Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Osvrt na godinu 5682.

Minula godina 568 2. stoji u znaku obnovnoga rada u galutu i Erec Jisraelu. U galutu valjalo je poraditi da spasimo veliike židovske mase cd neminovne propasti, što joj je prijetila uslijed bijednog položaja u koji je došla, a koji je posljedak rata, neprestanih pogroma, epidemija i gladi. Veliki naseobni rajon židovskih masa raspao se nakon rata, te je podijeljen medju razne novo nastale države, koje ne samo da nijesu bile kadre učiniti kraja poratnom haosu, već su u velike, bilo direktno bilo indirektno, doprinijeli k tome, da se bijeda i nevolja širila u židovskoj ulici. Pored čisto filantropskog rada, koji je imao da vida rane zadate židovskom pučanstvu bezbrojnim pogromima, i da brzom i časovitom pomoći uzdrži na životu brojne mase, koje su izgubile sve, što su imale, valjalo je sad poraditi na tome, da se ove materijalno uništene mase opet ekonomski prid gnu pružajući im mogućnosti da sebi opet stvore nove egzistencije. Goleme svote utrošene su u ovaj cilj, te bi neuspjeh ove akcijo značio slom istočnoga židovstva. Pored borbe za ekonomski opstanak, koji je Židovima istočno evropskih zemalja znatno otešćan antisemitskom bojkotnom propagandom, imalo se židovstvo tih zemalja da se bori i za svoja politička prava. Mirovnim ugovorima preuzele šu sve novo nastale države na se olc/ezu, da će podijeliti svojim narodnim manjinama potpunu autonomiju i ooezbijedili im time njihov nacijonalni život. Pa ipak, ni jedna od tih država, od kojih mnoga imade da zahvali svoj postanak zagovoru upUvnih Židova, nije u praksi provela zakon o zaštiti narodnih manjina, pa se Židovi u pojedinim od tih zemalja moraju boriti za svoju jednakopravnost. Komitet židovskih delegacija u Parizu morao je u nekoliko navrata, da se obrati pritužbom na Ligu Naroda i da zatraži njezinu intervenciju, kako bi se pojedine države prisilile, da izvrše preuzete dužnosti. Naročito valjalo je u Finskoj, Letskoj i Poljskoj poraditi na tome, da se tisućama i tisućama Židovima pribavi državljanstvo, koje im se raznim soflstičkim motivacijama nastojalo uskratiti. Danas, četiri godine iza primirja još uvijek nijesu n pojedinim zemljama ukinute naredbe iz carističkoga doba tako, da židovsko pučanstvo još uvijek živi pod iznimnim odredbama kao gradjani drugoga razreda. Vrlo živahna bila je borba za autonomiju u Litavskoj, te je po Sejmu prihva-

ćen zakon o autonomiji narodnih manjina, u kojemu nije statuirano ministarstvo za narodne manjine, a nema ni ustanova o zaštiti jezika narodnih manjina. Složnim istupom cjelokupnog židovstva Litavske ostvarit će se via facti ono, što se nije moglo postići zakonodavnim putem. 1 u Poljskoj se položaj pomalo razbistruje. Poljska desničarska štampa još uvijek nastoji da huškaškim pisanjem razdražuje mase i da zagrižljivim antisemitizmom truje odnošaje izmedju poljskog i židovskog pučanstva. Ipak su trezveniji političari uvidjeli, da je u interesu razvitka države, da se i židovsko pitanje privede riješenju, iako još nemaju dosta odvažnosti da provedu do kraja u praksu ovo svoje naziranje. Zakon o ukinuću odredaba iz carističkog doba bio je već na dnevnom redu Sejrna, ali je opet skinut, te će možda istom u narednom Scjmu biti raspravljen. Znatan je sigurno uspjeh, da je poljska vlada priznala moderne hebrejske škole i hedarim, te im dala pravo javnosti. Trvenja unutar samoga poljskoga židovstva, opreke izmedju neologa i ortodoksa, te nacijonalista sviju smjerova znatno škodi borbi za jednakopravnost, jer daje vladi orudje u ruke, da ne izvrši svoje dužnosti pozivajući se na razrožnost mnijenja unutar židovstva. Najbijedniji je bez sumnje položaj Židova n Ukrajini. Strašni glad i epidemije prijete, da će uništiti i ono, što ie preživjelo pogrome. Zemlja s brojnim židovskim pučanstvom gotovo je sva opustošena. Sve što ikako može, nastoji da ostavi zemlju i da bježi preko granica. Pokrajne zemlje pune su izbjeglica, koje sc nalaze u nesnosnom slanju, jer se i ove države, brane protiv invazije emigranata, koji ne samo da nemaju nikakovih sredstava, već nose sobom i opasnost širenja zaraznih bolesti. Sva velika židovska humanitarna društva, a naročito arnerikanski Joint nastoji, da üblaži bijedu ukrajinskih Židova pružajući im sredstva, da se uzmognu uzdržavati. Veliku akciju poveo je Israel Bclkind za otpremu i odgoj djece koja. su ostala nakon pogroma bez roditelja. Djeca bit će smještena u ratarskoj školi Mikve Israel. I u sovjetskoj Rusiji, gdje su doduše ukinute sve iznimne odredbe protiv Židova, došlo je do oogroma i antisemitskih izgreda. O položaju Židova u toj zemlji najslabije smo upućeni, jer vrlo rijetko dopiru do nas glasovi o židovskom pučanstvu. Boljševičke poglavice svojim su odredbama potpunb izolirali taj ogranak od

ostaloga židovstva i budno paze, da sc ne obnavljaju stare veze. Svako ovaikovo nastojanje sa židovske strane najstrožije se proganja, kako to dokazuje proces protiv Ceirc Cijona u Kijevu. Ipak izgleda, da se položaj Židova u boljševičkoj Rusiji popravio i da su sc uvjeti za njihov gospodarski razvitak poboljšali. Pored toga možemo da zabilježimo i činjenicu, da se u zadnje vrijeme pravilo koncesija nančanju hebrejskoga jezika i izlaženju židovskih časopisa te židovskom kazalištu. Samo silnoj energiji i nepopustljivosti ruskoga židovstva, koje je n borbi za jcvrejski jezik pretrpilo najveće progone, ima da se zahvali ovaj napredak No još uvijek nije dozvoljeno podučavanje jevrejskoga jezika* u pučkim i srednjim školama, jer prema naredbi smiju jevrejski da uče samo odrasli iznad 18. godine. Brojnim porastom židovskoga pučanstva postalo je u Rumunjskoj opet aktualnije židovsko pitanje. Premda je I Rumunjska preuzela na se obvezu o zaštiti prava manjine ipak sc ona teško i samo postepeno odlučuje, da dade židovskom gradjanstvu jednakopravnost, te zagarantovano pravo na škole i jezik. .Jedinstveni front rumunjskog židovstva prinudio je vladu na koncesije, te je priznato Židovima pravo na škole uz obligatorno uvedenje jevrejskoga ili rumunjskog nastavnog jezika. Time je u velike otešćan položaj Židova u Sedmogradskoj, jer ne mogu smjesta u školama uvesti hebrejski ili rumunjski kao nastavni jezik, a vlada se krati da dade škole s prolaznim njemačkim ili madžarskim jezikom. Znatno se pogoršao položaj Židova u Bugarskoj, gdje se ispoljio do sad nepoznat antisemitizam. Mnogo su tome doprinjeli ruski emigranti, koji u štampi i raznim pamfletima prikazuju Židove ne samo kao grobare Rusije, već i kao prouzročitelje nesreće bugarskog naroda, kako bi posijali mržnju izmedju Bugara i Židova. Položaj Židova u Madžarskoj još je uvijek vrlo nepovoljan. lako je prestalo übijanje u masama po raznim detašmanima, još uvijek je izvrženo židovsko pučanstvo neprestanim tvornim napadajima »Madžara, koji se bude«. Vlada i parlamenat nastoje svim silama da evropejskom zapadu prikažu prilike tako kao da u Madžarskoj nije bilo i da nema bijeloga terora, ali se zato još uvijek drže zarob- < Ijeničke tabore, n kojima stradavaju tisuće i tisuće nevinih ljudi, koji nisu ništa skri-

GOD. VL

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 22. septembra 1922. - 29. elula 5682.

PRETPLATA; GODIŠNJE K 240, POLUGOD. K 120, CETVRTGOD K 60, POJEDINI BROJ K 6 w IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 42-43.