Židov
Put profesora Weizmanna u Palestinu. Odlazak prof. Weizmanna u Palestinu, koji je prvobitno bio’ predvidjen za 2. novembra a zatim uslijed engleske ministarske krize odgodijen, imao bi da uslijed slijedećih dana. Prof. Wčizmama, koji namjerava nekoliko tjedana proboraviti u Palestini, putuje u pratnji Colonela Kisha, koji ima da u Palestini primi važnu dužnost. Put Sokolova u Lausanne. Povodom irienlalne konferencije polazi predsjednik Cijonistićke Egzekutive, Nahum Sokolov, u Lausamne, budući da bi na ovoj konferenciji mogle biti dotaknuta neka pitanja, koja se odnose na Palestinu. 1 jedno arapsko ođaslanetvo pod vodstvom Muza Kazim Paše uputila se u Lausanne da ondje pokuša iznijeti zahtjev za nezavisnost Palestine i ukinuće Batfourove deklaracije. južno-afrički ministar predsjednik general Smuts o palestinskoj politici. Na velikom židovskom banketu, koji se održao 9. novembra u Johannesburgu, učestvovao je i ministar predsjednik general S m u t s, koji je ovu zgodu uipotrebio, da poda važnu izjavu o držanju južno-afričke vlade prama palestinsko) politici-Velike Britanije. Formula »Židovska narodna domaja« postala je sastavnim djelom javnoga prava. Do god jajima na blizom Istoku, čije djelovanje ne može izostati u Evropi i u muhamedanskom svijetu, nasjećeni su u Maloj Aziji novi problemi. On da je ali, izjavio je ministar predsjednik, uvjeren, da će Velika Britanija podjednako insistirati na rnandabkoj politici. U interesu evropskoga mira i u spoznaji pravednosti židovske stvari, morat će i nasljednici Lloyd Georgesa zastupali ista politička naziamja. On da je uvjeren, da će Palestina u sve većoj mjeri postajati zbiljskom narodnom domajom Židova. General Smuts je još upozorio na primjer Rusije, koja je uvijek Židove ugnjetavala, i’ sada sa svojim slomom primila istoričku kaznu, te je pri koncu svoga razlaganja pozvao britsku vladu i engleski narod, da ostanu vjerni ustanovama mandata i politici židovskog narodnog doma. Financijski izvještaj Keren Hajesoda. Glavni ured Keren Hajesoda u Londonu objelodanjuje pregled o prihodu u gotovom do 30. septembra 1922. Po tomu unišlo je kod biroa od proljeća 1921. u svemu 614102,15.6 turiti. Na prvom mjestu staje Savezne Države Američke sa 393355.9.9 funti, nadalje uplatiše Kanada 45135.19.8 funti, Poljska 22099.14.5, Južna Afrika 18505, Njemačka 17082.04.2, Argentina 15563.04.9, Engleska 15338.05.3, Cehoslovačka 12153.02.3, Holandija 7353.16.4, Besarabija 7098.14.5, Bugarska 4047.06.10, Litavska 3356.00.5, Brazilija 3324.15.7, Rumunjska 1896.17.9, Jugoslavija 1842.05.11, Maroko 1814.12.1, Danska 1739.3.5, Chile 1713X5. 10, Grčka 1416.09.9, Belgija 1401.06.11, istočna Galicija 1390.05.2, Finska 1297.12.5, Alzacija-Lorena 1203.13.2, Norveška 1036.16.7, Švedska 1011.11.0, Austrija 935.18.2, Francuska 883.03.3, Letonska 842.06.10, Aden 800 funti. Druge zemlje doprinjele su za Keren Hajesod manje iznose. Izvještaj nadalje usta-
novljuje da su najveći prihodi u Londonu uslijedili u proljetnim mjesecima aprilu, maju i junu. Rekord postigao je maj sa 42929.4.3 funti. Posljednja 2 mjeseca oktobar i novembar, koji u izvještaju još nije su uvaženi, mogli bi da bitno promjene redosljedbu pojedinih zemalja. Tako je napr. Rusko-ukrajinski Merkos koji je do sada na 44 mjestu, u posljednje vjijeme primio nekoliko velikih priloga za Keren Hajescd, po kojima će biti uvršien u 10 zemalja. Isio vrijedi i o drugim zemljama. Odlazak Mousa Kiazim paše n Lozanu. Delegacija palestinskih Arapa, na čelu im Mousa Kiazim, uputila se u Lozauu na istočnu konferenciju, koja će se uskoro obdržavati, da zastupaju zahtjeve za samostalnost Palestine. Delegacija će se zadržati u Kairu, gdje će održati dogovor sa sirskim Arapima. Na svom putu u Lozanu posjetiti će izaslanici Carigrad. Colonel Weđgwoođ o židovskoj Palesti.i Upravo pred svoj odlazak iz Amerike, gdje je sa velikim uspjehom absolvirao propagandno putovanje, izjavio se je član engleske donje kuće i vodja radničke partije Colonel Wedgwood Newyorškom J. C. B.: »Na 5. godišnjici Balfourove deklaracije naglasio bih se u ime engleske radničke partije pripravnim, da provedem ne samo ostvarenje mandata u pravom smislu riječi, nego i da pretvorim Palestinu u domovinu progonjenih Židova prema duhu zaključka engleske vlade prije 5 godina. Židovi mogu biti osvjedočeni, da će se obustaviti ograničenje pri useljenju neimućnih Židova, vrata Palestine stajat će širom otvorena za sve radničke slojeve. Židovi mogu biti uvjereni nadalje, da će se Palestina pretvoriti naskoro u autonomnu i državu po uzoru Home Rule-a u engleskim dominijama, mjesto da nadalje stoje pod engleskim mandatom. To će se provesti, kad će broj Židova v Palestini biti dovoljno velik, da obrani Palestinu od raznih napadaja. Pomoću te okolnosti zauzet će Židovi mjesto u skupu slobodnih naroda i u sveoćem napretku moći će uvelike koristiti. Ogromne naturalizacije Židova u Palestini. Jeruzalem (J. C. 8.1. 50.000 Židova su do sada, na temelju dekreta palestinske uprave o dobivanju gradjanskog prava, primili palestinsko državljanstvo. U tem broju ne nalaze se bivši otomanski državljani, koji su automatski prisvojili palestinsko gradjansko praBonar Law o engleskoj politici u Palestini. London (J. C. 8.1. Na izbornom mettingu u Leeđsu izjavio je engleski ministar predsjednik Bonar Lav slijedeće; Izazivanje poljske vlade protiv varšavske žiđ. općine. Na zadnjoj sjednici židovske općine u Varšavi raspravljalo se o činjenici, što poljska vlada nije pozvala židovsku općinu prigodom otkrića spomenika u znak zahvalnosti Americi. Odlučeno je na to slijedeće: Općina, kao predstavnica varšavskog židovskog pučanstva, smatra kao zapostavljanje to, što nije bila pozvana toj
svečanosti, tc istovremeno izrazuje žiđ. ojpćina svoju zahvalu apierikanskou: narodu za pomoć, koja je bila pružena židovskom stanovništvu u Poljskoj. Osim toga zaključila je općina, da naredi specijalne molitve za subotu u svim sinagogama za amerikanskj narod. Udružene države i židovska narodna domaja u Palestini. New-York (J. C. 5.). Povodom pet-godišnjice proglasa Balfourove deklaracije obratio se je J. C. B. na nekoje ugledne američke političare u New-York-u, da iznesu svoja mnijenja o pitanjima sagradnje židovske narodne domaje. Iz »senatske kuće« dobili su od tajnika predsjednika Hardinga slijedeći odgovor: »'Ne znam je li postoji kakav način da iznaša predsjednik razjašnjenje deklaracije tudje vlade. Predsjednik je pratio tok izgradnje Palestine kao židovske narodne domaje i češće izneo svoja misterija o loj izgradnji«. Senator- Lodge, predsjedatelj emerikanske komisije za izvanja pitanja izjavio je ovo: Židovski narod dobio je mogućnost izgradnje svoje nar. domaje u Palestini s koje države pojeteče i s kojom je usko vezan. Da sam u senatu kao referent o ovom pitanju imao mogućnost doprmesti svoj glas, za dobar izlazak ovog pitanja, bit će mi najljepša uspomena u mom životu.
Iz Jugoslavije
JEVREJSKt KURZEVI. U subotu, dne 11. o. mj. održao je dr. Aleksandar Licht -uvodno predavanje svojim kurzevima »Problemi jevrejstva«. Predavač predočio nam je ponajprije siaro-jevrejsku kulu skupini kultura prednjoazijskih naroda odnosno utjecaj zadnjih na kulturu starozavjetni. Prikazao nam je razvoj jevr. etike počevši od utjecaja zakona Haumrabijevih, pa do potpunog razvoja samoniklih jevrejskih kulturnih -tvorevina, što su se konačno najsavršenije ispoljile u majskom dekalogu. Nasuprot tome postavio je kulturu helensku, kao kulturu estetike, kulturu lijepoga. Jer, da je tek kasnije primjerice Plato, pod raznim uplivima iz vana ideju o monoteizmu udomaćio medju grčkim vrednotama. I i taj monoteizam da je više logičan nego etičan, više monizam nego monoteizam. Mislim, da je predavač pošao pređaldko, kad je ono. Sto bi još zaista ostalo cd etičnih vrednota helenskih nazvao etikom eudemoničkom, odnosno grčkim naziranjem na svijet. Pri tem je podsjetio na Homera, Aristofana it.d. A Sofoklo? Prema predavačevim izvodima Sof-oklo onda ne bi bio Grk, jer mu djela nisu eudemonistička. U tom označivanju svojstava grčke kulture u paraleli s jevrej-skem disgresija je prevelika i gotovo jednostrana, ada bi mogla da bude objektivna. Nasuprot čuli smo pako lijep izvod odnosa starozavjetne etike i etike evandjelja. Obje su jednako vređne. Tek na drugi način. Prva je, kako je predavač naveo, etika pravde, a druga etika ljubavi. lako je već u petoknjižju uklesana ona »Ljubi bližnjega svo-
BROJ 50.
»ŽIDOV«
5
o o ZAGREB HilisiićßDa 7 Štedne uloge ukamaćuje sa i vraća iste bez otkaza MED3UH9RODNO MM 0, BCGBHS9 n Terasi]! Z3 '/ /<