Židov

Stvoreni su preduvjeti. To će biti najljepša poslanica našim halucima za Rošhašana 5684. Na nama, ovdje, je dn ti preduvjeti ne ostaju formalnom 'koncepcijom, nego da postaju zbilja: da na Rošhašana 5685. ne treba našim halucim više naših obećanja, nego da mogu preuzeti zemljište, na kojem će si stvoriti svoje diomove sebi i nama na sreću. U Zagr e b u, 28. elula 5683. —o —n.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta.

Konstituanta novoga Akcijonoga Komiteja. Na .koncu 13. cijonističkoga .kongresa održana je sjednica novoga Akcijonoga Komiteja, kojoj su prisustvovali osim 34 člana A. K-a i članovi Egzekutive. Nakon otvorenja sjednice po Louis Lipskome, kao članu Egzekutive, prešlo se na izbor prezid i ja. Izabrani su: nadrabin prof. dr. Chajes (Wien) predsjednikom. rabi Meir Berlin (Ne\vyork), inžinir Robe rt Stricker (VVien) i dr. A. Katznelson (Hitahdut), kan članovi predsjedništva. Što se tiče prezjdija Koren Hajcsoda, primljena je na znanje odluka Egzekutive, da se članovi Financijalnoga i Gospodarskoga Savjeta: Najdić, Feiwel, dr. G. Halpern. Kaplanski i dr. Barth ponovno biraju. U direktorij Keren Kajemeta izabrana su gospoda van Vriesland, tfemiann Struck i Izrael Matz. Ispražnjena mjesta žid. kolonijalne banke popunit će se na drugoj sjednici A. C-a. Pismo Rupina Samticla L'ntermeyni o stanju u Palestini. Iz privatnoga pisma dra. Rupina gospodinu Samuclu Unteriney.ru, začasnom predsjedniku Keren Hajesoda u Americi, vadimo ova mjesta; Imao sam namjeru, da Vam odmah iza mog povratka u Palestinu pišem nekoliko redaka, te Vam izreknem hvalu za aktivni interes, što ste ga pokazali za planove, koje sam Vam za moga američkog boravka prikazao. Odgodio sam to. jer sam mislio, da je bolje, ako najprije pohodim naša nova naselja u zemlji, kako bili stvorio čvrst sud o onome sto smo u prošloj godini u Palestini stvorili, prije nego li Vas izvijestim ... Bio sam sada gotovo u svakom znatnom mjestu u Palestini i veselim se, da Vam mogu javiti, te sam našao znatne napredkc. U Tiberiasu. Hajii i Jerusolhmi nastala su mnoga nova židovska pređgradja. koja imaju mogućnost da postanu veliki gradovi. Još su znatniji napreci u našim gospodarskim naseljima. Unatoč velikih financijalnih poteškoća, pod kojim moraju halucim u našim novim naseljima raditi, našao sam svagdje krasan duh i čvrstu volju da se nadvlada svaka zapreka i stvore zdrava gospodarska naselja. I ako su ljudi kratko prije moga dolaska bili u pravome smislu riječi bez :;ajpotrebnijih životnih namirnica, nigdje uijesam čuo jednu gorku riječ. Više no ikada bio sam nakon ovoga pohoda uvjeren. da ne će uzalud biti trud i muka ov ; h halucim. i da će unatoč zapreka biti okrunjeni uspjehom. S osobitim veseljem Vam javljam, da je naš položaj vrlo olakšan doznakama rpq 3f nto>i ‘nposofßu njio^suoptioj

omogućena sve većim doprinosima iz Amerike. Kroz. to smo u stanju, da gotovo sve zaostale plaće učiteljima i činovnicima platimo, i da nastavimo izgradnjom. U daljnjem dijelu lista zahvaljuje se g. Ruppin g. Untermcyru za njegov rad za Koren Hajesod. pa ga pozivlje da skoro pohodi Palestinu. (Ziko.) Konerenca sedmogradskih i banatskih cijonista (Rumunjska). 27. augusta održana je u Tamišvaru četvrta koniercnca cijonista iz novih rumunjskih krajeva. Konferencu je otvorio predsjednik židovskoga narodnoga saveza, dr. Teodor F is c h e r Cluj, koji u svom govoru daje pregled položaja Židova zastupanih na toj konferenci, i izjavljuje da ciljevi židovskoga narodnoga saveza i cijonističke organizacije nikako ne stoje u protimbi s ciljevima rumunjske države. Anticijonistima, koji su isto što i antisemiti ne može da ništa drugo odgovori, nego da je i Rumunjska član Saveza naroda, koji je odobrio mandat i prenio ga na Veliku Britaniju. A u kulturnom smjeru cijonizma isto ne može nitko da nešto prigovori, jer baš cijoi'isti najviše nastoje oko kulturnoga zbliženja Rumunja i Židova. Cijonisti žele da im omladina upozna vrednote rumunjskoga duha, pa da ih cijeni, no ne mogu da dopuste, da narastu renegati, koji će doduše biti židovskoga roda, no u biti če svojoj biti židovstvu strani. Govori zatim 0 rezultatima trinaestoga kongresa, koji je doduše bio pun borbe i kontroverza no ipak u slozi svršio. Svaki je Židov odgovoran za izgradnju Palestine, i čast cijeloga židovskoga naroda kod toga stoji na kocki. Nakon govora o antisemitizmu i školstvu, prelazi na ortodoksnu i konstatuje, da je to jedina grupa, koja se dosad protivila savezu. Nakon toga je odaslan pozdravni brzojav kralju, prof. Weizmannu, i prijašnjem kološvarskcm rabinu Mojsiji Glasneru u Palestinu. Londonska je cijonistička organizacija poslala kao zastupnika gospodina Izraela Cohcna. Nakon pozdrava različitih korporacija, završena je prva sjednica. »Times« o novoj palestinskoj Egzekutivi. Kako javlja korespodent »Timesa. iz Jeruzolima, u tamošnjim židovskim krugovima su zadovoljni s promjenama u palestinskoj cijonističkoj Egzekutivi, kao posljedicom nove politike Karlsbadskoga kongresa. To se tiče 1 Usiškina, koji je od 1919. odgovorni upravitelj cijonističke egzekutive u Palestini. Drži se, javlja korespondent da će Kolonel Kish, koji je u điploraatiji iskusan preuzeti vodstvo palestinske cijedni stičke Egzekutive. Engleska kabinetska komisija ne prima arapsku delegaciju. (J.C.8.) Kako javlja *Dady Erpress« ' kabinetska je komisija odbila da primi arapsku delegaciju. Kako smo već javili, Musa je Kazim paša zamolio predsjednika kabinetske komisije, vojvodu od Devonshira, da dade delegaciji što prije mogućnosti objašnjenja pred kabinetskom komisijom. Vojvoda je izjavio, te je pripravan kasnije delegaciju primiti. Delegacija je na to pisala, da bi htjela s vojvodom imati sastanak, no hoće, đa je i komisija

primi. Na to j© vojvoda od Devonshira odgovorio da je komisija zaključila, da je želja delegacije neprovediva, i prema tome ne može komisija da je primi. Arapska je delegacija izdala manifest .na engleski narod, u kojemu nabraja razlićne pokuse Engleske, da u Palestini stvore legislativno zastupstvo. Manifest svršava ovim riječima: »Mi, palestinsko-arapska delegacija, protestiramo u ime arapske većine protiv ovih pokušaja i ove politike. Ponovno izričemo našu iskrenu i opravdanu vjeru, da je jedini izlaz iz sadašnje situacije, stvaranje narodne vlade, što će reprezentirati narod Palestine. Po dfugoj vijesti oTiratila je arapska delegacija ponovno na kabinetsku komisiju za Palestinu, s molbom da sasluša delegaciju. Progoni cijonista u Rusiji. Dopisnik J. C. B. u Rigi, doznaje iz pouzdana vrela, da su ponovno započeli progoni cijonista u Rusiji j u Ukrajini. U Kijevu je uapšeno 18 članova tamošnje cijonističke socijalističke frakcije, šestorica su deportirana, a ostali su dijelom zatvoreni, a dijelom pušteni na slobodu. Kod hapšenja cijonista postupa se na ovaj način; budući da po sovjetskom pravu ne smije nitko da bude dulje od dva mjeseca držan u istražnom zatvoru, to sovjetske vlasti aktivne cijoniste zatvaraju, puštaju na slobodu i ponovno zatvaraju. 110 članova Donje Kuće podupire arapske zahtjeve. (J.0.8.) Zastupnik J.C.8.-a doznaje sa strane arapske egzekutive , da je arapska, delegacija javila iz Londona, da je 110 konzervativnih članova engleske Donje Kuće izjavilo, da će podupirati arapske zahtjeve. Poljski, ministar prosvjete ostvande via facti numerus clausus. U jednom interviewu izjavio jc ministar prosvjete dopisniku »Oazete Warszawske razvijajući svoj plan o školstvu, da će naredbe"iin putem dopustiti numerus clausus. jer taj de facto na svim fakultetima već postoji. Prema tome će njegovo provodjenje stajati samo do satnih sveučilišta. Amerikansko židovski kongres. 14. oktobra otvorit će se u Bostonu amerikansko židovski kongres. Za doček Zangvrilla, koji će držati svečano slovo izabran je posebni komitej. Općinski izbori u Slovačkoj. Ortodoksni centralni odbor u Bratislavi pozvao je okružnicom na sve ortodoksne opčine, da čitava ortodoksija glasuje s pristašama sjedinjenih židovskih stranaka pod imenom Židovska stranka. Nova protužidovska ataka na njemačkom sveučilištu u Pragu. Na predlog narodno-socijalističkih visokoškolaca zaključilo je narodno-socijalističko partijsko vijeće u Egeru: »Glavno partijsko vijeće njemačke narodno-socijallstičke radničke partije moli, s obzirom na sve jače požiđovčenje praškoga sveučilišta sve njemačko-arijske sveučilišne profesore praškoga sveučilišta, da kod imenovanja profesora, privatnih docenata i podjeljivanja asistentskih mjesta svakako dadu prednost arijskim moliteljima pred židovskim. Njemački si narod ne će dopustiti daljnje požiđovčenje jedinoga našega sveučilišta.«

6

•Ž l D U V «

BROJ 37.-38,