Židov

kod Tanture, a os'm toga i izvjesnu svotu novca. Kod radova će se uposliti 200 radnika. Sanacija Nahalala. Ova se kolonija, razvija veoma brzo u svakom pogledu. Ovaj je kraj bio poznat kao gnijezdo moskita, koji su malariju širili i onemogućili opstanak ljudske naseobine. Jedna je njemačka kolonija propala, pa su Arapi okolice nazvali glavni pritok ovih močvara »vrelo smrti«. Kad je Keren Kajemet kupio ovo zemljište da tamo osnuje židovsko selo, odmah je započeo isušivanjem močvare, »Vrelo smrti« postalo je »vrelo života« time, jer selu daje zdravu i svježu vodu. Cijeli je dio Emeka, na kojem se prostire Nahalal saniran tako, da nije više ni potrebno upotrebljavati mreže za obranu od moskita. Dobra žetva duhana. Ovogodišnja žetva duhana u židovskim kolonijama ima. kako javlja zimski izvještaj egzekutive dobre izglede. Samo malen dio, jedva 5% zasadjene zemlje, ostao je ispod prosjeka. Egzekutiva potpomogla je sadjenje i uzgajanje i izradjivanje duhana, jer ovi radovi omogućuju zaposlenje za mnoge stoine radnika. Izmedju radnika i kolonista stvoreni su dobri odnošaji i ima nade da će se ovi radnici zaposliti u kolonijama tokom cijele godine. Već mnogo godina nastoji se, da stare kolonije prime židovske radnike, kako bi se zaposlilo što veći broj i on uz to naučili poljoprivredni posao. Ovaj se problem sada riješava na zadovoljstvo sviju pomoću Keren Hajesoda. Danas je u ovim kolonijama zaposleno 2150 radnika (osim Jementa). Kolonije Hedcra, Petah-Tikva i Rehobot m,oći će primiti joć veći broj radnika. Opskrba vodom u koloniji Hitin. Direktorij Kercn Kajemeta odobrio je za opskrbu vodom u ovoj koloniji L 5,200. Voda će se crpsti iz Tiberjaskog jezera na vrhunac brda, na kojem leži kolonija i koji je visok oko 300 m. Sav potreban materijal već je na mjestu. Predaja nasada Keren Kajemeta naseljenicima. Prema zaključku Keren Kajemeta, da se rad koncentrira samo na kupovanje zemljišta, odlučeno je, da se sve njegove nasade, koje nose plodove predaju u posjed naseljenicima uz uvjet otplaćivanja njihove vrijednosti. Grupi u »Gan Šmuelu« predan je tamošnji veliki pardes i velika plantaža maslinai, a sada se sklapaju slični ugovori sa grupama u Huldi i dr. Rad kolonija n Emeku. U zadružnim i individualnim farmama, koji stoje pod nadzorom poljoprivrednog departementai cijonistjčke organizacije upotrebljavaju se izvrsni poljoprivredni strojevi, kupljeni većim dijelom iz sredstava Keren Hajes.oda. U Emeku se vršilo sa Marshal-strojevima, a grupe Daganja A i B i Kineret oru sa novim traktorom, te se time omogućuje intenzivniji rad. Vinogradi, koji su podignuti u kolonijama Keten Hajesoda u Eraek Jisraelu prije 3 godine, već su ove godine donijeli ploda. Na trgu u Hajti i TelAvivu gr.oždje se brzo prodalo i postignute su visoke cijene, jer su po kvaliteti kao stolno groždje, daleko nadmašili dosadašnje vrste, Departement se nada, da će se ova grana gospodarstva lijepo razviti, Pi.anje sirovina za tekstilnu robu u Palestini. Pitanje, kako da se stvori palestinska tekstilna industrija, stupilo je u akutan stadij. Obzirom na to dobiva pitanje, kako da se ui zemlji samoj nasmognu sirovine, veliku važnost. Iz starih židovskih knjiga razabiremo, da je nekada u Palestini bilo mnogo vune i lana. Ovce gojili su sada samo beduini. Židovi su tek u novije doba poče’.i za to da interesuiu. Vuna, što se dobiva od Beduina, loše je kvalitete, jer ne znaju za racijonalno gajenje. Kad bi se ispravno postupalo, lako bi se u Palestini mogao dobiti materijal prve kvalitete, a stručnjaci male, da bi i sadanji dostajao, kad bi se dovoljno čistio J vrstao po kvalitetama. Vuna, što se danas dobiva, većinom ide u Egipat i Englesku. Proizvodnja lana bila ie u starom vijeku opsežna, no u kasnijim stoljećima se posvema zanemarila, pa su tek nedavno sa židovske strane pravljeni pokusi sa sadjenjem lana. Rezultati bili su pokazani na izložbi Toceret Haarec u Fel Avivu i bili su vrlo povoljni. Misli se, da će Palestina doskora moći proizvadjati lan najboljih kvaliteta. Isto je tako s pamukom, koji se ie u starom vijeku mnogo sacl’o. no kasnije se na njeg zaboravilo. U prošlim godinama učinjeno ie nekoliko pokusa, koji su sjajno uspjeli Sadjenje u većem opsegu nije se moglo provesti, jer ie zato po-

trebno posebno natapanje. 1 u tome će Ruthenhergov projekt biti od koristi. Što se tiče gajenja svilenih buba, većina dudova su u arapskim rukama, koji nemaju nikakovog interesa za ovu granu gospodarstva. Uzgoj novih stabala iziskivao bi do aktivnog gojenja buba nekoliko godina. U posljednje se vrijeme predlagalo, da se umjesto gajenja svilenih buba uvede sadienje ricinusovih stabljika, koje uspijevaju i na najgorem pješčanom tlu, gođ'šnje po nekoliko puta dozrijevaju, a iz njih se dobiva ulje. Pokus s ricinusovim biljem nedavno je proveden na zemljištu Keren Kajemeta. Osim toga dolaze još u obzir i devine dlake; tek nedavno je tvrtka Wolf Reichert započela pro ; zvodnjom vate iz njih, a ova je kod Arapa naišla na dobru prodaju. Udruženje maioposjednika u Palestini. Kako nam iz Jerusolima javljaju, osnovano je ondje kooperativno društvo maloposjednika. kojemu je zadaća. da osnuje što veći broj novih kolonija. Soškin izabran je predsjednikom društva. Liječnička pomoć u koloniji Benjamina. Na osnovu pregovora izmedju vodstva kolonije Benjamine i Hadase preuzela je potonja organizacija liječničku pomoć u Benjarrrini i okolici. Iz Hadase. Hadassah Medical Organisation izdala je upravo pod naslovom »Bet Sefer 1’ Ahjot Hadasa« malenu ilustrovanu brošuru o njenoj jerusolimskoj školi za izobrazbu bolesničkih sestara. Malena brošura sadržaje vrijedan materijal o ovom novom području rada Hadase. Napredak trgovine i industrije u Palestini u prvom polugodištu 1924. Od 1. januara do 1. juna 1924. osnovano je u Palestink 54 novih poduzeća, od toga 32 u Jafi. 15 ; it Jerusolimu. 2 u Maji i i 3 u kolonijama. 43 od njih su u židovskim rukama. 7 u arapskim, a 4 u kršćanskim. Po djelatnosti 30 su trgovačka, 9 industrijalna, 5 gradjevna, 6 finansijsk !h, a 2 gospodarska. Poraa: židovskog useliivanja jz Soluna u Palestinu. Useljivome solunskih Židova u Palestinu raste od dana u dan. Zadnjih dana prispjelo je 70 osoba u Palestinu, medju njdma i nekoliko obitelji trgovaca i zanatlija. Veletrgovci i bogatiji ljudi došli su d» stvore trgovačke veze i da prouče gospodarske prilike za useljivanje. Napomenuta grupa već je druga, koja je došla iz Soluna. Iz hebrejske nacionalne i sveučilišne biblioteke u Jerusolimu. Od časopisa, što ga hebrejska nacionalna i sveučilišna biblioteka izdaje pod imenom Kirjat Sefer, osvanuo je drugi broj. Sadržaje Izvještaj o napretku radova u biblioteci, te nekoliko znanstvenih sastavaka, napose o nekim manuskriptima. koji dosada nijesu objelodanjeni. Prema izvještaju biblioteka obuhvaćala je dne 1. juna 65.257 djela u 78.600 svezaka. Časopis gospodarske pokusne stanice. Upravo su izašla prva tri broja novog časop'sa, što ga izdaje gospodarska pokusna stanica cijonističke organizacije u Palestini. Časopis sadržaje znan.stvene radove namještenika stanice. Predstava opere »Židovka« dozvoljena. Palestinska vlada dozvolila je, da se »Židovka« ponovno smije izvadjati. Poznato je, da je početkom juna kardinal Giorgi uložio protest ispred rimsko katoličke crkve, koji je bazirao na tome, da je uloga kardinala uvredljiva po katoličku crkvu. Vlada je dozvolila igranje pod uvjetom, da se izmijeni tekf u ulozi kardinala. Iz Palestine. Stranački odbor lijevih socijalista uputio je na kolonijalni ured u Londonu telegram, u kojem protest'ra zbog zatvorenja stranačkog kluba u Hajfi i zbog toga, što je sedam njegovih članova uapšeno. kažnjeno i izagnano iz zemlje Ova sedmorica uapšeni su zato, jer se nijesu odazvali pozivu policije, da ostave klubski lokal. Sud u Hajfi osudio ih je na mjesec dana zatvora i na deportaciju. Umorstvo dra. de Haana. Qdja Pinkovitz, koja je osumnjičila haluca Gusmanna. da je umorio dra. de Haana, izjavila je, da je to učiivla*pod uplivom jednog stranog čovjeka, koji joj je prijetio smrću, ako to ne učini. Ona je u zatvoru počinila pokušaj samoubojstva, ali nije joj uspjelo. Spomenuti haluc Gusman, koji je takodjer zatvoren dokazao je svoj alibi (njegovi prijatelji posvjedočili su, da se on za vrijeme atentata nalazio na poslu u Bet ha Keremu). Gdja Pinkovitc predana je zaključkom vlade bolnici za' umobolne. Učestvovanje Palestine na umjetničkoj izložbi u Beču. Upravitelj umjetno-obrtne škole »Beca-

!el«, prof. Boris Schatz, dobio je od bečkog munzzamta obavijest, da će se na velikoj bečkoj izložbi medajla izložiti i njegovi radovi. To je prvi puta, da je Palestina zastupana i na jednoj inozemnoj izložbi. Put Weizmanna u Palestinu, Dr. Haim Weizmann, koji je sada po privatnom poslu otputovao iz Londona, stići će predvidljivo koncem septembra a Palestinu. Letavska za Keren Kajemet. Usiškin došao je na svom putovanju kroz Evropu i u Letavsku i imao je tamo lijepi uspjeh. Tamošnji Židovi obvezali su se, da će do Roš ha Šane 5686. namaknuti 6—8.000 funti za Guelart-haarec. Putovanje talijanskih Židova u Palestinu. Velika grupa talijanskih Židova, koji se osobito zanimaiju za izgradnju Erec Israela, namjerava ovoga ljeta poduzeti veliko putovanje u Palestinu. Grupa će 27. augusta otputovali iz Trsta i ostati U Palestini do 10. septembra. Veći dio su trgovci i industrijalci. Iz Jugoslavije

Menza naših akademičara u Beču. Prilike u Beču postaju /a naše studente, koji studiraju na tamošnjim visokim školama, iz dana u dan sve teže. Bez obzira na silnu doprinašaju tome mnogo ii akademske vlasti, koje neprestano povisuju ispitne i ine takse, te koje su na taj način dosegle upravo bajoslovne visine. A što je u stvari najtragičnije, radi se ovdje većinom o studentima, kojima manjkaju po jedan ili dva semestra do konca njihovog studija;. »Potporno društvo jevrejskih akademičara iz Jugoslavije u Beču«, koje je još 1920. osnovalo menzu na lazi se takoreći pred propašću. Svoje je potrebe društvo dosada pokrivalo dobrovolj. prinosima iz Jugoslavije, i time, što je dobivalo znatnu pomoć od amerikanskog pripomoćnog komiteja za Srednju Evropu. Ovi su prinosi omogućili društvu, da podržaje 30 besplatnih mjesta u menzi za sasvim siromašne kolege, koj su većinom odmah nakon svršetka rata mnogi s fronte došli u Beč na studij. Pošto u Beču ne postoji za »Auslandere« apsolutno nikakova mogućnost nuz-zaslužbe, to su ovi kolege upućeni jedino na menzu. Oteti im menzu znači doslovno: pustiti ih da umru od gladi! Amerikanski komitej reducira! će po svoj prilici iduću godinu radi pomanjkanja sredstava svoju pomoć na % dosadašnje svote, te društvo mora i ovaj manjak pokriti prinosima iz Jugoslavije. Eto! Potrebe rastu, a suma, kojom može društvo raspolagati sve manja je. Upravo radi toga obraća se društvo na jevrejske gradjanstvo Jugoslavije s toplom molbom za pomoć. Nedajte, da nam ta institucija propadne, omogućite čim većim prinosima trideseforici siromašnih Ljudi, koji su se već mnogo napatili, rat, vrijeme glada u Beču, tegobe studija i t. d.. a koji se nalaze na dohvatu svoga cilja, da taj cilj i postignu! Darujte mnogo, jer darujete za jednu lijepa i veliku svrhu! Prinosi se šalju na tirv. slav. zemaljsk" hipotekama banku, Zagreb, Zrinjevac, na račun Potpornog društva jevrejskih studenata iz Jugoslavije u Beču. I

sve mania ie.

6

>2 I DO V«

BKOJ 34.

Povjerenicima Keren KajemetaMclimo sve povjerenike, koji nam do dana nisu javili rezultat Herzlove akcije, da to učm 1 smjesta, kako bi se u narednom broju »Židov« mcgli objelodaniti konačni uspjeh akcije. Ujedno molimo, da svi povjerenici iskon« I 'Tiša Beav i da tom zgodom provedu sinagogama i na groblju, te da. u koliko to nije učinjeno, isprazne sve škrabice. Uprava Keren Kajemeta za Jugoslavije