Židov

solucije: 1. Izda vat će se poljoprivredni list u arapskom jeziku, 2. pozvat će se ostale agrarne stranke u Palestini na jedan zajednički kongres, koji će vijećati o zajedničkom političkom i gospodarskom radu, 3. stranica izjavljuje: a) da želi mir i prijateljstvo sa svim stanovnicima zemlje, b) da priznaje mandat povjeren Velikoj Britaniji po vazu Naroda, c) poziva vladu, da sazove legislativno tijelo, koje će obuhvatiti zastupnika sviju stanovnika prema predlogu palestinske vlade. Ovo je vrlo simpatična pojava, koja dokazuje, da se arapsko seljaštvo oslobadja tutorstva efendija i inozemnih plaćenika. Kada taj upliv bude posvema suzbijen, biti će mir izmedju Židova i Arapa u Palestini moguć i trajan. Nove marke. Odmah nakon ulaza engleske vojske u Palestinu uvedene su britanske poštanske marke Sudana sa malim crnim natiskom »Palestine« u engleskim, arapskim i jevrejskim pismenima. Već tri godine hoće vlada da uvede nove marke, ali su šovinistički Arapi prigovarali veličini i položaju napisa, tako da su već tri pokusna tiska otklonjena. Ista Ijubomornost izmedju Arapa i Židova vlada u pogledu napisa i uvedenja nove palestinske valute. Sada su napokon poštanske marke dogotovljene i ići će za koji tjedan u promet. Marke imadu u maurskom stilu držani crveni, zeleni, oranže, plavi i violetni rub, a na bijelom polju su slike Omar-moieje, Daviđovog tornja, ApsaJonovog spomenika, Rahelinog groba t Cijonske kule u finom minijaturnom crtežu; napis »Palestine-post« je u sredini engleski, desno arapski, lijevo hebrejski. Vrijednota maraka izražena je istim redom na doljnjem dijelu polja. Zdravstveni tjedan. Iduće jeseni razvit će Hadasa zajedno s Health-odjelom vlade i zdravstvenom komisijom Cijcmističke Organizacije te ostalim udruženjima, koja se interesuju za javno zdravstvo, novu veliku akciju. U cijeloj zemlji i u svim dijelovima pučanstva provest će se kroz tjedan dana intenzivna propaganda za zdravstvo i njegove zadaće. Izgleda, da će zdravstveni tjedan postati popularan i da će se svake godine održati. Svaki dan toga tjedna odredjen je za. specijalnu svrhu, prema đosadanjem programu, za osobnu higijenu, njegu dojenčadi, prehranu, pobijanje bakcila i za prvu pomoć. U shižbu stvari stavit će se izložbe, plakati i leci, a i razgovori uz prikaz slika. U školama i javnim zgradama priredit će se skupštine zasebno ne djecu i odrasle. »Zdravstveni tjedan« namjerava se održati početkom novembra, jer se onda otvaraju škode. Odbor za organizaciju već se konstituirao, i sprema veliko skupštinu, na koju pozivlje sva zaintcrescvana društva, što u zemlji postoje. Na toj skupštini stvorit će se aparat za provedenfe propagande. Kod toga ne valja zaboraviti, da se nastoji samo propagirati ideju, da se ne ide ni za propagirati i da se ne ide ni za kakovim sabtrakakovim sabiranjem novaca. Uzoma borba protiv malarije. Prema mišljenju lista »Journal of the American Medical Associntiou ■ moga se rezultati borbe, što je novcem Joinia vladin institut Aniimalaria Researd Unit« a Palestini komentariše izvještaj, što ga je u toj stvari sastavio upravitelj Researd U ni ta, Dr. L J. Kligler, a koji je tek nedavno izišao u amerikanskim novinama za tropske bolestu List naglašava činjenicu, da je malarija najčešća, a u gospodarskom pogledu najvažnija bolest Palestine, donaša zatim u kratko izvještaj dra. Kliglera i završava, kako sKjedi: »Akoprem se na svim mjestima zemlje ne mogu upotrijebiti iste metode, misli Dr. Kliglcr, da se malarija i s relativno malenim troškovima može i u najozioglašenijim područjima pobijati. Prema tome možemo očekivati, da će malarije u zemlji uskoro nestati. Od najvećeg su značenja kod loga drenaža i kontrola povodnje. Povremeno prekidanje povodnje, ako se ispravno provadjalo, pokazalo se vrlo uspješnim sredstvom. Neophodno je potrebno trajno nadziranje, jer će se inače uslijed neznanja ili nemara ljudi uništiti blagodat pa i najopsežnije sanacije. Trošak po osobi ne smije u prvoj godini da predje 2 i pol dolara, a tijekom vremena znatno če se još smanjiti. Sa zadovoljstvom saznajemo, da rezultati, koji su postignuti u izvjesnim općinama, opravdavaju nastavak i proširenje rada i na druga mjesta Palestine. Ovi rezultati neka ohrabre zastupnike profilakse, koji su izgubili vjeru, U vezi s tim izvještajem u redu je da napomenem©, da je prva nedržavna korporacija, koja je

pobijaj* malariju, bio Žid. Naroda! Fond. Već godinama prova đja K. K. L. i ovaj suneti oca cioni rad na svojim zemljištima, te je na to utrošio već mnogo tisuća funti. Brigu oko uadriavaija (trenažnih radova predao je K. K. L. tek nedavtko useljenicima, što su se na njegovom zemljišta nastanili novcem Keren Hajesoda. Sanitarni rad radnika. Palestina nema radničkog zakonodavstva, koje bi uredjivalo radno vrijeme. nadnice i sanitarnu zaštitu. Poslodavci n*jesu dužni, da bilo kako pomažu radnike u- slučaju nezgode. Uslijed toga bili sjj radnici prisiljeni, da si santi izgrade odgovarajuće institucije.. Već prije rata položili su temelj za bolesničku blagajnu Kupat Holim. Prigodom otvorenja početkom 19124. brojila je 5000 članova. Za vrijeme rata blagajna je morala obustaviti rad, nu odmah iza rata započela je ponovno. Već 1920. godine imala je 8000 članova. Budžet u god. 1922. iznosio je 33.500 funti. U kolonijama, kvucatna i gradovima imade danas 73 stanice, gdje radnici u svanko doba mogu dobiti liječničku pomoć. U većim gradovima imade stalnih ambulatorija. Sedam liječnika u Tel Avivu imadu dnevno 200 pacijenata. U Jerusalemu. Tel Avivu, Tiberijasu i Hajfi imade Kupat Holim vlastite apoteke. U ostala mjesta ide ambulantna apoteka. Dohodci Kupat Holim potječu poglavito iz članarina i subvencija iz palestinskog budžeta cijonističke organizacije. Subvencije su potrebne, ier radništvo ne može samo uzdržavati bolničke blagajne, što u ostalom ne biva niti u najnapredriiim zemljama. Za Kupat HcHim doprinose radnici cca 60%, ctjonistička organizacija cca. 20%, a ostatak; daju Haidasa i poslodavci. Bolesnička blagajna podiže sada, vlastitu zgradu u Tel-Avmi, bolnicu u Ejn Harou, ambulatorij i centranlo skladište medikamenata u .lerusalemu. S vremenom trebat će ovo centralno skladište medikamenata da opskrbljuje sve ambuladje u zemlji. Sada se radi na podizanju doma za rekonvalescente u Mosi kod Jenisalema. Kupljeno je već zemlifete 53 dunuma (5000 kvadr. meara). Gradnju izvadila Solel Boneh, a sastojat če iz dviju kuća, jedna za; rekonvalescente, a jedna za gospodarstva Prva će kuća imati dva sprata sa 16 soba i 58 kreveta i nuzprostorije. Palestinsko radništvo sabraio je u tu svrhu 1500 funti, 1000 funti poslalo je američko židovsko radništvo, iai' još 2000 funti za dovršenje prvog sprata I daljnjih 3000 funti za izveđenlc cijelog programa. Kupališna koncesija Tibcrias u židovskim rukama. O koncesiju za glasovite prastare kupke Tiberias vodila se dugotrajna borba. Dosele su koncesiju imali Strci, koji ništa nijesu učinili za ■azvitak toga kupališta. Sada je koncesju dobilo edno židovsko društvo, kojemu navodno stoji na raspolaganju 190.000 funti, pa će sagraditi modema kupališta.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice R. O. (27. Vili. 1924.) Pročitam su stigli dopisi mediu njima od članova direktorija KKL Usi§ k i na iz Karlsbada i Schockena Iz Zwieckau u. stvari osnutka naše farme. U istoj stvari stigao je i dopis od inž. Zaloscera iz Jerušalajima, Citafu se izvješća Jehude Altrnaaaa, koji )e nakon novosadskog omladinskog sleta otišao u neka vojvodinska mjesta, da sabire priloge za farmu. On -e nada povoljnom uspjelm. Moli, da se učine priprave za sabiranje n Zagrebu, Križevcu, Koprivnici, Varaždinu, Čakovcu, Marifx.ru i Sisku, kako bi se akcija u tim mjestima rrujgla dovršiti do Roš-Hašane.’ — Zaključuje se objelodanjenje oglasa i razašdjartje okružnica radi provedenja Sek e l-a kci j e u smislu naloga Egzekutive. Uzima se do znanja, izvještaj o omladinskom sletu. Odobravaju se tamo stvorene rezolucije u pogledu budućeg organizatomog cijonistićkog rada omladine, a naročito u pravcu rada u korist ciioo. ustanova, u prvome redu KKL. Riješeni su tekući poslovi. MJESNIM ORGANIZACIJAMA. U savezu sa proglasom Radnoga Odbora od 27. t. mi. pozivaju se sve M. C. O. da za dne 7. septembra o. g. ■az»vu širu odborsku sjednicu sa dnevnim rerom-; dovršenje šekel akcije, LT toj sjednici valja tačno ustanoviti, tko od umišljenika nije još platio šekel i prinos za zemaljsku organizaciju.

Posao oko sabiranja treba odmah u sjednici razdijeliti tako, da se bezodvlačno može sa radom započeti. Valja to tako udesiti, da svaki cijonista udovolji dužnostima naprama svjetskoj i zemaljskoj organizaciji. Polaže se vanredna važnost i na übiranje prinosa za zemaljsku organizaciju. Savez nema ni približno onu svotu, kotu treba, za puki- će budžeta primljenoga na Saveznome Vijeću u Beogradu. To treba naglasiti pred svakim sumišljenikom i nastojati, da se dobije Sto veći prinos. Očekuje se, da ćc svaka M. C. O. najtočnije izvršiti svoju zadaću. Odgode nema. niti može išta ispričati neizvršenje ove direktive. Za Radni Odbor David Spitzer. blagajnik Saveza. Izraelitska bogoslovna općina. Upisivanje u izr. ikoni. Školu obaviti ćc se dne 28., 29. i 31. o. mj. od 9 do 11 sat’, p. p. u opć dvorani (Pahnotić.va ulica 1 6, prizemno).

Keren Hajesod

Keren Hajcsod. Argentina. Nekoliko vrlo sposobnih propagandista provalija rad zajedno sa lokalnim silama. Skupštine su vrlo dobro posjećene, interes za Palestinu vrlo velik. Štampa podupire akciju, objelodanjivanjem vijesti o Kercn Majesodu. Već prvi dani kampanje u Rosarijo Montevideo i Carlos Cesares donijeli su 15.000 pesosa (dol. 5.000.—). Drži se, da će ovogodišnja kampanja donijeti više nego prošlogodišnja. Sjedinjene države. Radi se na inkasiranju obveza, koje su dobivene u VVeizmannovoj kampanji. U velik m židovskim centrima, iziskuje to mnogo posla i dobru organizaciju. Nastoji se, da se izrabe i ljetni mjeseci Za New-York načinje« je naročiti program. O jeli je grad razdijeljen aa kvar tove i na društva* Velike nade polažu se u propagandu u hramovima prigodom velikih blagdana. Keren Kajemet

izgradnja kolonije Karkur pomoću K. K. L, Prva londonska aluiza, koja je već prije rata » kupila 9000 dunuma zemljišta, sklopila i« sa Keren Kajemetom ugovor, po kojem će K. K. od me preuzeti 2000 dunama i naseliti tamo 12 porodica. Tako će se povećanjem jišuva ova mala kolonija povećati i početi razvijati. Treći palestinski film. Glavni ured KKI. dao je po poznatom filmskom stručnjaku Sormitcrveldu iz Kopenhagena snimiti treći palestinski film. Ovai fiim predočuje život naših predja prema predaji u paraleli s novim životom u Palestini, Film će se početi prikazivati u jeseni o. g. Darovna knjiga. Nema ni jednog mjesta, koje bi moglo tvrditi, da dopnnaša za Keren Kajemet koliko treba. Istina, teško je sabirali, kad svaki Jevrejin treba svaki čas da daje sad zai ovu, sad za onu svrhu. Ipak bi za Keren Kajemet moglo unići u svakom mjestu puno više novaca, a da pojedinci, sabiratelji i darovatelji, ne budu previše opterećeni Treba samo naći u svakom slučaju najzgodniju metodu za rad Keren Kajemet dao je svojim povjerenicima u ruku jedno sabirno sredstvo sa kojim se bez velike muke mogu postići vrlo dobri rezultati To je darovna knjiga, •inkus. Ta knjigu treba donijeti u svaku jevrejsku kuću, kad se u njoj slavi bilo kakavj obiteljski dogadjaj, kad su tamo sakupljeni rodjaci, prijatelji i znanci. Rodi se sin ili kćerka, slavi se Berlt-miia ili Bar-micva, zaruke ili vjenčanje, rodjenđan, posveta kuće (hanukat habajit), netko se Izbavio od teške bolesti L!r nesreće, slavi poslovi iub'lej, "učinio je slučajno jedan sasvim osobito dobar posao, sve su to zgode, kad se može sabirali zn Keren Kajemet. Ako se u takvoj kući nadje darovna knjiga, pa povjerenik progovori nekoliko riječi i naglasi, da kod takovih slava t;eba i Keren dati njegov obol, da i Keren Kajemet sudjeluje na slavi, da se i on raduje i da ima koristi od slave, onda se rijetim nadih netko u društvu, te ne bi htio da u onom eselom i svečanom raspoloženju dade svoj prinos za Keren Kajemet. Nu i kod žalobnih doga-

BROJ 17,

>1 t I) O V.

9

VERA BERE ROMAN SCHMUTZER zaručeni ZAGREB