Židov

vjeru, senat nikako ne pušta, da bi se ravnopravnost tili Sefarda s kršćanima krnjila. Znadu mudri Hanzeati. od kakve su važnosti Semova djeca za procvat grada i da im pružaju u susjednoj Alton! najveće pogodnosti, samo da bi se tamo nastanili. Borba oko ravnopravnosti Židova u Njemačkoj bila je uvijek vrlo olakšana time. što se je na korist jevrejske sefardsike općine u Hamburgu za općenitost moglo pokazati. U Beču živio je Don Diego Aguilar. Pojava ovog uglednog Sefarda silno je povoljno djelovalo na cijelu židovsku općinu. Možda maleni brojem, ali od silne važnosti, bili su Sefardi u Poljskoj kao liječnici .kao naučenjaci, kao rabini i trgovci, napose u svojoj koloniji u Zamošću. Čak u Rusiji, koja je svoja vrata onda bila čvrsto zatvorila ostalim Židovima. Sefardi su našli pristupa, a kad je carica Elizabeta Petrovna zaključila, da se učenog liječnika Antonija Nunes Riberio Sauchez isključi iz listine članova akademije, jer je ostavio kršćanstvo i vratio se k židovstvu, rekao je glasoviti matematičar Euler ironički, da on sumnja u porast slave akademije kraj ovakovih mjera. Treba li govorit o Sefardima na istoku?

Dom Izak Abranauel bio je već kao neke vrsti knez Izraela u egzilu, a Don .lose Naši posljednji je, sve do naših dana. uskrisio nadu o židovskom suverenitetu i o židovskoj državi. Sefardski Jevreji su kroz ova četiri stoljeća dika i ponos sveg židovstva. Svi naši pokreti našli su svoje najzanositije. najustrajnije pobornike med tim sinovima .luga. Sefardi su veliki kabalisti kao i stvaraoci šulhan aruha. Sefard je fantast Sabatai Cevi i mističar Molbo. Sefard je zemunski rabin Alkalay, koji ponovno u >Kol kore« raspravlja o kolonizaciji Palestine. Sefardi jesu najsvjetljije ličnosti u povjesnici Jevreja na slavenskom jugu. Didak Pirrho, glasoviti humanista, dika i ponos starog Dubrovnika, vršnjak Mavra Vetranića Cavčića. Nikole Oučetića i Dinka Zlatarića, a učitelj Ivana Ounduliča. Amatus Lusitanus, najznamenitiji liječnik svog doba, čuven kao pisac i filozof. Daniel Rodriguer, najveći najgenialniji trgovac splitski i tako ta listina u Dalmaciji i u Bosni, u Srbiji i Macedoniji ide do današnjeg dana.

Slave knjige sefardske Jevreje. slavi ih i riječ i pjesma, pa slavimo i mi slavlje Benevolencije. Bosanski sefardi osnovali su to društvo i ono je unijelo, da sinovima i kćerima iz dalekog Sefarada, koje je sudbina donijela na obale Bosne i Vardara. Save i Neretve, Drine i Une, omogući nauke i naobrazbu. Ali >La Benevolencija: nije nikada precijenila zapadno-evropejsku nauku, već je u djeci istoka i juga znala probuditi i uzdržati samosvijest naše pramajke Azije. U ponositom Saraj-gradu, gdje se stječe nadobudna, samosvijesna slavenska riječ, gdje su tradicije Nemanjića i Horvatinovića. hercega Stjepćyia i kralja Tvrtka, a opet se nadje duboka mudrost arapskoislamska. znala je La Benevolencija« uščuvati i jevrejsku kulturu. Ti su sefardski Jevreji iz Sarajeva došli zadnjih godina u Zagreb te su na čast našoj općini. Čuvaju oni svoj ritus ' svoje običaje, gaje svoj jezik i svoju predaju. nu kad se radi o općoj jevrejskoj stvari, o napretku i procvatu, onda se oni ne dijele, onda su oni prvi med prvima. Svečanost >La Benevolencije < dala mi je pobudu za ovaj letimični pregled, koji završavam riječima; >La Benevolencija* hedad!

K 30-godišnjem jubileju „La Benevolencija"

Povodom proslave 30-godišnjega jubileja opslanka i blagotvornog djelovanja društva »La Benevolencia« upravio je Radni Odbor S. C, J. društvu ovaj dopis: Uglednom društvo La Benevolencia, Sarajevo. K slavi Vaše tridesetgodišnjice, na kojoj će naš Savez zastupati njegov podpredsjeđnik g. dr. Vloric Levi i član odbora g. Sime Spitzer, te Vam i lično isporučiti naše čestitke, častimo se i ovim putem izraziti Vam svoje najtoplije želje za uspjeh i napredak rada Vašega društva. Vršeći punih trideset godina jedan blagoslovom rad, koji ni dojako nije bio lek filantropski, već je pokazivao, da 'uprave Vašega društva imaju shvaćanja za socijalnu misiju oko pripremanja i stvaranja egzistencija konstruktivnim sopstvenim radom nadijeljenih. Vaše društvo pokazuje danas, da u tome pravcu hoće ne samo da nastavi, već da baš toj strani svoga rađa posveti još veću pažnju. U tome vidimo jednu radosnu pojavu. Čuvajući najbolje tradicije našega naroda Vaše društvo vodi računa o savremenim zadacima socijalno političkim, pa i u tome u stvari ostaje vjerno jednom plemenitom konzervatizmu, saradjujući. u svome okviru, oko napretka naroda, koji zavisi o pomaganju njegove mladeži u svakoj ćeliji narodnoga organizma na način, koji ne porazu je, nego jača ponos i samosvijest onih, koji s Vašom pomoći postaju neovisni ljudi. Uz to mi vidimo u Vašem društvu najjače ognjište židovskoga elementa u Bosni, u čemu će Vaše društvo za cijelo značiti u budućnosti još više. kad mn uspije okupiti cijelo židovstvo u Bosni, S radošću smo razabrati, da uzimate svoj jubilej povodom za raspravljanje o jednoj široj organizaciji društava u našoj Kraljevini u

cilju ostvarivanja izvjesnih socijalnih i kulturnih zadataka, za koje sile pojedinih društava ne bi bile dostatne. Videci tako u Vašem društvu dragocjenoga činioca za uzdržavanje i obnovu našega plemena u duhu njegovih najboljih tradicija, mi Vam od srca čestitamo, radujući se s Vama u rijetkoj slavi, koja će okupiti u duhu sav svijesni dio Zidova u našoj Kraljevini. Molimo da izvolite primiti izraz našega osobitoga štovanja te se bilježimo sa židovskim pozdravom za Savez Cijonista Jugoslavije; Dr. Licht m. p. Dr. Singer m. p.

Palestina i Transjordamija

Odgovor, što ga je u House of Lords dao državni podsakretar za kolonije lord Arnold, važan je kao izjava sadanje vlade o njenoj politici u Palestini. Odgovor je u glavnome po nas povoljan. Ministar je naglasio, da se sadanja vlada s prijašnjim vladama identificira u tome, da se obveze spram Zidova i Arapa moraju doslovce da izvrše. Ministar se nadalje ogradio protiv izraza u stavljenom upitu, koji govori o nekoj 'cijonističkoj tiraniji< u Palestini, jer očito ide za demagoškim ciljem, da upiiviše na neupućenog čitača. Potpuno se slažemo s lordom Arnoldom u tome, cla se Palestinom ima vladati na osnovi pravednosti. Cijonisti su opetovano naglasili, da nemaju nikakove namjere, da u Palestini štogod urade, što bi bilo na štetu današnjih njenih stanovnika. Jedino je. što tražimo, slobodu razvitka i pomoć vlade, koja mora da spozna, da za obnovu zemije rad i kapital pretežnim dijelom dopriaašaju Židovi. Bez židovske energije i sredstava bila bi zemlja još i danas pustinja. Bez obzira na obveze, preuzete u mandatu, dužna je svaka vlada, da u inteesu same zemlje, kojom upravlja, u prvom redu računa s onim grupama pučanstva. koje idu za podignučem gospodar-

stva 1 kulture. Ali i mimo toga ima mandat jasnu odredbu *da se imaju stvoriti takovi politički, ekonomski i administrativni preduvjeti, koji će zajamčiti ostvarenje žid. narodne domaje«. I mi smatramo, da je samo to obveza vlade, koja još nije u punoj mjeri izvršena. Ne ćemo nikakove »cijonističke tiranije«, no zahtjevamo, da se pojam pravednosti spram nas iojalnije shvaća. Drugi se dio odgovora odnašao na fransjordaniju. I to je vanredno važno pitanje, u .kojem je cijonistički pokret zainteresovan. Nesumnjivo je, da treba visoko cijeniti prednosti, koje donaša politička separacija obih dijelova Palestine, jer time prestaju upadi beduinskih razbojnika u Palestinu. No sve to ne mijenja na činjenici, da Palestina istočno i zapadno od Jordana sačinjava ekonomsku cjelinu. Industrijalac razvijena Palestina ne može da živi bez Transjordanije kao zaledja. Zbog toga i mi Zidovi želimo, da se prilike u Transjordaniji srede, kaiko bi se omogućila gospodarska kooperacija obiju zemalja. Uvjereni smo pače, da će židovska inteligencija i poduzetnost potpomoći arapsku vladu kod sredjivanja i razvitka zemlje. Ovim medjusobnim pomaganjem doprinjelo bi se mnogo, da dodje do sporazuma i hannoničke saradnje izmedju židovskog i arapskog življa. Jasno je da ovakovoj saradnji ne smiju biti uzrokom imperijalistički motivi. U tome mogu se Arapi u Židove više pouzdati, nego u ikoji drugi narod svijeta, jer Židovi nemaju prilike da zastupaju bilo kakove imperijalističke interese.

4

*1 i I) () V

BROJ

Žldooi Jugoslavije! Darujte obilne priloge za osnutak jugosiaoenske taaluChe farme u £rec Israeln!