Židov
Beču započeli su akciju izrnedju svojih drugova. Odbor bankovnih činovnika dobio je zadnjih četmajst dana preko 500 novih obveznica te nastavlja svoj rad velikom energijom. Keren Hajesod centrala za Njemačku Austriju nastoji da upozna židovske provincijalne općine s Keren Hajesodom. Iz Graca, innsbrucka, Villaeha i Modlinga javljaju vrlo povoljne rezultate. U Stockerauu priredio je predsjednik bog. općine \Villielm Je 11 in e k veliku skupštinu za Keren Hajesod, kod koje je izabran lokalni odbor.
Iz židovskog svijeta
Sastanak Weizmanna sa Herbert Sanutelom. Kod svoga drugoga posjeta u Rimu imao je Weiz m a nn razne političke konferencije sa vrlo uplivnim ličnostima. Nakon duljeg razgovora, koji je vodio sa sekretarom ministarstva za inostrana djela, senatorom Contarini, pošao je u Firencu, da se sastane, sa vrhovnim komisarom sir Herbert Samueloni, koji je došao iz Palestine. Sir Herbert Samuel stigao u Veneciju. (Venecija). Vrhovni komesar sir Herbert S,a-m u e*l stigao je u pratnji lady Samuel u Veneciju. Herbert Samuel izjavio je, da u Palestini vlada svagdje mir i red. Na njegovom putu u London pratit će ga prof. dr. W e i zman n, da tom prilikom s njime govori o nizu važnih političkih pitanja. Dr. \Veizniann u Genovi. Ka.ko doznajerao ima dr. Weizmann stići u Oenovu, da bi bio prisutan kod rasprava ži dovskih '.pitanja. Dr. Weizmairm govorit će tom prilikom s mnogim uglednim članovima konferencije radi potvrde palestinskog mandata i budućnosti Palestine, U Genovi očekuje se dolazak generalnog tajnika komjtea židovskih delegacija u Parizu, dra. Eeona M o t z k i na. Dubnov u Kovnu. Znameniti židovski istoričar Dubnov, stigao je iz Petrograđa u Kovno, da preuzme stolicu za židovsku povijest na litavskom sveučilištu, Dubnov izjavio je zastupniku dopisnog ureda, da je stanje Židova u sovjetskoj Rusiji žalosno. Razlog, da je ostavio Petrograd, nije glad ni zima, što ju je pretrpio, već činjenica, da se osjećao izoliranim od židovske zajednice. Dubnov poći će doskora na kratak boravak u Bertin, da dade tamo u tisak njegovu židovsku povijest, koja će obuhvatiti 10 svezaka, a obradjuje i zadnju epohu do 1914. godine. Prof. dr. Schorr nadrabin u Varšavi. Profesor orijentalistike na lavovskom sveučilišta. dr. Mojsije Schorr, poznati cijonista, izabran je od židovske općine u Varšavi za nasljednika nedavno preminulog nadrabina dra. Poznanskoga. Od ministarstva za prosvjetu zatraženo je odobrenje za izbor dra. Schorra. «Židovski kongres u Americi. U izbornom pozivu komisije za židovski kongres, koji jc upravljen na sve židovske organizacije i udruženja, ustanovljen je rok sastanka kongresa amerikanskih Židova za 21. maj u Filađelfiji. U pozivu veli se, da po vladama raznih zemalja dana obećanja židovskome naredu kako obzirom na Palestinu tako i'glede jednakopravnosti Židova u istočnoj Evropi iziskuju u sadanjem času potporu amerikanskog židovstva. Samo organizirani kongres amerikanskih Židova može da dade novu snagu i poticaj za izvršenje velikih zadataka, koji čekaju naš narod.
Koniiikat u Litavskom Sejmo. Iz Kovna nam javljaju; Litavski Sejm otklonio je u drugom čitanju nacrta ustava §§ 80. i 83., koji se odnose na osnutak ministarstva za narodne manjine i priznanja jezika narodnih manjina. U znak prosvjeda ostavili su židovski zastupnici vijećnicu. Pošto se otklon gore spomenutih paragrafa protivi »pariškoj deklaraciji, koja je Židovima zajamčila prava narodnih manjina, to je ministar za židovske stvari, dr. S o 1 o v e j č i'k, smjesta demisijonirao. Njegova je odluka odobrena po reprezentaciji litavskog židovstva. Dogadjaji u litavskom Sejmu izazvali su već vanpolitičke učinke. Amerikanski Židovi, koji su zadnjih mjeseca vrlo živo nastojali, 'da Amerika de jure prizna Litavsku. počinju sad sumnjati u litavsku iskrenost prema narodnim manjinama. U zadnjoj sjednici Board of Deputies izjavljeno je, d će Litavska za slučaj da ne održi svoja obećanja biti prinudjena da istupi iz Savez i Naroda. Velika američka akcija za nabavu orudja. Iz New-Yorka javljaju : »Peoples Relief Commiiee« poveq je vrlo zahvalnu akciju, koja ima da namakne potrebita sredstva, da Zidovima ruskih predjela omogući izgradnju njihove egzistencije. Ovaj puta se ne radi o novčanim potporama, već o tome. da se židovski poljoprivredni radnici u Rusiji snabdjevaju s modernim utenzi.ijama i orudjem, da bi mogli izvršiti svoje zvanje. Ova akcijaima mnogo izgleda da će uspjeti. Predsjednik »American Joint Distrubution Commitee«, Felix Warburg pozvan je, da se stavi na čelo akcije, te je taj poziv vrlo rado primio i izjavio je o ovom pothvatu slijedeće : Medju židovskim masama Rusije vlada velika oskudica na radu, tehničko sudjelovanje u fabrikama, u radionicama i na polju. Moramo ali i spoznati, da je sasvim isključen rad na tim poCjima u času, kada fale sva utenzilija, orudja i tehnički pribor. Židov, koji je voljan, da obradjuje polje i kojemu se pruža za to mogućnost, mora da bude snabdjeven s modernim agrikulturnim strojevima. Ovom akcijom pomoći će se ne samo hiljadama Zidova u težnji da - postanu samostalni, već se stvarani temelji za bolju budućnost ruskog židovstva. čim više židovskih farmera imamo u Rusiji, tim jednostavnije postaje židovsko pisanje uopće. Polažem osobitu važnost na nabavu poljo-privrednog orudja, jer će snabdjevanje ruskih Židova sa poljo-privrednim orudjem pobuditi u njima nov duh. Omoguivši ruskom Židovu, da obradjuje zemljište pobudjujemo u njemu nove snage i pravimo gi ne samo samostalnim, već ga i oš!obadjamo od duševnog pritiska i dajemo mu mogićnost, da samosvijesno i podignute glave ghda na okolišni svijet. Misao, da se u Rusiji osnuje niz industrijatnih i poljo-privrednih ućiišta, je zdrava i zaslužuje našu pažnju. Zanišljajmo sebi, što bi to značilo za rusko žid*vstvo, a napose za ukrajinsko, kad bi tano osnovali niz škola, poput Hirschove polp-privredne škole u Woodlyne ili Hebrew Tehical School. Oni, koji u Americi pozorno prat- rad tih škola znadu iz iskustva, u kako kratio vrijeme se sposobna židovska omladina popela na stepen, na kojem je već u stanji da pomogne ne samo sebi, već i svojim fcižnjima. U još većoj mjeri bit će to sigurni slučaj, ako će naša akcija biti uspješna ußusiji«. Žilovska statistika poslije rata. Uslijed rata promjena granica znatno su se protivnih statistički podaci židovskog
pučanstva pojedinih zemalja. Prema zadnjem brojanju žive u Evropi 10 i pol milijuna Židova. Broj Židova u Rusiji, najvećoj naseobini Židova u Evropi, koja je prije pribrojila 6 i pol milijuna Židova, znatno se smanjio uslijed odcijepljenja pojedinih zemalja, te će danas u Sovjetskoj Rusiji živiti kojih 400.000 Židova. Najviše Židova ima Poljska, gdje židovsko pučanstvo od 3,300.000 iznaša 11% cjelokupnog pučanstva. Broj Židova u Ukrajini iznosi 2, 300.000. Znatan porast židovskog pučanstva zabilježen je u Rumunjskoj, gdje je uslijed pripojenja Besarabije, Transilvanije i Bukovine broj židovskih duša od 250.000 porasao na 800.000, U Bjelo Ruskoj živi tri četvrt milijuna Židova. Znatan procenat Židova živi u Litavskoj, gdje 300.000 duša sačinjavaju 10% ukupnog pučanstva. U Beču stanuje 300.000 Židova, što odgovora 16% ukupnog pučanstva, dok u Budimpešti žive 212.000 Židova. Broj Židova u Ugarskoj iznosit će 450.000, u Ceho-Slovačkoj 360.000, u Engleskoj 28.000, u Francuskoj 130.000, n Italiji i Bugarskoj 40.000, u Jugoslaviji 60.000, u evropskoj Turskoj 50.000, u Grčkoj 75.000, (Saloniki 60.000). Interesantno je. da statistika Jevreja iza rata pokazuje Židova u Španiji i Portugalu i to u Spaniji 1.000, a u Portugalu 600. U Švicarskoj živi 21.000 Židova, n Švedskoj, Danskoj, i Belgiji svagdje po 4.000, a u Norveškoj 1.000 Broj Židova u Aziji računa se na 780.000, od kojih 80.000 stanuju u Palestini. I u Sjevernoj Africi imade zemalja sa znatnim židovskim naseobinama. Tako Maroko imade 100.000, Tunis 60.000, Alžir 55.000 Židova. U Egiptu žive 40.000 Židova. Broj Židova u Udruženim Državama Amerike iznosi 2 milijuna, a u Australiji 20.000. , Egipatski slobodni zidari za mir izmedju Židova i Arapa. Velika loža egipatskih zidara u Kairu je povodom Nebi Mussa blagdana upravila na palestinske Arape velik apel, 'koji »u ime slobode, jednakosti i bratstva« pozivlje sve slojeve palestinskog pučanstva, da pored razlike njihove narodnosti žive u slozi i miru kao jedan narod. Apel podsjeća na primjer Nijemaca, Talijana i Francuza u Švicarskoj, koji je republici donio slavan život i dragocjenu slobodu. »Sjetite se«, veli se u apelu, »da su Židovi naša braća i sestre, koji su bili prisiljeni da žive medju tudjincima. gdje su postigli uspjeha i blagostanja. Danas su svi ispunjeni željom, da se k vama povrate i da svojim bogatstvom, svojim iskustvom i znanjem doprinesu k dobrobiti zajedničke domovine ... Slušajte pozorno na glas, koji upravlja na vas Egipat, vaša velika i starija sestra. Egipat traži od vas mir i medjusobni sporazum u vašem interesu i u interesu Orijenfa. koji stoji nad interesom svake pojedine zemlje.« Apel obraća se na .pojedina zvanja te u stilu himne prikazuje soliđaritet naroda. Antisemitizam u Sovjetskoj Rusiji. Kako izvješćuju bjegunci iz sovjetske Rusije, porasla je u zadnje doba antisemitska str.uja u sovjetskoj Rusiji. Uslijed gladi i pogoršanja općih prilfka pristupačni su seljaci, naročito u Ukrajini, antisemitskim razdraživanja. a i u crvenoj armiji, koja se tuži radi rdjave opskrbe, opaža se razvoj antisemitizma. Antiboljševička propaganda nastoji da opće nezadovoljstvo iskoristi protiv Židova.
4
»ŽIDOV*
BROJ 20.