Židov

tala stanje današnjeg doma i škole i utjecaj njihov na uzgoj djeteta. Pročelnik školskog odbora, g. dr. Horn, pozvao je prisutne, da sudjeljuju u debati o uzgoju djeteta, jer će se samo intimnom suradnjom učitelja i roditelja moći promicati odgojna svrha obih faktora, kojima jednako leži na srcu sudbina naše djece. Na to se razvila živahna debata, u kojoj su učestvovale mnoge majke i očevi. Ova je debata u znatnoj mjeri pripomogla raspršenju glasina, kao da naša židovska škola ne odgovara modernom shvaćanju o uzgoju djeteta kako u profanim, tako i u specijalnim židovskim predmetima. Ravnateljstvo nastavit će sa održanjem roditeljskih sastanaka stavivši na dnevni red specijalna uzgojna pitanja.

Sudeći po živom interesu za stvar, držimo, da će ovaj početak uroditi s takim uspjehom, da će roditeljski sastanci tečajem cijele školske godine biti obdržavani. Nadamo se, da će sve naše židovske škole slijediti taj vrijedan primjer i da će uvidjeti važnost te korisne i lijepe institucije. Iskaz priloga za organizaciju. Vukovar: Po Hermini Winter dio hanuke zabave za organizaciju K 4000.—, za halucim 220.- > Požega: za halucim 400. N i š: za halucim 524. V i š e g r a d: Danon za šekel 90.- za organizaciju: Izak Papo 100.Izak Kajon 100.— 200 Kos. M i t r o v i c a za šekele 910.

Našice: za halucim 1000. Zenica: za organizaciju Žid. nacdruštvo 500—, po Zid. nac. društvu sabrano 1300. 1800Karlo v a c za organizaciju 2400. Zemun: za halucim 640.Split: Po Leliju Hajon sabrano za organizaciju 1500. Zagreb Oton Kasti za halucim 100.Zagreb, 31 januara 1922. Biagajništvo S. C. J. Tiskovni fond. Za tiskovni fond pripo;>!ali su: po K 80; David D. Alka!ay, Beograd, dr. M. Laufer, Tuzla, Viktor Finzi, Dubrovnik: po K 40: L. W„ Zagreb, M l. Eškenazi, Nova Gradiška; 20 K: Jakob Semo, Bijeljina. Darovateljima najljepše zahvaljujemo.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda ( Keren kajemel lejisrael) za Jugoslaviju.

K godišnjoj statistici. Donijeli smo u prošlom broju iskaz darova za Ž. N. F. u godini 1921.. koji nam pokazuje ukupni prihod od 1,310.214.09 prema 1,624.761 kruna u godini 1920. kraj propisanog kontingenta od 5 milijuna kruna, koji je kasnije snižen po glavnom uredu u Haagu na 3 i pol milijuna. To je eto u brojkama izraženi rezultat našega rada za Ž. N. F. u prošloj godini, koji na žalost ni malo ne može da zadctvolji. Ne držimo, da bi ispunili svoju zadaću, kad bi sad stali nizati mjesta, koja su ispunila svoju dužnost ili koja su približno ili možda ni iz daleka udovoljila svojoj dužnosti. Jedan pogled na tabelu i u izvještaj, što ga je Savezni Odbor podnio Saveznom Vijeću, uputit će svakoga o stanju rada u pojedinim mjestima, pokazat će i u kojim je granama sabiranje najviše napredovalo ili nazadovalo. Mi bi željeli, da u mjesto rekriminacija i nizanja statističkog »materijala, tražimo uzroke ovome zastoju i nazadovanju i pokazati put kako d ase u qvoj godini sve to popravi i rad razvije u onom opsegu, koji je potreban, da postignemo Propisani kohtingcnat. Pretpostava za uspjeh je čvrsto uvjerenje, da je propisani kontingenat bezuvjetno postiživ. a organizacija rađa treba da je tako udešena. da se iskoriste svi uvjeti sabiranja, a naipose da sabirni rad za Ž. N. F. može da zahvati svakoga. Židova dotičnoga mjesta. Nema sumnje, da kraj broja Židova u našoj kraljevini i

kraj poznate darežljivosti njihove, ne može biti govora o tome, da je kontingenat previsok. On je prije prenizak i mi bi kraj dobre organizacije sigurno mogli postići i veći uspjeh. U to nas uvjerenje još više učvršćuju rezultati u malim mjestima, koja su prestigla nropisam im kontingent i to ne možda s razloga, jer im je premalo propisano, već s jednostavnog razloga, jer je u malim mjfestima organizacija rada tako provedena', da ona doista zahvaća svakoga Židova. Priznajemo, da je to teže u velikim mjestima. Ali u tome i leži vrijednost Organizacije, da opa zna savladati sve poteškoće, d'laša se ideja raširila; našli smo mnogo novih pristaša, a pogotovo je ideja Ž. N. F. našla bezbroj prijatelja. Samo organizatomo nije se razvio Savez, a time je propuštena mogućnost napretka i za Ž. N. F Darovatelja bilo bi vazda, a i zgoda ima za darovanje dostatno, nemamo sabirača, nemamo ljude, koji bi čestito, naročito u velikim gradovima, organizirali sav taj rad. Tu treba prije svega početi. U svakom većem mjestu treba da se obrazuje, gdje to još nije učinjeno, komisija za Ž. N. F., koja sastoji od agilnih ljudi. Ovi sebi imadu naći saradnike, dat; ; m inicijative i biti što više s njima u kontaktu. Ovako izabrani saradnici neka stoje na čelu minjana t. j. deset Židova njihova mjesta, o kojima ć-e dotičnik voditi brigu. Njegova će dužnost biti, da u tom krugu desetorice, koju je sebi dotičnik sam iza brao, provede sve naloge uprave, što ih dobije dotično mjesno povjereništvo, .rva ■

ki pročelnik minjana, koji poznaje svoje ljude znat će i iskoristiti svaku zgodu, bilo veselu, bilo žalosnu, da se dotični Židovi sjete velikog Židovskog Narodnog Fonda. Time će Ž N. F naći opet no vih prijatelja i samo će "e na aj način moći doista pritegnuti svakoga 7 dova na darovanje za Ž. N. F. Uvjereni smo, da o riješenju ove zadaće poglavito zavisi uspjeh našega rada za Ž. N. F. Mora da nam uspije sačiniti ovaj veliki kataster Židova, koj; ima da služi podlogom za naš budući rad laj rad danas je najpreči. Ne bi bilo posiužen4 ideji, kad bi svaki pročitavši ove redke, opet sve pri starome ostavio. Svaki, koji uvidja ispravnost gore razloženih ideja i ko je prijatelj Ž. N. F-a, neka se odmah prihvati posla Prva dvanajatma ove godine prošla je, a auspicija, koja nam otvara, nisu najpovoljnija, jer vidimo, da se sabirni rad kreće u istim granicama kao i prijašnjih godina. Ne treba da ponovno istaknemo od kolike je vrijednosti sabirni rad za Ž. N. F. u narednim godinama, u kojima Ž. N. F. valja da ostvari velike zadatke, poradi kojih je stvoren: da namakne zemljišta potrebna za veliku krjcnizaciju u Erec Jisraelu. Stoga je skrajnji čas, da svi upremo sve svoje sile i da provedemo ono što smo spoznali potrebnim. Organizujmo odmah rad za Ž. N. F. na temelju principa minjana i osigurajmo time namaknuće kontingenta, koji nam je propisan, kakol bi i Židovi Jugoslavije priimmogli velikom cilju Ž. N F-a; geulat haarec.

BROJ 7.

»ŽIDOV«

7

LjUBA PSCHERHOF rodj. BACHR AC H ROBERT PSCHERHOF vjenčani. Zagreb - Križevci, 26. siječnja 1922. Tražim naučnika za trgovinu mješovitom robom. Žiga Šindlof Gora kot Petrinje Izdavatelj ! odgovorni urednik S. SPITZER.

»» .A *-wm\ <: -.iH !v J'' •• :a 0 •ii . . ■ , 7AITITNI 2NAK n JE NAJBOLJI 2MTUP/TVO I fKLAOifTE A.ROMANO ZAGREB AKADEMIČKI TRG BR.B

KROJAČKA DUORANA ZA GOSPODU ItlliKO GRAF ZAGREB BERISLAVIĆEVA ULICA 4 Izradjuje odijela najmodernijeg kroja. Veliki izbor engleskih prvorazrednih štofova. Cijene umjerene!