Židov

zabavi emigracijonim pitanjem Amerike, Argentine, Kanade i Južne Afrike. Kako I, T, A. saznaje, obdržavt će se ova konferencija početkom jula ili krajem juna. Kao mjesto zasjedanja predvidjcn je Berlin, u koliko prilike u Njemačkoj ne će biti uzrokom, da se odabere drugo mjesto zasjedanja. Centralni odbor za jevrejsku emigraciju bavi se već sastavom programa za ovu konferenciju, te pravi popis organizacija, koja će kod konferencija sudjelovati. Svečano otvoren e cijonističkog doma u Prateru. Uz veliko učestvovanje otvoren je u Prateru Dom, što ga je ondašnja cijonistićka sekcija osnovala. Velika dvorana Doma, koja će služiti kao jevrejska škola, bila je iskićena cvijećem i zelenilom, U pozdravnom govoru zahvalio se predsjednik sekcije, g. Jakobowicz svim onima, koji su stekli zasluga za osnutak ovog Doma. Burno pozdravljen govorio je zatim predsjednik cijonističkog akcijonog komiteja nadrabin dr. Cha : es, Rekao je medju inim: »Laglje je gradnju razoriti nego stvoriti. No ovaj se puta nadam, da ne će biti poteškoća, već zbog toga, što će se u tom Domu nalaziti i jevrejska škola, koja već godinama postoji, i nije kuća od karata. Danas znademo, da jevrejski jezik nije samo demonstracijom objekt, već da ovaj jezik biva jezikom našeg normalnog života. Priprostim, no ipak dubokim riječima, prikazao je nadrabin dr. Chajes svu važnost jevreiskog jezika po našu narodnu renesansu. Predsjednik cijonističkog zemaljskog komiteja ing. Stricker izrazio je zatim svoje zadovoljstvo, što su cijonisti Pratera ovaj Dom iz vlastitih sredstava sagradili. Rekao je nadalje: »Razlika izmedju onog, što hoćemo i što možemo obzirom na naš rad u Palestini, prouzrokovala je u nas neko krzmanje. S pravom smo se odlučili, da što veće jevrejske krugove mobiliziramo za rad u Palestini. No ne smijemo nikada zaboraviti, da se naš rad ipak osniva na svijesno organizovanim narodnim Jevrejima. Potrebno je stoga, da u prvom 1 redu produbimo rad unutar cijonista, U pr- 1 vom redu tiče se to Keren Hajcsoda, koji mora da bude trajno porezno vrelo jevrej- ' skog naroda. Samo, ako ćemo u vlastitim ' redovima nasmoći potrebite žrtve, povećat će se opseg Keren Hajesoda u mjeri, koja je potrebna, da K. H. udovolji svojoj svrsi. Daljnja je važna zadaća, da politič- Si ki odgojimo one Jevreje, koji bez misli s trče samo za uspjehom dana«. z: Odgoda Keren Hajesod Drivca u istoč- 'i 1 noj Galiciji. Početak za sabiranje za Keren Hajesoda u Istočnoj Galiciji u spora- 1,1 zumu s egzekutivom odgodjen je iz tehničkih razloga na 20. januara. Pozvane su sve cijonistićkc organizacije, da do tog si vremena intenzivio provedu propagandu je za šekcl i organizacioni fond. Sabrani pri- p£ nosi imaju se najkasnije do 20. novembra priposlati, j e Upotreba Keren Hajesod novca u Pale- gr stini od marta 1921. do septembra 1923. Od dohodaka K. H. potrošeno je u sa Palestini od marta 1921. do septembra vr 1923. L 995.458. Donašamo tabelu sa specifikacijom ovih izdataka i postotnog sk dijela pojedinih stavaka spram cjelokupne svote; }: e

1. Gospodarstvo L £28.055 22.90%. 2. Nastava L 222.685 22.35%. 3. Useljavanje (uključivo Palest. Uredi i Alija vv'hahšara) 138.486 13.92%. 4. Investicije (električna centrala L 50.000, 5,03%; Hipotek. banka 36.057, 3,64%; skolske zgrade 8.887, 989%; P. L. D. C. 5000, 950%) 99.944 10,07%. 5. Javni radovi 82.782 8.30%. 6. Sanitarno društvo Hadasa 70.713 7,70%. 7. Zemaljske organizacije 46.227 4.65%. 8. Administracijom troškovi 39.037 3.92%. 9. Mizrahi 26.472 2.67. 10. Jevr. Nar.'fond 19.591 1,97%. 11. Tehnika 11.060 1,10%. 12. Industrija i trgovina L 4.3% 0,45%. Ukupno L 999.458 - -'loo%. Novi jevrejski časopis u Varšavi. Dne 4. januara počeo je u Varšavi izlaziti na jiđišu veliki dnevnik pod imenom * Morgen-Zeitung«. Prema »Novvy Dzieuuik« list je organ Hitahduta. List izdaje nakladna zajednica, u koju pripadaju uredništvo, administracija i tipografi. Redakcija se nalazi u Varšavi, Karmelioka 15. »Izgradnja Palestine«. Pod naslovom >Der Aufbau Palastinas« izdaje austrijski Keren liajesod ilustrovani časopis. Prvi broj ovog časopisa, kojeg redigira dr. Otto Abeles, sadržaje kraj interesantnih ilustracija i članak od Wassermanna, direktora njemačke banke, Arthura Runda i dra. Abelesa još mnogo interesantnih notica o Palestini. Očekujemo, da će ovaj dobro redigovani i lijepo opremljeni časopis. u Austriji Keren liajesodu naći mnogo novih prijatelja.

Iz Palestine.

Tjedan nacionalne svečanosti u Jeruzolimu. Za vrijeme Fesaha (20.-25. aprila 1924.) obdržavat će se u Jeruzolimu tjedan narodne svečanosti prema starojevrejskom običaju »Ole Regel«, kad je na desetke tisuća hodočasnika dolazilo u Jeruzolim. Specijalnom odboru, u tu svrhu izabran, predsjedaju dr. Lnrie i .lozef Glaeser, Odbor razašilje apel za učestvovanje kod ove svečanosti. Iz tog poziva donašamo slijedeće: »Palestinska Makabi-organizacija te Narodni Fond preuzeli su zadaću, da oko sebe grupiraju sve faktore novog jevrejskog života. Na dane Pesaha treba pokazati što više od produktivnog rada zemlje. da se tako stotinama gostova pruži slika o djelatnosti i izgradnji naših velikih narodnih institucija«. Od programa priredaba donašamo: Lakoatletska natjecanja uz sudjelovanje ponajboljih sila Erec Izraela, jevrejskih športskih gostova iz galuta, te palestinskih nejevreja. Oombalački nastup najboljih jevrejskih gombača i gombačica palest. gradova i kolonija. Dječji dan i dječja športska svečanost uz učestvovanje sviju jevrejskih škola. Na večer obdržavat će se u jeruzolimskom kazalištu svečane priredbe i to: Koncerti prvih muzičkih sila zemlje. A. Jevrejske opere pod upravom poznatog intendanta petrogradske opere e- g. Oolemkina davat će dvije premijere i y°- to »Judit« od Halevija i »Makabejci« od L Rubinsteina. Jevrejsko kazalište sprema P- predstavu s najboljim svojim silama. Za svečanost oprema se i više važnili izložaba, tako će Ži d. Naro d ni fond dati pregled o svom produktivnom radu. U vezi s ovom izložbom moći će posjeti— telji pohoditi i sve kolonije i farme K. K. L. Keren Hajesod prikazat će svoj praktični rad u Palestini. Odbor za nastavu cijonističke egzekutive pripravit će pedagošku izložbu. Umjetnička izložba prikazat će rad naših jerusolimskih umjetnika. U vezi s time zasebno će izložiti svoja djela poznati umjetnici kao izložba »Biblija u slici ' od Tonna. e Izložba umjetnog obrta sadra žavt će umjetničke radove n metalu, sagove. slikanje na svili, keramiku, grafiku « it.d. S ovom će izložbom biti spojena i - zemaljska industnjalna Izložba, gdje ‘će - "aša mlada industrija pokazati svoje us. pjehe. Apel završava riječima: »S našim slabim silama nastojat ćemo, I da što više donesemo, a s tim mnoštvom I • svakako od naših gostiju ponešto. Našim gostovima iz galuta ne pružamo samo priredbe u Jerusolimu. Pružamo im cijeli Erec Izrael, zemlju u proljetnoj odori sa svojim cvatiićim poljanama; '.Judeju u zelenilu, cvjetni raj Kinereta te nove kolonije u Emek Izraelu. Sve ćemo to našim gostovima pokazati. Ne ćemo im Prikriti naše tegobe, no pokazati ćemo im i naše nade i naše radosti. Nadamo se, da će ovo proljeće n Erec fzraeln mnogima ostati nezaboravno. Mnogog će, kad se povrati u galut, galilejska brda i doline judejska privući, te će se vratiti onamo za uvijek. Drugi pako, koji se ne će moći povratiti. ostat će svojim srcem vjerni Erec Izraelu, te će nas odanle pomagati u teškoj našoj bebi oko izgradnje narodne domaje. Braćo iz galuta! Dodjite i pogledajte Erec Izrael. Obnovite i pojačajte vezu, što izmedju Vas i zemlje postoji. Dodjite i provedite Pesah u Jerusolimu«. Manifestacija k nezaposlenosti u Jerusolimu. Iz Jerusolima dobili smo slijedeći izvještaj; Za subota 15. decembra bila je sazvala manifestacija jevrejskih radnika u stvari nezaposlenosti. Na toj manifestaciji sudjelovalo )e preko 1000 radnika. Sekretar vijeća g. Cewi naglasio je u svojem pozdravnom govoru, da skupština ne namjerava teoretski raspravljati, već će raspravljali o životnom pitanju, koje ugrožava našu egzistenciju. Skupština bi imala služiti kao ozbiljna opomena onima, koji za sadanji položaj nose odgovornost. Zatim je prikazao g. Geladi, vodja radnog biroa radničke organizacije u Jerusolimu, kraj brojeva statistike porast nezaposlenosti. Prikazao je osebujne poteškoće, protiv kojih se imaju boriti jcvrejski radnici Palestine, da osiguraju sve grane izgradnje nove domaje. Velikim trudom uspjelo im je da nauče kamenolomstvo i zidarstvo, što su radna područja, koja su našim radnicima u galutu nepoznata. Zapostav-

4

»ŽIDOV«

BROJ i.