Židov

»Marhešvan« (bab.: Araah samna), a označuje osmi mjesec. Još prije babilonskoga progonstva. dakle već u doba kraljeva, nijesu siarojevrejska imena mjeseci u narodu bila više uobičajena, tako te ih brojkama. Već samo brojenje mjeseci istrsnulo je njihova siarojevrejska limena. Jevrejski se jezik u svojoj gotovo neprekidnoj vezi s jezikom babilonsko- asirskim mogao da odupire jedino antologijskim utjecajima iz Babilona, no ne bijaše kadar da sasvim odoli njegovim kulturnim uredbama. S babilonskom je kulturom bio jevrejski narod u tijesnom doticaju od pradavnih vremena, pa i kasnije, pošto je u 3. pretkršćanskom vijeku minulo dcba njena cvata; ona je znatno utjecala na razvoj jevrejskoga jezika. Jevrejski je jezik preuzeo iz babilonskoga jezičnog blaga gotovo najveći dio naziva na području trgovine j obrta, poljoprivrede i kolonata, mjera i utega, razdiobe vremena te pravnih i ženidbenh zakona, kako nam se pojavljuju u biblijskoj starini i u pobiblijskoj knjizi, pa ih je preudesio prema duhu jevrejskoga naroda. Tako je u jevrej-skom riječ »sefer* prvobitno značila jedino

»knjigu«, pa je tek u doticaju s babilonskom kulturom zadobila značenje »poslanice, pisma, isprave« (por. Leopolđ Fischer, Die Urkunden im Talmud, Berlin 1912., str. 4. i si.). Već sam napomenuo, da je jevrejski narod nastojao hebraizovati sve tudjice. Dade se naslućivati, da je starojevrejski stereotipni izraz »sefer keritut« za »raspusno pismo« hebraizovana asirska riječ »gitu« (get = isprava rastave braka), koja se vrlo rano bila udomila u jevrejskom. Kao što su već pomenuta starojevrejska imena mjeseci bila iz jevrejskog jezika istisnuta adekvatnim babilonskim nazivima, tako je i hebraizovani naziv raspisnoga pisma bio istisnut iz narodnog govora izvornom asirskom riječi »get«. Jednako se u biblijskoj starini »miraz« zvao »mohar«; taj je kasnije izobičajeni izraz već u 6. pretkršćanskom vijeku posvema istisnula starobaßilonska tudjica »nudunu« (jevr. »nadan« = miraz), koju poznaje još i današnja jevrejština (por. M. Schorr, Bulletin de l’Academie des Sciences de Cracovie, 1907., str. 93.; L. Fischer, na pom. mj. str. 103.). Iz asirskoga jezičnog blaga preuzet je i izraz židovskoga ženidbenog prava

»dobra željeznoga fonda« . nihse con barzel«), t. j. ona dobra, što ih žena zapisuje svome mužu u njegovo vlasništvo, a on se za to obvezuje, da će njoj u slučaju rastave ili smrti biti isplaćena svota njihove vrijednosti. isporedimo li medjusobno jevrejski i babilonsko-asirski jezik sa kuliumo-historijskog stajališta, doći ćemo do zaključka, da nam je jevrejski jezik u pobiblijskoj književnosti sačuvao prastare tradicije, priče, pripovijetke i nauke, što svojim podrijetlom sižu u predbiblijsko doba, dakle u prve vijekove 2. pretkršćanskoga tisućgodišta (por. S. Furtk, Die Entstehung des Talmuds, Leipzig 1910., str. 5.). Nove iskopine starosemitskih spomenika, pisanih i od kamena, opravdavaju u mnogim smierovima stajalište prof. Wlinsche-’a, koji je jednom primjetio (Aug. Wiinsche, Schbpfung und Slindenfall des ersten Menschenpaares, Leipzig 1906., str. 84.), da bas mladja jevrejska djela u sebi često kriju prastare predaje. Mi se zadovoljavamo činjenicom, da jevrejski jezik nije nigda bio mrtav, već da se nesmetano razvijao.

Neka narodna skupština« objelodanila je poziv na pučanstvo, da uništi sve Židove, koji u Poljskoj hoće da uvedu sovjetsku anarhiju. Konačno se poziva poljsko pučanstvo na strogi bojkot židovske robe. Zahtjevi istočnih Židova na berlinsku bogoštovnu općinu. (I. C. B.) Antisemitsko njemačko novinstvo donosi vijesti A navodnim zahtjevima istočnih Židova, koji žive u Berlinu, koji bi išli za tim, da u Berlinu stvore dvije klase Židova. Antisemitske novine tvrde, da bi Berlin postao drugom Varšavom ili Lodzom, kad bi se ovi uvjeti ispunili. Kako židovski dopisni ured dozriaje radi se tu o zahtjevima društva istočno židovskih sinagoga, koje se obratilo predstavkom na predstojništvo berlinske općine, u kojoj se traži, da se osnuju neke posebne kulturne uredbe za Židove, koji drže strogo ritus. Tako se traži ograničenje polja na groblju, na kojem se imadu sahraniti Židovi, koji drže subotu, nadalje posebni rabinat .sastojeći se iz istočnih Židova sa zadaćom, da u vjerskim pitanjima mogu odlučivati prema potrebama istočnih Židova, namještenje šoheta i uredjenje rituclne kupke. Na jednoj od zadnjih sjednica berlinske bogoštovne općine vijećalo se o tim zahtjevima, kojima će biti djelomice udovoljeno. dok se drugi dio zahtjeva odbija. Uzajamni Herem ortodoksije u Slovačkoj. (.1. C. B.) Nedavno izvjestili smo u našem listu o Isuru, koji je izrečen po ortodoksima u Bratislavi protiv cijonista i mizrahija, jer su navodno postali opasni po vjeru. No svako zna, da je taj Isur izrečen samo iz političkih razloga i da je to samo borba jednog dijela ortodoksni!) rabina, koji bi htio da pod svaku cijenu zadobije vodstvo ortodoksnih Židova. Pošto to nije uspjelo agitacijom niti dosadašnjim njihovim radom, latili su se ovi posljednjega sredstva, a da i ovdje nijesu nasmogli smjelost, da svoj udar nazovu pravim imenom »Herem«, već su izdali Isur t. j. zabranu, da ortodoksni Židovi no smiju općiti s cijonistima 5 mizrahistima, niti se priznaje njihov kašrut, niti smije itko s njifna sklopiti brak. Premda je već ova činjenica uzbunila redove ortodoksa

u Slovačkoj, još ih je više uznemirilo, kad je poznati rabi iz Munkača u zajednici sa drugim rabinima udario Merem na organizaciju Agudas Jisraela. Ortodoksna organizacija u Bratislavi izdala je pamflet, u, kojem se brani protiv prekora rabina u Munkaču. Posjet dra. VVeiztnanna konzulatima stranih država. Predsjednik svjetske cijonističke organizacije dr. Hajim W e i zm ann i politički atašej kod cijonističke organizacije, pukovnik Ki š, posjetili su taljanskog i francuksog konzula u Jeruzalimu. Akcija židovskoga kluba protiv Rozvoj organizacije. Iz Varšavc javljaju: Židovski klub predložio je u zadnjoj sjednici Sejma, da se izabere posebna komisija, koja ima da ustanovi udio bojkotne organizacije Rozvoj u svim protužidovskim izgredima i pogromima zadnjih četiriju godina, kao i materijal glede potpore Rozvoj pokreta po organima sigurnosti za vrijeme ove agitacije. Nadalje ima se pozvati ministar da kazni bivšeg ministra unutrašnjih djela, upravu odsjeka za sigurnost, redarstvo i državno odvjetništvo, koji su tolerirali agitaciju Rozvoja i često podupirali njegovo zločinačko djelovanje. Isto tako imaju se progoniti svi oni faktori, koji se gfitpiraju oko Rozvoja, te su odgovorni za sve izgrede i pogrome. U predlogu se naglašuje, da se pravi uzrok varšavskih dogodjaja nakon izbora predsjednika ima tražiti u zločinačkoj agitaciji Rozvoja. Pisanje poljskih listova. Na dan prije umorstva predsjednika Narutovitza pisao je glavni organ narodnih demokrata članak pod naslovom: »Varšava i Židovi«, u kojem se medju ostalim veli: U času kad je Poljska doživila, da je izabran državni predsjednik s pomoću bloka manjina, kojim su upravljali Židovi, bit će od interesa istorijski prikaz o borbi Varšave protiv židovske preplave. Zatim se prikazuje borba protiv naseljenja Židova u Varšavi od 1527 do najnovijeg vremena. Na koncu se primjećuje, da je zadnji pogrom, koji je bio 1881., trajao 2 dana. Darovi, koji su dobili žrtve pogroma te godine od'inostranih Židova, u tolikoj su mjeri obogatili židovski proletarijat, da

je ono popravilo sve štete i od te godine datira obogaćenje židovskog malog trgovci u našemu gradu, a broj Židova povećan je još litavskim Židovima, koji su bježali iz Rusije. Osuda u procesu Harden. Osuda u procesu protiv Hardena zapanjila je sve njemačke krugove a novinstvo, osim skrajnje desnice, koje je s početka bojažljivo kritiziralo tu osudu, danas je označuje krivorijekom, koji je podesan da sokoli na nove atentate i da krnji ugled Njemačke u inozemstvu. Socijalističko novinstvo nazivlje osudu premijom na umorstvo, dok Vossische Zeitung« veli, da osuda baca oštro svjetlo u dubine i ponore njemačke narodne duše. Ne toliko radi djelovanja na inozemstvo treba žaliti tu osudu, već prije svega radi toga, jer je samo -strašno .duševno propadanje njemačko moglo da stvori taj pravorijek. Listovi njemačke narodne stranke nastoje, da dokažu, da su i sami suci smatrali osudu porotnika pogrešnom i da su upotrebili najveću po zakonu dopustivu stavku za pripomoć kod tjelesne ozlede. Socijalistička je frakcija interpelirala radi ove osude i pita vladu, da li drži ovu osudu spojivu s pravnim položajem, i kako misli o djelovanju takve osude prema unutra i prema vani. Kako »Berliner Tageblatt« đoznajc vjerojatno je, da će će se protiv osude pravnim lijekom uspjeti i postići revizija procesa. Pitanje raspusta litavskoga sejma. Litavske partije većine, koje su odobrile postupak kod zadnjega izbora u nadi. da će tako moći vladati, ventiliraju danas već pitanje raspusta sejma, jer svakim danom ima sve manje vjerojatnosti, da će doći do što uže koalicije sa narodnim socijalistima, jer se opreke povećavaju svakim danom. Organi hrišćanskih demokrata naipadajn sve više narodne socijaliste i traže jedinstvenu hrišćansku demokratsku vladu. No to je tek pusta demonstracija, jer on'i nemaju većinu u parlamentu, i sami misle na to, da raspuste parlamenat. Opozicija kao i zastup nici narodnih manjina će. ne bude li se promjenio izborni zakon, stvoriti jedinstveni čvrsti blok.

•ŽIDOV«

BROJ