Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

IZVJEŠĆE O XIII. CIJONISTIČKOM KONGRESU. OTVORENJE, POZDRAVNI GOVORI WEIZMANNA I SOKOLOVA

Dne 6. augusta bilo je otvorenje XIII. djonističkog kongresa. LI dvorani, koja je bila dupkom puna, nestrpljivo su u živom razgovoru očekivali delegati i gosti početak kongresa. Kad je Weizman na čelu Egzekutive i Akcijonoga Odbora stupio u dvoranu, priredjene su mu burne ovacije. Svoj je pozdravni govor započeo jevrejski, a zatim je nastavio njemačkim jezikom. Govor dr. VVeizmana. Visoki kongrese! Osobita ml je čast, da mogu otvoriti ovo zasjedanje, XIII. našega parlamenta, koji je stvoren voljom naroda prije 26 godina. Ne mogu, da Vas, legitimirane zastupnike kongresa iz svih dijelova svijeta ljepše pozdravim no našim čednim i čistim pozdravom: Šalom! Pozdrav nam je ujedno i simbol za najljepše približavanje od čovjeka do čovjeka. jedno susretanje u znaku mira i bratstva U tom duhu hoćemo, da pružamo jedan drugome r‘tke, u toj volji, vezani medin sobom i ujedno sa milijunima našega naroda, za čiji udes nosimo odgovornost, hoćemo da izvršimo ozbdjnu i tešku zadaću, koja nas čeka. U toj svijesti hoćemo, nakon što će nam naši zaključci propisati put rada, da se rastajemo i da ipak ostajemo skupa u zajednici ideala i djelovanja preko svih zemalja i mora. Od zadnjega našega vijećanja postao je mandat Lige Naroda Engleskoj, čiji je glavni sadržaj osnutak židovske narodne domaje u Erec Jisraelu. istorijskom činjenicom. Podjeljenje mandata uslijedilo je tik pred zadnjom cijpnističkom godišnjom konferencijom, koja je potpunoma ocjenila taj događjaj i u nizu rezolucija izrazila naše principijelno političko stajalište. Treba da u stvari, koja je od tako odlučne važnosti za budućnost našega naroda, govorimo svom iskrenošću. Ukazalo se možda protiv naših želja, da p o d i e.l j i v a n j e mandata, premda je stvorilo pravno obvezatni politički tundamenat,' ipak nije uklonilo sve političke poteškoće. Vi svi znate, da se u zemlji već s početka pojavila opozicija protiv duha i sadržaja mandata, koja je dovela čak do teških izgreda. Ovi se na sreću nisu više opetovali ,ali politička protivština ekstremnih nije postala manje žestokom. Prošle je godine odstupila vlada Baliourove deklaracije. Nova vlada preuzela

ie bez krzmanja politiku svoje predšasniee, ali taj a*kt vlade nije imao učinak, koji bi se mogao očekivati, da u Palestini stvori osjećaje trajne sigurnosti prilika, poglavitp možda zato, jer je vlada na potvrdu politike svoje prcdšasnice nadovezala primjedbu, da će bez predrasuda pristupiti preispitivanju cjelokupne situacije u Palestini. Izjava britskog mjnist. za kolonije, vojvode od De vonshire, koji je doskora uslijedila, nije imala nikakovoga ograničenja te vrsti. Glasila je izričitu, da britska vlada uzdržaje na snazi obvezu. koju je preuzela prema židovskomu narodu. U tom je pogledu od interesa, da je na jednom mitingu, koji jelovih dana održan u Londonu, Sir Herbert S a mu e 1 u pozitivnoj formi izjavio, da britska vlada irna potpuno razumijevanja za uzdržavanje stalne politike u Palestini. Stajalište nove britske vlade nije promašilo djelovanje na stvari u Palestini. Ojačala je pozitivno držanje onoga dijela arapskog pučanstva, koje je voljno, da primi mandat kao fait accompli, i postoji nada, da će se nastaviti ta Unija razvitka, kad će se stabilizirati političke prilike. Na drugoj je strani baš ta činjenica uspostave politike mandata po novoj vladi raspirila strasti ekstremnih elemenata u povećanoj mjeri, što se nije moglo spriječiti, a čime mi politički imamo da računamo. U koliko se time upliviše na javno britsko mnijenje u novinstvu i parlamentu naša je zadaća, da razbistrimo situaciju i da svom odlučnošću zastupamo naše pravo. Zahvalnošću treba da se sjetimo potpore, koju smo našli kod mnogih državnika i ličnosti javnoga života. Seljačko pučanstvo felaha u Palestini očuvalo nam je u glavnome prijateljsko raspoloženje, što ga je vazda pokazivalo, i izmedju židovskih kolonija i susjednih arapskih sela postoje izvrsni odnošaji. To isto vrijedi i za nove naseobine u Emeku. Kao simptom toga odnošaja možemo spomenuti, da je nedavno na svečan način uglavljen mir izmedju Petah Tikve i susjednih Arapa, s kojima su bile prekinute veze nakon napadaja prije 2 godine. Ceremonije izmirenja izvršene su u samoj Petah Tikvi te je tom prilikom isplaćena žaobm’na kao dokaz, da krivica nije ležala na strani Židova. Nije nužno reći, da politički položaj ima upliva na sav naš rad n

Palestini no i u znatnoj mjeri na imigraciju. Maudatska je vlada dužna da nas u tom pitanju podupire. Židovstvo računa time, da će vlada lojalno provesti ovu obvezu kao i sve druge, a istodobno ini smo potpunoma svijesni naših sopstvenih obveza da razvijemo gospodarski kapacitet Palestine u tolikoj mjeri, da bude sposobna, da n sve većem opsegu apsorbira imigraciju. Ckonomski faktor će biti naravno ograničenje mogućnosti imigracije. On je uvjetovan nepromjenljivim zakonima životne zajednice, bez obzira na to, što se o tom veli u Bijeloj knjizi ili u drugom ko•jeni dokumentu. Imamo stoga da nastojimo da dodjeino. do jednog ekonomskog sistema koji će biti zdrav i ujedno uspješan te ee sve više razviti gospodarski kapacitet zemlje.-Toj zadaći imamo da posvetimo sva sredstva, koja su nam na raspolaganju. Pored jedne opće ekonomske krize zadnjih godina bili smo ipak u stanja da uzdržimo imigraciju na visini od kojih 1000 osoba mjesečno. Da je to bilo moguće imamo da zahvalimo požrtvovnosti naših radnika u Palestini. Postoji nada, da će nastojanja, koja se sada prave, da se podstrekne industrijalna i poljoprivredna aktivnost u Palestini, omogućiti pojačanu imigraciju, a ujedno i umanjiti normalnu nezaposlenost, koja je do sad postojala. Što je bilo rečeno o mdustrijalnom razvitku vrijedi i za kolonizaciju. Izvješće o poljoprivrednoj kolonizaciji pokazuje Vam, koji su vanređni uspjesi postignuti u našim novim naseobinama u Emek Jesreelu, kako je djelo, koje je prije dvije godine započeto sa najvećim poteškoćima, sad već napredovalo i donijelo obilatu žetvu. Što je ovdje postignuto, morat ćemo u budućnosti da u većoj mjeri poduzmemo. Dok radimo na gospodarskoj izgradnji, zaboravili smo, da je gospodarstvo samo temelj, na kojem se ima izgraditi nova kultura našega naroda n Erec .lisraelu. Mnogima nije pravo, da na početku naše kolonizacije već mislimo na sveučilište. Oni nijesu shvatili neizmjernu duševnu, moralnu i političku važnost, koj« za n tl s i za cjelokupno židovstvo ima opstanak židovskog zavoda za najviše duševne znanosti. Bio je to dogodjaj simboličke važnosti. da je najveći učenjak našega naro-

POŠTARINA PLAĆENA U OOTOVC.%

GOD.Vn

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO; ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGREB, 10. augusta 1923. - 28. aba 5683.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D, POLUGOD. 30 D. CETVRTOOD. 15 D, POJEDINI BROJ 1.50 D. ‘

BROJ 33