Židov
Budile sloga dostojne vašeg imena i vaše siave, pomozite nam kod spasenja našeg naroda, kod obnove naše domaje! Povratak k židovstvu židovske žene naznači! ćemo u tri tačke. Time hoćemo dati smjernice, da židovska žena spozna svoju moralnu zadaću, svoje židovske dužnosti, što ih doba velikog obrata i života našeg naroda od nje traži. Ove tri točke, ova tri uvjeta narodne renesanse nazvat ćemo: 1. religijoznošću; 2. jednostavnošću i radinošću; 3. racionalnim odgojem djece. Ove tri točke sačinjavaju liniju, koja obuhvaća i riješava u idejnom i praktičnom smislu cijelokupni kompleks pitanja. 1. Religijoznost. |Bez reljigijoznosti ne možemo da zadobijemo srce židovske žene njenom narodu. Vjerska i narodna misao u židovstvu su nerazdruživo vezane. Ovaj stavak vrijedi općeno, no ponajjače u djelokrugu žene, jer je njen duševni i osjećajni život mnogo nježniji i sublimniji. Sjetimo se samo, da je kroz dugo galutsko robovanje, u kući svake religijozne Židovke, bila škrabica za Erec Izrael; davno prije, nego što je Herzl stvorio moderni cijonizam. Kod svakog radosnog ili žalosnog dogadjaja doprinijela je židovska žena uz riječi molitve doprinos svetoj ovoj svrsi. Često i prečesto bili su to zadnje mukom uštedjene pare. Sjetimo se samo krasnih i lijepih riječi, kojima veliki naš učitelj u »Altneulandu« opisuje židovski dom i židovske svečanost. Uslijed asimilacije i duha reforme postala je religijoznost moderne Židovke plitkom i pretvorila se u puku karikaturu. Hoćemo da je obnovimo u njenom pravom svjetlu, u duhu naše nauke. Vjera bila je naš pratilac u galutu, bez njene pomoći izgubili bismo svu snagu. Asimilacija i reformacija stvorile su za modemu Židovku četvrtinsku i polovičnu religiju, koja je izgubila svaki židovski značaj i obilježje. Ne želimo puku religijoznost molitve n i k a i hrama, maskira : Purima hoćemo da nanovo stvorimo religijoznost židovskog doma. Dom ispunjen zbiljskim židovskim duhom miliji i važniji nam je od ponajljcpšeg hrama bez duše i istine. Religijoznost neka se opet spoji s dušom moderne Židovke i neka se ustali u njenom životu. Ova religioznost treba da se prostire u židovskoj kući od radionice do kutvnje, od dana ženidbe mladenaca do blagos'ova roditelja na samrtnoj postelji. U židovskoj kući religijoznost neka postane angjelom, koji će bdiii nad židovskom istinom i vjernošću .., Na taj će način cionistička misao u židovskim domovima galuta zadobit sveto tlo, koje će joj donijeti dragocijene plodove. ( ijonistieki odgoj. dobit će jaku i zdravu podlogu. Cijonistička misao ne će tad našoj djeci i omladini, kako je to i danas još prečesto zbiva, značit samo šport i rastresenjc «lo ishlapi kod prve jače oluje života, već će im biti preduvjet života i stvaranja, sastavni dio duha im i srca. 2. je dn os t a vno s t i rad in o s t. Ciionistička misao znači u životu žid. naroda maksimum općenog morala. Židovska narodna i radna snaga, koja je u gatutu toliko štetovala, treba da se regeniriše. Bolestan Princip epohe asimilacije ističe se i u tome, da se u židovskim krugovima mjesto u bit Problema išlo za njegovim vanjskim značajkama i učinima. jadne posljedice ovog galutskog duha pokazale su u svakom pogledu.
Načinom života moderne židovske žene još i danas vlada ovaj zlokobni upliv. Židovska žena asimilacije bila je biće s umjetnim karakteristikama. Nezdrava mekoputnost, nenaravna težnja za luksusom protegli su svoie razarajuće krakove za njom. Shvatljivo, da su prve žrtve bile čovječanstvo i vjernost plemenu. Slabost i slavičnost slavile su orgije malodušnosti i opadanja. Otpornost i životna snaga židovskoga naroda uzdrmani su modernom Židovkom. Cijonistički ideal i ovdje hoće da promijeni i regenerira. Moralna izgradnja židovskog naroda te fizička obnova domovine zahtijevaju moralno i tjelesno ozdravljeme židovske žene. Ovo ozdravljenje je važan preduvjet židovske renesanse. Židovsta zera treba da se u svom socijalnom položaju povrati k jednostavnom i naravnom načinu života; ona treba da pokaže više sposobnosti i volje za rad, e bi u to značajno viijeme svome naroda mogla biti od koristi. Ne smije se više toliko narodne energije i imutak da istroŠe na isprazna nastojanje; ovo boležijivo i umjetno životarenje treba da učini mjesta naravnom i zdravom razvitku, Ovakovim poboljšanjem našeg životnog neznanja, takvom promjenom smjernice života, židovska bi žena postala zadovoljnijom i sretnijom. U njenom domu ne bi se zapažale tolike brige i razočaranja, njen obiteljski život bio bi čišći i svetiji. Približit će se jače misli židovski općeni post, shvaćat će jade i ideale svog naroda i dostajat će joj vremena i snage, da unapredi naše institucije, da ostvari naše narodno nastajanje. 3. Racionalni odgoj djece. U židovskim krugovima gotovo općeno vlada pogriješno mišljenje, da se udes pojedinca razlikuje od života naroda, pače s njime dolazi u protivštimj. Imade malo ovakovih iznimaka, a i te su većinom nečasne. U zbilji je istina protivno, a i to je razumljivo. Udes naroda vječito se opetuje u sreći ili nesreći pojedinca i to u socijalnom i duševnom te kulturnom i ekonomskom pogledu. Moramo sluga uvijek da imamo pred očima, da to naš narod od nas zahtijeva, da on to zahtijeva za dobro nas samih ili za dobro djece naše. Kažem stoga židovskim majkama; odgajajte svoju djecu, kako to zahtjeva židovski duh i današnji cijonistički smjer. Cišću i jaču podlogu za sreću vaše djece ne možete naći. Doba asimilacije loše je djelovalo i na pitanje židovskog odgoja djece. A na tom svetom području išlo se samo za vanjskim uspjesima i efektima. Radilo se uvijek o tome, da se djeci pribave zvučna imena i socijalna pozicija. Danas pako kažemo, da našu djeca hoćemo osposobiti za život, dati im ljudsku slobodu, jer su to važnija i viša dobra. Naše majke neka nastoje, da svoju djecu odgoje za ljude, kakove ih Erec Izrael treba. Sa zahvalnošću sjećat će se tada djeca u slobodi i sreći svojih roditelja. Uz lozinku židovskog odgoja djece ima da se razvije naobrazba i kultura, plug i zanat. Djeca neka nam postanu nezavisni i slobodni Židovi, sretni j zadovoljni ljudi, čija egzistencija ne će biti vezana uz stotinu jadnih galutskih uvjeta. Konture socijalnog života našeg vremena razvijaju se pod znamenjem snage i rada. I židovski narod hoće svoju budućnost i svoju sreću da izgradi stavaralačkom snagom, snagom svojih moralnih vrednota. Židovske majke! Nastojte da ne zakasnite za volju slobode i sreće Vaše djece!
Keren Hajesod
Raci Keten Hajesoda u Palestini u maju 1924. Iz izvještaja cijonističke palestinske Egzekutive o upotrebi Kcren Hajesod novca u Palestini u mjesecu maju vadimo slijedeće: Kolonizacrja. U kolonijama je žetva napredovala, a i tlo je već za narednu sjetvu preorano. U Gederi zaključeni su gradjevni ugovori za gradnju staja novim kolonistima, koji su većinom sinovi ovdašnjih seljaka. U Rišon Lecijonu sagradjeno je za jemenitske naseljenike deset novih kuća, a u Petah Tikvi za djevojačku larmu staja i nekoliko baraka. Izvještaj ističe, da se započelo gradnjom zgrade za djevojačku larmu i u Šhunot Boruhov, a Keren Kajemet Lejisrael primio je u tu svrhu specijalni dar od 500 funti. Ova farma od velike je važnosti, jer će ovećem broju halucot pružiti dobru izobrazbu u mljekarstvu, peradarstvu, voćarstvu i vrtljarstvu. Dosadašnji uspjesi ove izobrazbe potpuno zadovoljavaju. U Daganiji poduzet će se mjere za povećanje područja opskrbe vodom i natapanja, jer se kolonija poglavito bavi sadjenjem na močvarnom tlu. Blizina lordana i suptropska klima pogoduju uspijevanje povrća i mnogih voćaka, koje ondje nekoliko tjedana prije dozrijevaju nego na drugim mjestima, pa zbog loga postizavaju više cijne. Lubenice uspijevaju u Daganiji, te se prodavaju nc samo u Palestini, već i u Damasku uz vanredrio povoljne cijene. U Kineretu na zapadnoj obali jezera Tiberija povoljno je prodana žetva banana u Haifu. Imigracija. Izdaci imigracijonoga odjela, što ga uzdržava Keren Hajesod iznašali su u mjesecu maju 2822 funte. Ova svota premašila je za 300 funti budžet, jer je gradnja useljeničkog doma u Haifi stajala 1127 funti. Ostali izdaci ovoga odjela ostali su ispod prosječnog nivoa, akoprem je useljivanje u mjesecu maju bilo znatno jače no u prošlim mjesecima. Novih useljenika došlo je u Palestinu 831, a starih se povratilo 75, ukupno se dakle uselilo 905 osoba. Od novih useljenika pada 271 u kategoriju A, u koju se broje materijalno obezbijedjeui ljudi, koji mogu sebi stvoriti samostalnu egzistenciju. Jer su se poboljšale radne prilike i jer je manji postotak halucim u imigraciji ovoga mjeseca, došao je samo malen br.oj halucim u useljenički logor, a i ovi su ga doskora ostavili, jer su brzo našli uposlenja. Broj useljenika neprestano raste, pa možemo očekivati, da će broj imigranata u mjesecu junu nadmašiti reuzltat mjeseca maja. Rad. Od 2000 funti, što ih je odjel izdao, otpada 1000 funti na račun radnoga budžeta za radnički bolesnički fond, za kulturni rad i za burza rada. Solel bone davan je zajam od 800 funti, da uzmogne izgraditi nove kamenolome kraj Jeruzolima. Ovim kamenolomima se pripisuje velika važnost, jer su se za gradnju židovskih kuća u Jeruzolimu, Haifi i drugih mjesta moći dobiti isklesani kamen od židovskih radnika. Do prije kratkoga vremena bio je ovaj zanat isključivo u lukama Arapa. Prošle godine izobraženi su prvi Židovi za klesare. Uvećanom gradjevnom djelatnosti u Jeruzolimu i drugim mjestima pokazala se potreba, da se i na ovom području izobrazi što više židovskih radnika. Za ovu izobrazbu i izgradnju kamenoloma potrebno je 3000 funti, pa je radni departraan odlučio doprinijeti 1000 funti. Radni departman podijelio je još ove zajmove; 70 funti Merkesu Mahala i 75 funti četvrti Tcl Nordau i Tel Aviva za gradnju ceste. Kako je opsešan rad Keren Hajesoda u Palestini d.okazuju izdaci u maju, koji su učinjeni za školstvo i to više i niže zavode, za medicinsku organizaciju Hadasa- za. pokusnu stanicu, sadjenje duhana, biblioteku itd. Trgovinske i industrija Ino odjeljenje što ga takodjer uzdržaje Keren Hajesod izdalo je u maju z« znapredjenje trgovine i industrije 800 funti. Ukupna svota što je u prošlih osam mjeseci u tu svrhu utrošena iznaša 4897 funti. Zaključenje Njnjorške K. H, kampanje. 24. juna zaključena je njujorška K. H. kampanja. New-York sabrao je ukupno 510.711 dolara u gotovom. Obzirom na opću gospodarsku depresiju, ovaj rezultat premašuje svako očekivanje, te fe ponajbolji dokaz za simpatije što ib K. H. kao finan-
SROJ 31
»Ž I D O V<
3