Židov

iresiciji, ti kojoj sc to zaključilo, zahvalio je g. Brandeis ganut za ovu osobitu čast. koju sntaira zadovoljštinom za često prepaćene ncsporazumke. Svota od 5000 dinara dornata je bila sabrana. židjovskjol društvo u Somboru. 18, novembra priredilo je to društvo kbHumo veče u sati Židovke općine, koje je vrijedno zabilježiti zbog njegova programa. Otmica Luiza Goklberger držala je odlično predavanje o židovskoj pučkoj pjesmi i basni, koje je g. natkanlor Bogumili« itustrovao pjevanem pučkih pjesama. G. Geza Licht čitao je Norđau-ove basne. G. Amo kl Grtoss dao je prikaz o jevrejskom pjesnikd Cemihovskome, a u toku toga prikaza deklamovale

su gdjice Roži Breuer i Roži Weil pjesme Cemihovskoga. Ovakav program jevrejskih priredaba može doista da služi uzorom za priredbe i drugim omladinskim zajednicama, »Haaviv proljeće«. Izašao je Hauuka-broj ovog, lista »jevrejske djeces lijepim sadržajem (priče, pjesme, opisi itd.) i ukrašen zgodnim slikama iz Urec Israela. Ovaj broj sadržava još prigodnu igru za Haiiuku s notama; igre za zimu. zagonetke i dopise. Nema sumnje, da će, poput svojih prethodnika, i ovaj broj zadovoljiti u velikoj mjeri svoju čitalačku publiku. U formi, koja je u skladu s dječjim shvaćanjem i osjećanjem list budi za-

nimanje za sve što je lijepo i dobro, a usto još usadjuje ljubav u pristupačna srca mladeži. Stoga Haaviv zavrijedjuje, đa bude objeručke primljen u židovskim domovima, gdje imade djece. Čini se, kao da mnogima još nije jasno od kolikog je zamašaja ovaj list za židovski odgoj naše djece. Medjutim, budu li židovske korporacije, vjeroučitelji, prijatelji djece, roditelji i omladina poradili još oko proširenja lista, to ima nade, da će biti obezbijedjeno izlaženje Haaviva, koji je doista dobar i dječji židovski list. Uprava se sada nalazi: Zagreb, Bakačeva ul. 5, 111. kat (Mirjani VVeiller). God. pretplata 36 Din, jedan broj 4 Din.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju

Manifest direktorija Keren Hajesoda n Jcruzalimu Zadnji cijonistički kongres u Karlovim Varima zaključio je preloženje našeg glav nog ureda u Erec Jisrael. Taj je zaključak sad proveden; rad Židovskog Narodnog Fonda bit će odsad koncentriran u glavnom gradu naše zemlje i| Jcruzalimu. Ovo je preloženje medjašnji kamen u povijesti naše organizacije i našeg rada. Prvi pad upravljamo s ovog posvećenog mjesta na Vas apel, Vi pomagaći i sarađnici u službi najpopularnije tvorevine židovskoga naroda: Napnite sve Vaše snage za najvažniji rad: Geulat adraat Jisrael, za oslobođjenje židovskoga zemljišta židovskim radom! Sjetite se, da nakon 40-godišnjeg mučnog kolonizatornog rada nije više no 3% palestinskog tla u židovskim rukama. Taj broj pokazuje svom jasnoćom, da je do sada vrlo malo uradjeno u zemlji, da nam pribavi osiguranu poziciju. Niti jedna politička deklaracija a ni najintenzivnija imigracija ne će nas dovesti bliže cilju izgradnji naše zemlje, dok ne bude pretežiti dio tla u našem, u židovskom posjedu. Velike su kupnje zemljišta stoga životno pitanje za daljnji razvitak židovske Palestine. Ima dosta veleposjednika, koji nudjaju svoje zemljište na prodaju, a do nas je samih, da iskoristimo mogućnosti takovih ponuda. Za sad Još možemo uz razmjerno niske cijene namaknuti zemljišta, no ne smijemo ni časak dalje krzmati; vlada već navješćuje osnutak agrarne banke, koja ne će da olakša samo Felasima već i

veleposjednicima njihov dug. a tad će sc tražiti i platiti znatno veće cijene za zemljište. Što moramo rni, što mora svaki od nas učiniti, da židovski narodni fond uzmogne da provede doista veledušnu zemljišnu politiku, prema lijepim počecima prcJšic godine? Na to smije da uslijedi samo jedan odgovor: Sve naše sile valja upraviti cilju, da znatno povećamo naše dosadašnje prihode. Narodni Fond našao je priznanje kod svih smjerova židovstva, pa i kod neoijonista, jer mu je svrha genlat admat jisrael, oslobodjenje zemljišta židovskim radom. Moramo neprestano da Židovima svih zemalja prikazujemo djela Keren Kajemet Lejisrael. Ne sustanite da ih sjetite, da je Keren Kajemet kupio zemljišta u Galileji, Emek Israelu, i Jehudi, u Jenlzalimu, Jafi i Hajfi što je dostatno da ih uvijek s nova oduševi za naše djelo. Dozovite im u pamet, što je Keren Kajernet Lejisrael kraj svih nedostatnih sredstava do sad činio: Isušio je zemljišta, koja su bila zaražena malarijom, gradio je ceste, pošumljivao je, pretvorio je pustoš u plodne vrtove i zemljišta, koja su od davnine bila pusta, pretvorio u cvatuće naseobine. S tim svijesnim radom, koji je pod upravom Židovskog Narodnog Fonda izvršen isključivo od židovskih ruku, saglasat će se potpunoma ne samo ravnodušni već i naši protivnici. Tim bolnije mora da se doimlje nas i svih naših prijatelja, kojima je do obnove Palestine, da naši prihodi zadnjih godina ne samo da nijesu porasli, već su znatno pali. Taj manjak moramo bezuvjetno popraviti, neprekidno i neumorno morate sjetiti svakoga Židova

na naše veliko djelo, i uvijek s nova od njega zahtijevati najjaču financijalnu potporu. Valja iskoristiti sve prilike, sva sabirna sredstva, opće darove, darove za masline, zlatnu knjigu i druge, isto tako i narodne svečanosti, skupštine, dane žalosti i radosti, na kojima Židovi rado daruju obilate darove. Keren Kajemet Lejisrael prva je cijonistička institucija, koja je svoju upravu prenijela jz galuta u Erec Jisrael, druge organizacije očekuju napetošću rezultat toga primjera, jer treba da se odluči, da li je zemlja doista već u stanju, da bude centar našega rada i za najudaljenije zemlje galuta. Nova živa struja treba da iz ovoga centruma struji svim mjestima našega rada, a kad će naše preseljenje imati posljedicom razvoj praktičkoga rada i povećanje naših prihoda, tad će Židovski Narodni Fond prednjačiti i u tome, da je kao prvi uspostavio neposredni kontakt izmedju pojedinih naših suradnika i Erec Jisraela. Stoga braćo, budite sebi svijesni dužnosti, koja u ovom času počiva na nama, na Vama! Svaki pojedini od Vas nosi odgovornost za uspjeh našega rada! S Vašom, samo s Vašom pomoću udovoljiti ćemo očekivanjima, koja židovski narod stavlja na to svoje narodno blago. Jemzalim, u tišru 5683. Direktorij u Erec Jisraelu: Predsjedatelj; M. Usiškin. S. A. van Vriesland Agr. L. Wilkansky. Glavni ured; Predsjedatelj: agr. I. Ettinger. Di. A. Granowsky. Dr. E. Zwetg-

Iskaz darova bro] 22. od 15. do 30. novembra 1922.

OPĆI DAROVI. Brod na Sava: Sah partija Selinger—dr. Spiegler—Gotdstein 240. Zagreb: Jagues Reiss 400. Vinkovci: Terezija Dimbaoh prigodom ozdravljenja 200, Malvana Fischer, Otok 40, gdja. Rosenfetd 40, za prodane barjačiće na Simhad-tora 360 640. Zemun: Moršc Sasson 100, dr. Hinko Uibach 40, BoJdca Levi 60, ktod Berit Mila Bemata Ivana Kronstcma sahrano 1280, kod Berit Mila Josipa Ervina Rosenberga daruju Adolf Roscnberg 140, Laza Rosenberg 120, Hinko Samkrić 100, Emanud Samtaić 80, Žiga Semnić 80. Salamon

Schwrtzer 80, Josip ben EHezer 80, Jolan Pessing 60, Izidor Pessing 60, Moše B. Aron 40, Ignjat Schwitzer 40, Sat. Schwifzer 40, Julioo Schvvitzer 40, Herman Bihaij 40, Mavro Kischinovskv 40, H. Schvateer 20, Žiga Brandeis 20, kod veridbe Mandil Bohm sabrano 708, u spomen hatuca Josipa Darse sabrano 212, razno 160 3640. 4.920.SAMOOPOREZOVANJE Vukovar: A. Steiner 400. SKRABICE Brod na Savi: Lucija Blichlcr 190. Zagreb; »Taheia« 670, Rosenberg 244,

Drag. IMmarm 84, MrJan Betiheam 1708, f. Rosenbaum 153, Josip Hoffmann 23, Steiner našli. 80, Ljuđ. Lion 91, Eduard Weiss 80, Irena BiicHer 30, Drag. Hriachl 150, Adolf Lichi 640, đr. Hosen Jak obi 48, Jos. Rothmuller 164, Clara Barmaper 300, Jacob Beok 186, prof. A. Szemitz 130, Žiga Hacker 200, Ž. A. P. D. 400, svega 19 Skrahica 5281. , 5.471 ZLATNA KNJIGA Zemun; prigodom vjenčanja Mordehaja Marka Mandala sa Estcrom Eteikom Bbhm daruju na ime istih: obitc'h Hafter, Borivoj

BROJ 51—52.

»ŽIDOV.