Židov

vor hazana Sabataja Levia iz Beograda. Pjevanjem Hatikve oproshk su se rabini od svojih gestoprimaca. •Utorak poslije podne bilo ije »punjeno talmudskim »prlpalom«. Nadrabin Schweiger (Senla) držao je predavanje »o mštetnofflh braka prema itaknudu« Židovski klub »jedinstvo« kao da se pretvorio u. Bet hairtidraš. Ugodna melodija talmuda i osebujni duh }cšive ispunio je sve učesnike. Pitalo se je i odgovaralo se u najvećoj slobodi i pored svega toga u najljepšoj disciplini. Držim, da sve znanosti sačinjavaju tijelo svijeta, a židovska znanost njezina ije duša. Konačno edlučio je dr. Ungar, da več možemo vodati pilpul, ali da ne možemo odlučili »hala ha lemaase«. Dr. Schwarz, Zagreb, zahvalio se je predavaču, a za naredni kongres najavio je rabin S'Jang (Beograd) halahičko predavanje o »mikvaof«. U utorak na večer održan je banket u prostorijama »Stege«, na kojem su bili zastupam ministarstvo vjera, po načelniku Janjiću, i zastupnici beogradskog židovstva. U srijedu nastavljena su vijećanja referatom prof. dra Schwarza (Zagreb). U opširnom a izvrsnom referatu govorio je prof. Schvvarz o pedagoškim iskustvima i planovima židovske vjerske obuke i učenja hebrejskog jezika. Dr. Schvvarz polaže naročitu važnosf na lični kontakt rabina sa židovskom omladinom, da bi uzdržali u srcima omladine židovski idealizam. Više, no knjiga, treba duše i srca, Materijala imade dosta, da se može uspostaviti kontakt »a omladinom Konverzacije o bibliji i drugt-j lektiri pokazale su često vanređan uspjeh. Na referat nadovezala se opširna debafa, u kojoj su učestvovali SJang (Beograd) dr. Kiš (Novi Sad), dr. Pischer (Vršac), dr. Kaufmann (Virovitica), Ooldsiein (Kutinaj). Stvarnom zaključnom riječu referenta zaključena je cva diskusija. Dr. Diamant (Vukovar) referirao je *o staleškim pitanjima rabina«. U iscrpivom izvještaju bavio se referent moralnim i materi ja trom položajem rabina. Stvoreni su zaključci, koji imaju da zajamče rabinima moralnu nezavisnost u njihovom djelovanju. J osigurati im minimum egzistencije. Nakon završetka konferencija pošli su rabini pod vodstvom Vrhovnog rabina, dra Alkalaya, u audienciju k ministru vjera Trifanoviću. Vrhovni rabin dr. Alkalav referirao je o radu konferencije i molio je ministra; da podupire interese židovske konfesije. Ministar Tri tuno vi č odgovorio je srdačnim riječima i zahvalio je rabinima ta dolazak. Naročito je pohvalio stegu unutar židovstva i uvjeravao je rabine, da će se vlada vazda sa razumjevanjem i dobrohotnošču baviti sa agendama židovske konfesije. Zatim je minstar dulje vremena govorio sa pojedinim rabinima. Beogradske novine s velikim su interesom pratile tok ove konferencije.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Zemaljska konferencija njetnažklh .cljotilsta. Kao što; smo več javili održala. se; 29* dp_3<X decembra zemaljska konferencija njemačkih cijonista, kojoj su pribivali 200 delegata- Konferencija otvjqrena je* po đrh. L a'Ti dš b c fgu, -knji Šalje halucinl tf Pa'esfinu pozdrav konferencije. fra rad u galntu je balucitft najbolje mjerilo. Nakon- toga te, burno pozdravljen,. u. jednosatnome , govoru kazao- predsjednik svjetske cijonističke organizacije dr. \V,e i n, politički položaj cijonizma i starije obriovmbg'a rada' ’ u ffrec Jfsraelu.

U popoldašnjoj sjednici pročitan je pismeni pozdrav bivšeg predsjednika, Feliksa R o s e n b I ii t h a, koji se preselio u Palestinu, a u kojem nabacuje neke važne probleme. Dr. Landsberg nadopunjuje već prije objelodanjeno izvješće. Kurt B 1 u ni e n f e I d govori o preduvjetima i potrebama cijonistićkioga rada u Njemačkoj. Glavni rad mora da smjera na predobivanje cijeloga čovjeka. Važnost njemačkog cijonizma je u tome, što je u vremenu kad je težište bilo prenešeno na zapadne zemlje, pokazao, kako su zapadni ljudi, koji su primili evropsku kulturu, došli cljonizmu. Prelazeći na funkciju zapadnog cijonizma kod praktičnoga rada izgradnje Palestine, nagiašuje veliku važnost haluciuta. 1 u Palestini morat će biti zastupana sva zvanja, ali ideal zvanja za našu omladinu mora ostati poljoprivredni fialuc. U ponedjeljak razlagao je Abrahaim Q o I d b e r g iz Newyorka poznato svoje stajalište glede podupiranja privatne inicijative. Dr. Nahum Goldmann referirao je o pitanju nužnih reforma cijonističke svjetske organizacije i predlagao je cijeli niz predloga, a kojima je vijećala posebna komisija. O ovim prediozima nije stvoren zaključak, već je prihvaćena ova rezolucija: »Konferencija pozdravlja inicijativu zema’jskog odbora, da se diskutujc problem reforme organizacije i nadje konačno riješenje. Ona smatra ovakovu reformu potrebnom i vidi u njoj nužni preduvjet za obnovu cijomdstičkog pokreta Referat o tim pitanjima kao i iznešene teze smatra podesnom bazom za provođenje reorganizacije. Nalaže se zemaljskom odboru, da na temelju tih teza i uvaženja momenata iznešenih u debati čim prije pristupi konačnoj formulaciji prijedloga, koje treba staviti na javnu diskusiju, da ih se uzmogne predložiti svjetskom kongresu na *dobrenje.« U utorak poslije podne izvjestili su komisije o svojim radovima. Konferencija izražava svoje priznanje odstupajućem predsjedniku dru. Landsbergu, a zatim je izabran Kurt B I u m e n f e 1 d predsjednikom, a Martin Rosenblfith i dr Alfred S c h w a r z potpredsjednicima. Na završetku držao je dr. NVeizmann velik govor o izgradnji Palestine, koja je već toliko napredovala, da nam pokazuje smjer, kako će se riiešiti nužda, jevrejskoga naroda u budućnosti. Izgrađjona Palestina ključ je Orijentu. U bratskoj zajadnici sa Arapima Zidovi" će provesti preporod blizoga Istoka. Osim- ovoga govora držao je dr. Weizmann u sjednici, koja je bila pristupačna samo delegatima, velik govor, u kojem je dao ekspoze) 0 općem političkom položaiu, o svjetskim problemima i o svrstanju židovstva } cijonizma u njima. Konačno govorio je još dr. \Veizm-ann na konferenciji zastupnika Keren Hajesoda. Coloitia! Office potvrdjuje zakon o podredienja židovskih zaklada pod palestinski Vrhovni Rabinat. Colonial Office potvrdio je zakon, što mu ga je podnijela palestinska vlada, prema kojemu će biti zaklade za židovske dobrotvorne svrhe u Palestini pođredjene nadzoru palestinskog Vrhovnog Rabrnata. Kao što je poznato, borila se naročito Agudat Jisroel protiv ove zakonske osnove, jer sc je bojala, da će se time umamitl upliv grupe Rabi Sormenfelda, te je bila sporazumna čak i s time, da ove zaklade i nadalje budu podredjene arapskome muftiji. Kolone! Kish stigao u Newyork. 27. decembra stigao je u Newyork kolonel Kish, koji će u Americi radili za Keren Hajesod u učestvovati u raspravama o osnutku Investment Corporation kao 1 američkog odjela Jcwish Agencya. . Palestinsko osiguravajuće druš vo Masne. Sve dionice palestinskog- osiguravajućeg društvu Masne u iznosu od 25.000 funti plasirane su u Palestini. Tlruštvo položilo- Se' kod vlade 1000 funti kao kauciju za životna osiguranja Doskora ' održat će se glavna skupština društva, na kojoj će se izabrati nova uprava." Ugovor Phonlsa sa Narodnim Fondom. Već u junu 1924. je direktori) Keren Kajemeta raspravljao b pogbdovnom ugovoru sa osiguravajućim društvom Ph6nix u Beču. Pregovori, koje su sad vodili u Beču drr. Schocken i dr. Zvreig od 'glavnog ureda KKL završeni Su 10 godišnjim ugovorom. Prema tome mogu filijale koje Ph6nix ima u . većini evropejskih zemalja u Palestini i Egiptu počam od 1. januara 1925. zaključiti životna osiguranja, potpadaju pod ovaj pogođovni ugovor. Pripravlja seč predjenje odjela za osiguranje

kod Keren Kajemeta u raznim zemljama, na svim područjima na kojima radi PhCnbc. Pogodnosti ugovora sastoje se: 1. Ph6nix dati će onome koji će se osigurati sve prednosti, olakšanja i pogodnosti, koje daj© ma koje solidno osiguravajuće društvo, a povrh toga još neke specijalne privilegije. Tako moći će svaki za slučaj likvidacije ili inoga spora sa Phfinixom zatražiti, da o tome odlučuje obra ručki sud glavnoga ureda KKL. 2. Ph6nix ima, prema primitku prve godišnje premije, da predaje KKL-u kao superprovlziju 2% od osigurane sume. Prt tome garantira izvjesni minimalni prihod, koji iznaša u prvim dvim godi' nama 5000 funti. 3. Premije od ovih osiguranja imadu se, u Icoliko to dopušta zakon prema savjetima glavnog ureda KKL-a u sve većem opsegu investirati u Erec Jisraelu. Pro.ucljonJstlćka borba. Iz Moskve javljaju: U raznim gradovima Rusije opet su provedena uapšenja cijonlsta, naročito omladinaca, koji pripadaju Ceire Cijenu ili organizaciji Makablja. Mnogi bivaju deportirani u Turafan i u druge krajeve. Posjet u Palestini povod za testament u prilog Fonda. Kad je nedavno odaslanlk glavnog ureda Narodnog Fonda u Beču primio testament g. draOustava Baara, u kome je ostavio Narodnom Fondu 70.000. — dolara, pitao ga je, koji je bio povod darovanja, Dr. Baar odgovorio je, da jeo proljeću posjetio Erec Jisrael, i utisak Što ga je ondje dobio o obnovu ome djelu, naročito da treba više zemljišta, sklonili su ga da učini taj testamenat. Dr. Baar, rodjen je u Moravskoj, a prakticirao je dugo u Americi. Poznat ie kao stručni loalževnik i učenjak, a naročito u Beču radi svoga dobročinstva. Dr. Baar naglasio je, da svojim testamentom hoće drugima, koji su poput njega hl sopstvene snage napredovali, dade primjera, da se oduže svome narodu. Za svoga boravka u Palestini postalo mu je-jasno, da nedostatak zemljišta pruža zgodu, da stvori nešto dobra od trajne vrijednosti, pa je stoga razloga 60% svoga imetka testirao za kupnju narodnog zemljišta.

Iz Palestine

Književnici Erec Jlsraela za Narodni Food. Prvi put u povijesti zemlje dogodilo se, da su se sastali književnici i žurnaliste iz svih dijelova Palestine ma vijećanje, koje je služilo svrsi, da zajednički traže praktička sredstva i puteva, da podupiru Židovski Narodni Fond u njegovu nastojanju za kupnjom zemljišta i tako osiguraju uspjeh velike akcije; »novih 100.000 dunama zemljišta«. Ovaj sastanak, koji je već po svojoj činjenici i radi svojih zaključaka historijski dogodjaj, održan je na 4. dan Hamike u Kirijat Anavim, onoj židovskoj koloniji, koju je osnovao Narodni Fond na svome zemljištu kraj Jerusolima. U svečano urešenoj baraki kvuce sastalo se 50 najboljih židovskih,književnika, osim Ahad Haama i Bialika, koji uslijed bolesti nisu mogli pribivati toj konferenciji. Nakon što je M. U s i š k i n, predsjednik đirektorijuma KKL, srdačno pozdravio prisutne, izabran ie presidij (A. Rabinović, M. Ben Hilel Hakoen, dr. Klausner, prof. Slouch), pročitan je podrav Bialika. Duboko žali, što ne može pribivati ovo) skupštini, ali žeH da bareni pismeno ohrabri delegate i da im zaželi najbolji uspjeh sa radu za veliku akciju Narodnog Fonda, . Vrlo srdačno pozdravio je prisutne radnik Leviajov kao zastupnik kvuce. Iza toga govorio je Usiškin b ‘Židovskom Narodnom Fondu, njegovom djelovanju i-zadacima. Ovb je predarbanje bilo vartredno pb-svome sadržaju, pa premda je trajalo dva sata, saslušano je s najvećom napetošću. Govornik dokazao je činjenicama i brojkama sa svakoga gledišta (nadjonalnoga, ekonomskbga l političkoga),' kako je važno i nužno, da Narodni Fond čim prije kupi što, veći kompleks zemlje,, jer židovski posjed zemljišta iznaša jedva 5 % ukupnog posjeda mandatskoga područja, koji ima - 20 iriilijiina dunuma. Prije svega treba da, imarfio zemljište za poljoprivredu, jer sama,seljak, daje zemlji svoj žig, što su dokazale nacijonalne države, koje su nastale iza "svjetskoga'ratd.'T’oštb; rrenia vjerojatnosti, da će privatna -ftflcijSti'v® * namaknuti velike komplekse zemljišta, tojpiora Narodni Fond u većoj mjeri fađitt Ne treba .čekati, pored mandata, na

4

»Ž 1 D O V*

DftOJ 2.