Židov

brijegovi i doline, što no se sjaju u svim vi bojama i koje pokrivaju guste sjene. ži< Staro nebo, što se neprestano mijenja, a N< uvijek je veličanstveno lijepo i danju i noću. Može li se nebo promjeniti u jednoj godini? Vidim i starog arapskog ovčara ili njegovog brata u pradavnoj nošnji iz Jakovljeva vremena, koji pase Ir svoja tamna narančasta stada ovaca sred klisura i pašnjaka. p] 1 Židove se naziva vječnim narodom. Ali Židovi Palestine promjenili su se u toj godini. iV Prva promjena, koju sam opazila, bila 2 je fina razlika u raspoloženju, tako v nježna i suptilna, da se gotovo ne može r izraziti riječima. Gdje je prije bilo ner- s voznosti, nestalnosti i razdraženosti, b koja se očitovala u bezgraničnoj kritici p ostalih Židova, tu nalazim danas mir, t strpljivost i neki osjećaj sigurnosti. To p vrijedi o svim »novim« Židovima, od ha- \ hica, mladog radničkog pijonira do pe- r kida, činovnika vlade ili organizacije. Što je uzrok toj promjeni živaca? Možda je r veća sigurnost vlade, ratifikacija mana data, koja pored svih razloga za nezado- ! voljstvo i tužbe ipak umiruje naša srca i i potvrdjuje naše najdalekosežnije nade. Možda —je to useljivanje halucim u , većem broju. Političko i gospodarsko pitanje haluca više ili manje spretno iskoriščivanje stvari po nama cijonistima ili po vladi prekomplicirano je, ada se ovdje razloži ili da se uopće bez dubljeg studija mogu time baviti. Socijalna činjenica haluca svakom je očita. Hrabri mladi ljudi, bez bojazni, pametni a većinom i naobraženi, koji malo za sebe traže, a sve daju za izgradnju naše zemlje: koji ne će da priznadu da trpe, ni onda kad moraju da rade s gladnim želucom. To je pravilo. Upoznala sam ih. Ovakovih novo nadošlih ima u zemlji na tisuće. Nijesu svi junaci, a samo malo njih su sveci. Ali ovi akademičari rade svagdje, snažno i ponosno, kod gradnje cesta, na gradilištu, na polju. Neobrijani, u radnoj haljini, zadovoljni i veseli! Nije čudo,, da su osramotili nestalnost i želju za zabadanjem u manje odvažnih Židova. Oni su zapravo naša sigurnost. 1 pored svega, što se čuje protivnoga, vidi se svagdje velik napredak židovske trgovine i obrta. Da ne govorimo o gotovim kućama ili o onima, što se tek grade. Tel-Aviv nije za prepoznati. Raste kao nekoć New-York; što je prije godinu dana bila morska obala, sad je ulica. U Jeruzalimu, na jafanskoj cesti, gdje se nalaze sve moderne trgovine, ima danas dva put toliko židovskih trgovina, no lanjske godine i vidi se roba, koja je dosad bila nepoznata u zemlji. Izlozi sve više zadobiju ukusa. Židovske tvornice proizvadjaju potrebne produkte, koji nađju svoju prodju. Rade u velike, a kraj mašina stoje židovski radnici. (Čuje se, da je velik dio fabrika pred bankrotom, a isto tako se neprestano govori o deficitu cvatućih židovskih naseobina.) Ne razumijem što čujem, vidim ali, što vidim. Vidim da imade sve manje židovskih prosjaka, a sve više židovskih radnika. Vidim, da pitomci Hadase rade u cijeloj zemlji kao bolničari, vidim njezine klinike i humanitarne zavode. Kraj svega ovog napretka i rada i lijepoga raz-

vitka zar može da bude istinito, da nas židovski svijet doista ostavi na cjedilu. Ne! Ne mogu vjerovati što čujem.

Budućnost ruskoga židovstva

Interview s moskovskim rabinom Masom. Saradnik »Canadaer Adler« imao je prilike, da u Moskvi govori s rabinom Masom, jednim od najpopularnijih mu- ni ževa židovstva u Moskvi. Stan rabina H Masa, koji se nalazi u 5 katu, cilj je svih V Židova iz Moskve i najudaljenijih kraje- C va, koji dolaze da pred vjerskog vodju o ruskog židovstva iznesu svoje tegobe, n Siročad iza pogroma, bjegunci, imigranti, s beskućnici, gladni, to je većina njegovih d posjetnika. Njima pomaže i zborom ; s tvorom neumorni rabi, kojemu nijesu sve f patnje carističkog režima, niti današnji s vlastodršci mogli da umanje njegovu agil- I nost i pripravnost da pomogne. š Razgovor bio je vrlo živ i ticao se s proganjanja cijonsu i ortodoksa po so- i vjetskim oblastima Rabin Maso drži, da « bi velike židovske organizacije za pripo- 1 moć u Americi, koje su pomogle rovjet- : skoj Rusiji ii pob’j-mju gladi, mogle isho- < dit kod ruske vlade, a da se ne mnješaju ] u interne prilike Rusije, da piostaju ve- i ksacije Židova, jer bi inače o\ im organizacijama kao židovskima bilo nemoguće da namaknu potrebita sredstva za pomoćno djelo i Rusiji. Zatim je pitao dopisnik: »Ne će li zatvaranje hedarim i ješivot, zabrana tiskanja hebrejskih knjiga, proganjanje c'j mističkog rada i cionističkih agitatora, emigracija židovske inteligencije i obami’anje normalnog socijalnog i kulturnog židovskog života za 5 ili 10 godina dovesti do potpune asimilacije ili do propasti ruskog židovstva, čija se mladja generacija, uslijed nedostatka nacijonalnog i vjerskog odgoja uzgaja u aniinacijotialnoj i antivjersKoj atmosferi te se tako potpuno oiudjuje židovstvu?« Rabin Maso nije u tome pogledu pesimističan. ReKao je: »Židovi su narod čuda. Oni će preživjeti i ovu krizu, što je stvoreno u dvlie tisuće godina, ne da sc uništiti u 10 godina. Položaj nije tako opasan kako se misli, premda je vrlo težak i krije u sebi mnoge opasne mogućnosti. Za vhdo Kcrjenskoga nastao je u . Rusiji jak pokret krštenja, a sad započeo . je baš protivni pokret. Sad uče mnogo . više Židova hebrejski no prije revolucije. Narodni se duh širi medju židovskom » omladinom. Zabrana tisnanja hebrejskih s knjiga je žalosno poglavlje, koje je naj stalo iz abnormalnoga položaja, ali još nikad nijesu tehničke i mehaničke poteB škoće zaplašile idealizam, lledcr stvorio e je i odmetnike, ali proganjanje hedera proizvelo je protivni učinak.« t j Zatim se i>oveo razgovor o ekonom. ; položaju Židova u Rusiji. Na pitanje, da li , t je proletarska revolucija privela židovi_ ske mase produktivnom radu, odgovorio e je rabin Maso, da su u pojedinim slučajeo vima promjenjeni životni uvjeti, ali o ner. kom pokretu s općim karakterom nema 1- ni govora. Najnesretnija je institucija bez u sumnje židovski komesarijat, jer ne dote laži u dotibaj sa židovskim masama i jer ga Židovi ne trpe. Današnji režim osiguz- rava sigurnost i poredak. To se naročito

pokazalo za vrijeme velikog pogromskog vala. Kad bi se danas pokazali znaci, da koleba moć sovjeta, tad bi u ruskom židovstvu nastao silan val emigracije, divlji bijeg pred strašnim posljedicama sloma današnjeg režima. A ipak je moralni položaj Židova u Rusiji vrlo težak.

Razne vijesti

Keren Hajesod u Holandijl Dne 20. januara bio je u Amsterdamu veliki Kerea Hajesod-meeting, kojem je predsjedao dr. Vos. Obadva gosta, dr. Weizmanni Colonel Wedgwood bili su velikim oduševljenjem primljeni i slavljeni. Colonel Wedgwood je izmedju ostalog izvijestio, da kod svih poduzeća Engleska gleda na svoj vlastiti interes. Ako oni nastoje Palestinu naseliti narodom, koji je prijateljski raspoložen, to oni osiguraju svoje vlastite interese, pridrže si ključ za Istok. Velika Britanija treba Židove, ka« što i Židovi Veliku Britaniju. Protiv antisemitizma može se uspjeti samo semitizmom. Halucim bi morali uživati pomoć svih Židova, a tome služi Keren Hajesod. Dr. Weizmann je govorio o boljim odnosima prema Arapima i o neusporedivim činima halucim. On si je preduzeo sakupiti 50.000 funta za industrijalna i druga poduzeća u Palestini, i on se s pouzdanjem obraća na holandeske Židove za potporu. Na koncu je govorio predsjednik Keren Hajesoda u Holandiji, dr. L. E. V i s s e r. U ponedjeljak otputovali su dr. Weizmann i Colonel Wedgwood u Haag, gdje su takodjer održali veliki meeting. Posjet dra. Weizmanna je Keren Hajesodskoj kampagni i cijonističkom pokretu u Holandiji dao novi impuls. Dr. Welzmann kod hoiandijskog ministra vanjskih posala. Haag (J. C. B.) Predsjednik Cijonističke svjetske organizacije dr. W e i z m a nn imao je dulji razgovor s holandijskim ministrom vanjskih posala Jonkhserom van Kamebečkom. Barun Edraund Rothschild i Rutteflbergov projekt. Beč (J. C. B.) Inž. Robert S t r i c k e r, član Akcijonog Odbora, koji se nedavno povratio sa sjednice Akcijonog Kornitea u Berlinu, javio i© ! prigodom jedne cijonističke skupštine u Berlinu, da se barun Edmund Rothschild formalno obvezao, da će preduj-1 miti cijelu svotu, koja sad fali za prove’ denje poznatog projekta inž. Ruthenber} ga za iskorišćivanje vodenih snaga Pa’ lestine za elektrificiranje zemlje. Na taj 1 način osigurana je provedba ovoga za 1 razvitak Palestine nadasve važnog _ projekta. Ramsay Macdonald o cijonizrau. Vodja l.abour-Party i Leader opozicije u ° Donjoj kući Ramsay Macdonald ‘ l obradjivao je u političkom predavanju t pitanje Palestine. On je izjavio na temelj Iju svojih vlastitih opažanja, da su židovski emigranti idealisti, koji su pono» i utjeha židovskog naroda. U čežnji za ° novim Jeruzalimom i za uskrsnućem židovskog naroda stavljaju čast svoju i j’ svoje rase na obavljanje gradnja cesta, z sušenje močvara i drugih poslova. Pokaje šava se sijati mržnja medju Arape i Židove. ali ove većinom umjetno pravljeno poteškoće mogu se razboritim postupkom t prebroditi. Engleska ima neke dužnosti

4

»ŽIDOV«

BROJ 6.