Židov

Da je taj konzorcij uistinu pravi i jedini vlasnik ustanovit će i sud kao jedini nadležni forum, koji je jučer na zahtjev konzorcija donio odluku, kojom je g. komesaru stavljeno do znanja, da mu se zabranjuje izdavanje, a izdaje ga opet prijašnji konzorcij. Donosimo ovaj objektivni prikaz na temelju činjenica, koje se daju dokazati pomoću dokumenata. Mi u sam spor, ukoliko se on tiče interno samih Jevreja, ne zalazimo. Ali se ovdje radi o povredi zakonom priznatih prava, radi se nadalje o neovlaštenom rješavanju privatno-pravnih pitanja po upravnim organima, i o tome, da se jednom društvu postavlja za »komesara« jedan od njegovih protivnika, koji je ne samo radi svoje neobjektivnosti nepodesan već potpuno nesposoban za ovu delikatnu službu, što je pokazao svojim uredovanjem« pomoću policije izvan svoga djelokruga. Novi komesar . opojen dekretom drži se kao predstavnik državne sile. Sve je to vrlo opasan presedan no sve građane bez razlike i radi toga smo mi digli svoj protest. To je dužnost javne štampe«. Donijevši tako prikaz o dogadjajima. upada u oči napadna brzina postupanja, koje uvezi sa činjenicom, da jc Policijska Direkcija u ovoj stvari postupala bez izviđjaja i bez saslušanja stranaka namiče opravdanu sumnju, da su kod ovog postupanja policijske vlasti odlučivali politički momenti.

Reorganizacija cijonističkog pokreta

Piše đr.

M, Hindcs,

IL Politička stranka ili koloni za cijono poduzeće. Već god. 1920, počelo se u cionističkom pokretu govoriti o nekoj krizi i o potrebi radikalnih mjera. Ova diskusija traje već 2 godine. Istina je, da kod većine cijonista ova pojava nije rezultat mozganja, već neke dispozicije, koje ni sami nijesu svijesni. Da se sačuvaju od iznenadjenja, govorkali su najprije o krizi i o potrebi reforme, da se zatim opet svrate na status quo i da brane »cionističku tradiciju«. Samo na taj način možemo protumačiti neodrživost nazora većine cijonist, političara i publicista unutar prošlih 4 godina; svaki mjesec osvanula bi nova teorija, koja bi prijašnje principe naprosto postavila na glavu. Samo malo njih održalo je tijekom prošlih godina konzekventnost i harmoniju u svojim nazorima, malo njih je razumelo, da se u cijonizmu krije prikrivena borba izmedju politike i ekonomije i da svaki cd tih elemenata moramo svest na njegove prirodne granice, ako želimo, da se cijonistički rad nesmetano razvija. Prije nego što se uputismo u reforme, morali bismo ponaprije riješiti pitanje, što je zapravo cijonistička organizacija, da li je politička stranka ili kolonizatorno poduzeće. Svi projekti, a sadržavali najradikalnije riješenje, ako ne riješe i ovo pitanje samo su od tehničke važnosti. Samo dva projekta nastojala su, da ovaj problem radikalno riješe i da tako iskorjene »krizu« u ciojnizmu. Bio je to prijeđ’og američke delegacije na londonskoj konferenciji god. 1920, i prijedlog Weizmarmov o obrazovanju Jcwish Agency,

što je 1923. predložen XIII. kongresu na raspravu. Do god. 1929. bio je cijonizam faktički samo politička organizacija, god. 1920. postao je još k tome i kolonizatorno poduzeće, no kraj tog zadržao je svoj politički značaj. Kolonizacija Palestine postala je najvažnijom zadaćom cijonističkog pokreta. Da cijonist, organizacija ovu z.ndaću provede, potrebuje kolonizatorni aparat izgradjen na strogo ekonomskim principima. Istodobno se pokazalo, da ni sve političke zadaće cijonizma još nisu izvršene. Da se ci'onizam jednom ipak potpuno realizira, potrebne su i u buduće političke akcije, no preduvjet za ove je ostvarenje realne cijonističke pozicije u Palestini. Da se to ostvarenje provede moramo zadržati aparat organizacije, kako postoji, pače i aparat političke stranke. Ovaj aparat je potreban za cijonističku diplomatiju, da joj bude uporištem za njenu borbu, što je vodi protiv ofenzive na naše tečevine. Konačno je potrebna intenzivna i požrtvovna saradnja sviju masa dijaspore, jer je to preduvjet za obnovu Palestine, odgoj pako meso za ovu saradnju politička je zadaća (propaganda, nacionalni odgoj itđ.) Ovu funkciju može samo politička stranka da izvrši, stranka, koja će imati svoj vlastiti parlamentamodemokratski aparat. Dulitet zadaća, što su stavljene cijonizmu, prouzročile su »krizu«, Dualitet zadaća, a s time u vezi i dualitet metoda, iziskuju dvostruku organizaciju i dvostruki aparat. Istina bog, nova se epoha prikazuje kao doba apsolutnog primata ekonomije nad diplomatijcm. No ovaj primat ne znači hegemoniju i uništenje konkurenta. rPoblem komplikuje se još time, što izmedju metoda cijonističke politike i metoda ci onističke ekonomije postoji bitna razlika. Dok ekonomija nastoji da stvori realne i praktične vrednote, dotle politika ide za tim, da stvori momentane uspjehe. Ekonomija radi šestarom i olovkom, dok politika kistom umjetnika i dirigentskim štapom. Osnovni zahtjev nove epohe bio je, da se kraj političkog aparata stvori i novi kolonizacijom aparat. U tom se i sastoji dualizam cijonističke organizacije. Položaj karakteriše borba svemoguće političke stranke pod lozinkom i borba za narodni pokret« (Griinbaum, Solovejčik, Liehtheim, Usiškin, Jabotinsky) s jedne strane, te nastojanja s druge sirane, da se politička stranka potpuno likvidira i da se na njenim ruševinam izgradi kolonizatorno poduzeće. Potonje provadjaju pristaše Brandeisa, Cijeli im se rad sastoji u pukom osnivanju .»Developement leagnese . Oba ova pokušaja daleko su od riješenja problema, što više, oni kompliciraju položaj u cijcnizmu. Medju svim dosadanjim projektima samo projekt Jewish Agency nastoji, da obuhvati i riješi cijeli problem. Ovaj projekt je jedini, koji razumijeva današnju potrebu, da se provede dualizam u cijonizinu, t. j. da se stvori kolonizatorni aparat pored političkog. Pomanjkanje samostalnog kolonizatornog aparata i podredjenje sviju financijalnih i gospodarskih poduzeća političkom uplivu i političkom pokretu skupo nas je stajalo. Svi finansijalni i politički instituti bili su igračka političkih strasti i stranačkih ambicija; svaki zdravi gospodarski razvitak bio jc time onemogućen. Primjer tome je tako zvano budge-

tamo pravo kongresa, conditio sine qua non, političara koje se izrodilo u demoralizaciju cionističkog budgeta. U demokratskim zemljama s regularnim državnim aparatom i stalnim narodnim zastupstvom, nisu parlamenti u stanju, da dovrše tešku zadaću financijalnc sanacije, te zbog toga rado prepuštahu svoja prava, tako u Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj. U isto vrijeme u cijonizmu parlamentarni doktrinarni vode žestoku borbu za budgetarna prava kongresa. Suvišno je da istaknemo, kako je nemoguće, da kongres, koji svake 2 godine samo kroz 2 tjedna zasjeda, budget ozbiljno prouči, pa zbog loga i jest svaki budget naskoro slučajan i neodgovoran. Suvišno je napomenuti, da ovakav budget odredjuju jedino politički motivi, stranački zahtjevi i želje pojedinih grupa. Stvara se tako nezdrava atmosfera, lov za subvencijama, političko iznudjivanje pojedinih frakcija i grupa, što sve mora demoralizirati svaku političku organizaciju. Suvišno je, kad još naglasimo, da je ovo budgetarno pravo naskroz fiktivno, jer su cijonistički dohoci savršeno neizvjesni. Kako je fiktivno ovo budgetarno pravo kongresa, razabire se iz činjenice, da u budgetu, kako ga prima kongres, izdaci uvijek premašuju primitke. Egzekutiva mora zbog toga neprestano da mijenja budget i da nanovo rasporedjuje stavke, Opasan je doklrinizam one grupe cijonističkih političara, koji stavljaju formulu nad principe, koji veliku ideju pođredjuju besmislenim frazama, te koji mobilizuju sve sile, da zaštite »sveta prava naroda«. Ovaj doktrinizam kvalificira svaki pokušaj, da se dira u budgetama prava kongresa, izdajom. No ako već u tom slučaju doktrinarci za sebe imadu barem doktrinu, to je nerazumljivo i upravo fatalno, što su pojedini finansijalni instituti i gospodarska poduzeća podredjena političkim uplivima. Direktori svih finansijalnih instituta cionističke organizacije biraju se na kongresu ili na sjednicama akcijonog komiteja. Kod izbora odlučuju aspiracije raznih frakcija i grupa, koje su često prikrivene u formi stvarnih zahtjeva. Redovito su potrebne godine mučnog rada, da se cijohiSfieki finansijalni instituti oslobode cd političkih ut ecaja i da poprime regularne racionalne forme, kao primjerice kod Koren Hajcsoda. Rad naših instituta u Palestini zbiva se pod terorom raznih frakdcija i grupa, koje iskorišćuju cijeli aparat parlamentarnog pritiska, da provedu svoje zahtjeve. Često izgleda, kao da se ide za tim, da se kompromitira demokracija u cijonizmu, samo da se izazove odgovor: »Democracy is not nnefficiency« (»Demokrati e nije ncekonomija ). Rezultat svega toga jest, da se troše ponajbolje cijonističke sile, a da se ni malo ne iskoriste. Dolaze u unakrsnu vatru protivnih političkih nazora, koja ugušujc sve gospodarske principe i onemogućuje stvarna razmatranja. Umjesto praktičkih radenika dobivamo političke akrobate, koji laviraju izmedju raznolikih aspiracija i utjecaja. Zbog toga je došlo i do legenda, da »u cijonizmu nema praktičkih radnika . Isti ovi ljudi mogli bi pod normalnim radnim uvjetima i u atmosferu zdravog gospodarskog stvaranja cijonizma i Palestini đoni’eti mnoge koristi. Politička stranka ne može da upravlja narodnim gospodarstvom, a pogotovo ne

BROJ 12.

»2 1 D O V«

5