Židov
tekovine <u Palesltimi, »bile one velike ili male, nemagiu za mene vrijednost, ako im ne tslijjeda rad- Sva vaša politička vijećanja imaju samo onda vrijednost ako shvaćate, da oni samo stvaraju okvir, koji će se ispuniti gospodarskim radom- Naš rad u Palestini zavited o tome, da što prije dobijemo velika sredstva, jer ćemo samo onda moći naš broj u Palesltinl, (koji je na žaloet još vrlo malen, u dogledno vrijeme podvostručiti i potrastrućiti. (Burno odobravanje)- Utorak na večer dne 14. augusta. Potpredsjednik Motzkin otvara sjednica i daje riječ Rubašovu za referat o iiehaluc pokretu (hahšara). Nijedno od naših pitanja nije toliko zapušteno, kao pitanje ljudi, što idu u Palestinu. Nadali smo se nekome čudu, koje je uistinu i došlo. Bez ikakvoga plana, došli su sa svih strana halueim, ljudi, koji su ne obazirući se na zapreke i poteškoće svoju čežnju u r a d pretvarali. Sva iskustva pokazuju. da novi jišuv samo na radništvu može da gradi, i da naša kolonizacija mora da bude radnička. Omladina, koja je preko došla, a nije bila radnička, stvorila je radničku klasu, koja je mogla da preuzme odgovornost na se. Tel Haj je to dokazao. A veliko što je dolje stvoreno, stvoreno je hahšaroin u Njemačkoj, Litvi, i Rusiji. Neki osjećaj nemira ispunjao je, halucirn. Hoće li njihov rad i ploda donijeti. I tako je iz hehaluc-pakreta nastala hahšara. Istina je. da je liehaluc vodjen na diletantski način, da nema pravih vodja i da nema pravoga plana. Svjetski Savez Hehaluc broji dosad u istočnoj i centralnoj Evropi 24 gospodarstvenih grupa i 30 grupa za industrijalna zvanja u gradu. Taj bi rad morao da izazove najživlji interes svih onih organa, što se brinu oko izgradnje. Cesto se govori, da bi bilo bolje kad bi se priprave u satnoj Palestini vršile. Donekle je to ispravno. No ne smijemo da uzmemo obzira samo na gospodarstvene radove, nego i na priprave uopće, što ih kvucot vrše za radnike. Za financiranje halučkih radova moramo upotrijebiti i nccijonistički novac, i to onih institucija kojima je zadaća proeluktiviranje židovskih masa. Još je pitanje, da li su za halučko obrazovanje bolje posebne institucije ili opće. Mislim, da su podred nekih dobrio iskustava, što smo ih osobito u Njem. stekli bolje specijal. institucije; jer samo u njima možemo da Stvorimo atmosferu potrebnu za pripremu duševnu i pripremu službe. Iskustva u Palestini su pokazala, da su radovi u onim institucijama imali najviše uspjeha, gdje su i radnici sami upravljali i bili za vodjenje sami odgovorni. Mi trebamo u Palestini kvalificiranih sila. što su osobito u jednoj struci spremni. Ovi moraju da podignu nivo rada u zemlji, i da stvore krug učenika oko sebe. To je jedan od najznatnijih problema. Cijonistička Organizacija i Keren Hajesod moraju da na nj svrate osobitu pozornost. Dr. S c h a c h t e 1 (Breslau) obrazlaže predioge komisije za Keren Kajemet, koji veli, da K. K. mora da zajedno s Keren Hajesodom osigura osnove za izgradnju Palestine. Žali, da mu se unutar cijnnistič-
ke organizacije poklanja taka mak) pažnje, i predlaže, da kongres obveže sve cijoniste, osobito zemaljske i posebne organizacije, da u cjelokupnom židovstvu rad za K. K. na svaki način promiču i da budu odgovorni za uspjeh toga rada. Iza izvještaja sveučilišne komisije i nadrabina dr. Chajesa u hne zemaljskih organizacija, te obrazloženja predloga sveučilišne komisije po profesorima dr. Sloucz i dr. Loeweu svršena je u 23V: b sjednica. U srijedu, dne 15. augusta otvara predsjednik M o t z k i n sjednicu i daje riječ dr. W e i n e r u, kao referentu komisije za Keren Hajesod. On predlaže, da K. H. i dalje ostane u centrumu cijonističkoga rada, te Obvezuje sve cijoniste da porade na ispunjenju principa niaascra. K. li. mora da se izgradi u trajni fond. Direktorij K. H. se pozivlje, da stvori ligu plaćalaca maasera, koji će se obvezati 10% svoje ostavštine dati za K. ti. Novac, koji na taj način udje dolazi u jedan fond s odredbom za potpomaganje trajnih institucija u Erec Jisraelu. Novac K. li. smije se izdavati samo po stalnom budgetu. Izuzetaka nema. Pasivno pravo izbora u cijonističkoj organizaciji zavisi o izvršenju dužnosti prema K. li. Direktorij K. li. mora da što prije sazove Council Keren liajesoda. Rezolucije su primljene. Permanentni Odbor predlaže rezoluciju o Jewish Agency: 1. Kongres potvrdjuje odluku stvorenu na prijašnjim cijonističkim konferencama o sazivu svežidovskoga svjetsikog kongresa za izgradnju Palestine u židovsku narodnu domaju i izjavljuje, da će Je\vish Agency, izabrana na tom kongresu, koji treba da se u toku narednih triju godina sastane, preuzeti sva prava, koja su po palestinskom mandatu potvrdjenom od Lige Naroda predana cijonističkoj organizaciji. 2. Kako bi se već sada širim slojevima židovskoga naroda dalo udjela na izgradnji Erec Jisraela, treba da se Jewish Agency proširi, te da se privuku zastupnici onih židovskih organizacija i društava koje stoje na gledištu palestinskoga mandata. .3. U tu svrhu ovlaštuje se Egzekutiva da u sporazumu s Akcijonim Komitejom stvori Council satavljen od zastupnika žid. organizacija i reprezentanata židovstva pojedinih zemalja, koje stoje na gledištu Balfourove deklaracije i mandata, kako bi s Akcijonim Odborom cijonističke organizacije zajedno radio. Council neka iz svoje sredine za saradnju s cijonističkom Egzekutivom kao vodstvom Jewish Agency stvori odbor, kojega će se funkcije odredit sporazumno s Akcijonim Odborom. 4. Cijonistička će Egzekutiva zajedno sa spomenutim Councilom sazvati zastupnike židovskih organizacija, korporacija i židovstva pojedinih zemalja na zajedničku konferenciju, na kojoj će se odrediti način njihove suradnje sa Jevvish Agency. koja će do sastanka svjetskoga kongresa funkcionirati. Odredbe trebaju potvrdu godišnje konferencije. 5. Nalaže se Egzekutivi i Akcijonom Odboru, da sve poduzmu, kao bi židovski svjetski kongres do odredjenoga roka bio sazvan.
U 22% dobiva riječ predsjednik Wei zrna nn da održi programni govor. Trinaesti se kongres približava kraju. Vi stojite tik pred odlukom, sto će da bude odlučna za cijonistički pokret u kritičnoj periodi, u kojoj se nalazimo. Riješenje vrlo ozbiljnih pitanja ovisi o toj odluci. No kako god ispala vaša odluka, glavno je da inkarnirate dobro promišljene odluke ovoga kongresa kao vrh. sudišta za temeljna pitanja politike, koju treba cijon. organizacija da vodi. Zato leži teška odgovornost na ovom kongresu. No ne manja je odgovornost onih, koji su po volji svojih cijonističkih drugova dvije godine snosili bure i terete dana, vječno u dodiru s krutom realnošću i u Londonu i u Jeruzoliaui. Kraj takovih prilika osjećam, da sam dužan ražložiti kongresu jednostavnim i jasnim riječima principe, na kojima bi se po mome uvjerenju morala osnivati cijcristička politika. Naš odnos prema mandatarnoj vlasti može da bude sagradjen samo na medjusobnom povjerenju, na neograničenoj dobroj vjeri na obim stranama. Temeljni stupovi našega rada moraju da budu: pošteni, iskreni rad s britskom vladom. Taj temeljni karakter naše politike nikako ne znači zadovoljstvo sa sadašnjim stanjem. Ne može biti govora o tome, te bi, bilo koje od prava, što su nam mandatom zajamčena, napustili, bilo kod dogovora bilo kod saradnje s palestinskom upravom, kod svih pitanja što se tiču židovske narodne domaje i židovskoga pučanstva u Palestini. Naša je zadaća, da Židov, pozicije n Palestini s neumornom pozornošću čuvamo, pa da iskoristimo svaku priliku, kako bi donijeli do izričaja naše legitimne zahtjeve. Vrlo smo često bili prisiljeni, da s mandatarnom vlasti ozbiljno govorimo u pitanjima imigracije, zemljišta i jevrejskih škola, da samo troje spomenem, a ne ćemo ni dalje, da to propustimo bilo na taj ili koji drugi način, gdje se radi o opravdanim pritužbama. Mi smo to činili i činit ćemo i dalje u čvrstom uvjerenju, da je mandatama vlast nakanila, da nam dade naše pravo, ne puštajući s vida, da što su jača naša naprezanja, to su veći naši uspjesi u Palestini i to će se više naša riječ kod vlade uvaživati. Politika neprestanih i vječnih protesta može na oko bolje sudjelovati, no po mome je mišljenju neopravdana i bila bi štetna, da ne velim sudbonosna po njenim skrajnim posljedicama. Takova politika ne bi uklonila poteškoće. Mogla bi samo da donese nove, a onda nije politika dijeliti pljuske, što ostaju u zraku. Hoćemo li da našu političku poziciju u istinu ojačamo, moramo to na najrazličnije metode učiniti. Naša je zadaća, da upotrebimo sve sile, kako bi javno mišljenje obavijestili o sadržaju naših zahtjeva i o veličini i načinu našega djelovanja. Velika javnost nema dosada nikakovih predodžaba o tome, što smo izvršili i što hoćemo da počnemo. I ako simpatije za naš rad neprestano rastu i postaju znatnije, ipak moramo, da na mnogo mjesta vodimo borbu ne samo protiv zlih nakana, nego i protiv neznanja onih. koji nam dobro hoće. Nemamo ništa, što bi morali da zatajimo. Što će više biti stanje našega pokreta poznato, to će srdačnije nepristrani i ljudi što stoje postrance doći da nas pot-
2
»ŽIDOV.
BROJ 35.