat će kod ovih velikih poduzeća da izvrši važne funkcije. Pored toga primio je velik broj manjih projekata, koji mogu biti temelj za razvitak, izvjesnih industrija. Da bi ostvario ove razne projekte zaključio je Board osnutak društva, pod imenom Palestine Company s kapitalom od 2000.000 funti. Zadaća je toga društva financiranje projekata na temelju dobivenog stručnjačkog mnijenja. Najvažnija od tih poduzeća su ona za gradnju kuća, zatim importno i eksportno društvo, napose za eksport iz Palestine za Transjordaniju. Osnutak ovakog društva je i u interesu palestinske vlade, koja je pripravna sklopiti s njime ugovor radi poštanskih
i vojničkih transporta. Nadalje namjerava se osnovati produkcija raznih stvari, koje su se do sada uvažale, kao primjerice soli. Za poduzeće za dobivanje soli treba 40.000 funti te će Ica doprinijeti poslovicu toga iznosa. Nema sumnje svršio je Sir 0a h n da će korporacija, koja će stvarati rentabilne industrije u Palestini služiti židovskoj i engleskoj stvari*. Nakon toga zahvalio je James Rothschild predsjedniku za njegov živi interes na organiziranju Bo arda i Palestine Compagnv. Saopćuje nadalje, da mu je rekao Sir Herbert Samuel, da želi, da bi engleski Židovi u velikom broju učestvovali na izvede nju predloženih projekata, jer oni poznaju financijelne i političke poteškoće palestinske mandatame vlade, te neka joj pomognu svim sredstvima. Na upit gospode Seligmann i Sir Adolf Cu c k saopćuje predsjedatelj da londonsko ekonomsko vijeće stoji u živom kontaktu sa amerikanskim Boardom. Konačno predlaže zahvalnu rezoluciju za Jamesa Rothschilda, koja je jednoglasno prihvaćena. U izvršni obdor gospodarskog vijeća izabrani su: ministar Sir Alfred Mond, Sir Stuart Samuel, Sir Robert Vale y-C a h n, Albert B c 1 i c h a, barun James de Rothschild. Leonhard L. Coh n, A. E. D’ Avig d o r Goldsmith (zastupiik Icei Josef Cowen (zastupnik Cijon. Organizacije). Proglas za Koren Hajesod u Ame. riku- Sve velike židovske narodne organizacije uključivo najvećih redova, udruženja i zemaljskih saveza izdali su zajednički proglas u korist Keren Ha jesoda. Proglas je potpisan samo po rabinu Leventhalu u ime Agudat Harabanim, Morisu Rottenburgu zaCijonističku Organizaciju u Americi, Judge Levi-u za Independent Order Brith Abraham, Martinu Levi-u za Ind. Order, Meier Berlin za Mizrahi, Judge Str a h 1 za Order B’ne Zion, Liebskind za Independent Order Sous of Tsrael, dru. Krimskiu za narodne federacije ukrajinskih Židova, dru. Siegelsteinu za udruženje rumunjskih Židova, dru. Biichleru za federaciju magjarskih Židova. Gri nd i n za federaciju žid. farmera, te R osenberga za federaciju poljskih Židova. Keren Kajesod « Americi. Zadnjoj sjednici privremenog egzekutivnog komiteta amerikanskog odsjeka za Keren Hajesod predan je izvještaj, po kojem je od mnogih upisa iz svih dijelova Unije, koji iznose više milijuna dolara, do 22. septembra u gotovom uplaćeno 594.621 dolara. Troškovi tog amerikanskog odsjeka za Keren Hajesod, a to je silan aparat, koji se proteže na cijelu Uniju, iznose samo 12 po sto dohadka. Predoznačuje se u London obično dvaput nedjeljno u iznosima od 10.000 do 15.000 funti šterlinga, pa je protuvrijednost dosada obično iznosila 100.000 dolara mjesečno. Sada se čine pripreme za mnogo intenzivnije djelovanje, koje će odmah početi, čim stigne po Sokolovu vodjena cijonistička delegacija.
BROJ 34.
»ŽIDOV. (HAJHUDI)
5