Židov

Preuzimanje kontingenata bazira na tlvojemu: 1. na osjećaju odgovornosti svakog cijoniste; 2. na medjusobnom natjecanju. Dosađanji uspjesi u Austriji. U posljednje vrijeme preuzelo je do kraja aprila 1924. 137 osoba kontingente u visini od a. k. 157,000.000, ada ovamo nijesu übrojene žene i djeca. Od tih »osoba preuzelo je: 1 osoba kontingent svVika po K 50.000 6 » » » » 100.000 2 ■ » » » , 150.000 5 » » » » » 200.000. 16 * ■> » > 250.000 3 » * v 300.000 1 * » » » » 400.000 24 » » » » » 500.000. 2 » » » » b 00.000.1 » » . 750.000. 36 i » 1,000.000. 2 » » 1,300.000 5 » » » 1,500.000. 15 » > 2,000.000. 1 * » • » 2,500.000. 10 » » 3,000.000 * » » » 3,500.000. 1 * > 4,000.000. 1 * > » » » 5,000.000. 1 * • » > 6,000.000. ' 3 » » 10,000.000 Od tih 137 osoba, 50 već ih je predalo otkupno K 35.000.000.—. Cijonistička sekcija u Prateru poprimila je ideju kontingenta i provađja je velikom energijom. 25 odbornika preuzelo je kontingente u visini od kojih 30,000.0000. — kruna. Do sada je uplatilo već 18 osoba iznos od preko 11,000.000. K. Osim ovih 137 osoba preuzelo je i 20 . omladinaca svaki kontingent od Va milijuna kruna. Svoj kontigent svi su već podmirili. Kod nekih srednjoškolskih udruženja vezana je misao kontingenta s institucijom škrabica. Svaki član se obvezuje, da će mjesečno pomoću škrabica sabrati izvjesni iznos. Prvo udruženje, koje je to učinilo, bila je Jedidea. Evo njenih uspjeha: mart 1924. K 216.000.

april 1924, K 499.000. Organizacija žena svoj kontingent od 10 milijuna podmiruje takodjer kontingentima pojedinaca. U dva mjeseca übrano je na taj način 6 milijona. Na koji se način mogu nasnioo kontingenti ? U većini slučajeva zbiva se to škrabicama, a kod toga učestvuju, i starije osobe. Irnade ulica, pače i kotara, koje se može doznačiti novim »kontigentlijama«, da u njima ispražnjuju škrabice. Posljedica će toga biti, da će se trebati postavljati novo škrabice, a to će intenzivirat naš rad. Jedan dio stavlja se na raspolaganje za sabiranja i predavanja, a i kod tog mogu da učestvuju odrasli. Kućna sabiranja na Purini i Hanuka dajb prilike, da se ispune obveze kontingenta, a i to ne mora da se ograničuje samo na omladince. Ženidbe i druge obiteljske svečanosti povoljan su teren i to u prvom redu za odrasle. Na tom području postoji u nekim mjestima pače i neka konkurencija. Zbog toga se upozorilo KKL ured. da kod odnosnih bogoštovnih općina sistematski dobiva podatke o ženidbama, što predstoje, tako da će kontingentlije znati, kod koga će moći da sabiru. Specijalni načini. Netko je obilazio dobrotvorna društva te je ondje propagirao i sabirao za naš fond. Nekoji upotrebljavaju svoje specijalno zvanje, da pokriju svoj kontingent. Tako neki električar i kinooperater, koji kod sviju cijonističkih priredaba stoji na raspolaganju, prima platu i ovom svojom zaslužbom od cijonističkih priredaba podmiruje svoj kontingent. Pred nekoliko dana ponudio se je jedan filatelista, da će naše marke stručno rasporedati, što je mukotrpan posao, koji iziskuje mnogo vremena, a platu, što bije dobio, da će upotrijebiti za pokriće svog kontingenta.

je promjena zakona moguća ili već prema vremenu samo parcijalno potrebna, sve jače ističu. Zbog toga i stanovište spram neikih pojedinačkih propisa postaje negativno. Pristaje li iijereligijoznom nacionalnom Židovu pravo, da se prema volji drži zakona religije ili da od njeg odbaci, što ga je volja? Ima li da opća nacijonalno židovska vjernost zakonu bude puki akt samovolje? Ne treba posebnog tumačenja, da je to besmislica, i da bi kraj takovog naziranja uskoro došlo do raspada zakona. Pitamo stoga, koje opčene i objektivne direktive postoje za nacionalnog Židova, da prema njima u konkretnom slučaju ravna svoje držanje spram zakona. Već na početku moramo Ja lučimo dvije grupe zakona. leđna grupa obuhvaća zakone, ikoji se tiču samo formalnog prava poput braka, rastave braka itd. Tako dugo, dok opet u Palestini ne će da postoj? neka zakonodavna institu«ija, primjerice novi sanhedrin, ne će se

na tom polju moći mnogo toga da izmijeni. Naše se pitanje stoga poglavito tiče samo one druge grupe, koja obuhvaća obrezivanje, subotu i blagdane, propise o jelu i drugo. Za ovu grupu možemo reći, da općene objektivne direktive za držanje nereligijoznog Židova u pojedinom slučaju sačinjavaju baš ona četiri momenta, koje smo u prošlom poglavlju o općenitu nacijonalno-židovskim obvezama spram zakona religije ustanovili. U svakom slučaju, kad nereligijozni nacijonalni Židov sumnja o svrsishođnosti i smislu jednog zakonskog propisa, ili kad zbog vanjskih poteškoća nije uvjeren o potrebi, da se ovaj zakon vrši, daju mu rečeni kriteriji neki objektivni rukovodi, prema kojemu će moći da ispita, da Ii se usprkos svega toga mora da drži ovih propisa ili smije da se od njih odustane. (Nastavit će se.)

Židovska svjetska koferencija za pripomoć J. W. H. K. u Karlsbadu

(Nastavak izvještaja.) U generalnoj debati o emigracijonom pitanju prikazuje zastupnik Hiasa Mr, Benjanim strašan položaj židovskih emigranata u evropskim lukama. Treba izabrati one emigrante, koji su još sposobni za rad i omogućiti im iseljenje. Za žene, djecu i starce treba se pobrinuti na mjestu. Cijonisti neka one, koji su sposobni puste u Palestinu, Zastupnik udruženih emigracijonih odbora Dr. Ben Natan izjavljuje, da treba prilagodim iseljenike zemljama u koje idu. Treba preći na kolonizatorni rad. Chasanović (Ort) kritikuje oštro rad ICA-c u Argentini, koja je u 32 godine rada naselila tamo tek 20.000 duša čime nam je pokvarila tamošnji teren. Ona da žid, seljaka pretvara u trgovce. Njen sistem je loš i postupak sa kolonistima strašan, jer ih se smatra robovima. Govornik zahtijeva, da se postavi posebna komisija, koja će to istražiti. David Yellin (Jerusalem) naglašava važnost Palestine kao emigracijone zemlje. Priključuju mu se zastupnici svih radničkih stranaka i Usiš k i n (Palestina), koji izrazuje svoje nezadovoljstvo nad činjenicom, da se traži emigracijone zemlje, dok se o Erec-Israelu, koji je najvažniji skoro i ne govori. Ima osjećaj, da bi prisutni pozdravili s veseljem i Mars kao zemlju za imigraciju— ako bi došao bliže. Tragično je, da je emigracija rastrgana dok bi zadaća bila, da koncentrira na jedno mjesto. Predlaže, da se židovski pripomoćni rad potpomogne kolonizaciju i Palestini. Griinberg (Pariš) izjavljuje, da se ne smije govoriti o neograničenim mogućnostima Palestine, da se ne izazove krive iluzije. Ako ona primi godišnje 15—20.000 useljenika, dosta je i time je ona najvažnija emigracijona zemlja. Dr, Slios b e r g (Pariš) izjavljuje, da se on uvjerio o dobrom djelovanju ICA-e u Rusiji, gdje je ona mnogo pomogla. Govornik zastupa mnijenje, da se radi zajedno sa ICA-om, Iza njega bave se još neki govornici ovim pitanjem. Opširna debata vodjena je o pitanju osnutka svjetskog saveza za socijalnu pripomoć. Referent S. Motzkin prikazuje historijat ovog ne novog projekta i upozorava, da je ovaj rad u nekim zemljama već koncentriran (Njemačka i Čehoslovaička), a opaža se isto i u Americi. Ovo združenje treba da bude interteritorijalno, đa se odstrani današnji kaos. Moći će se osnovati i potrebni fond za katastrofe, ako se bude radilo u širokom okviru. Rad će moći obuhvatiti sve grane tek onda, kad ga bude centralno vršio cijeli židovski narod. Generalni tajnik konferencije H. Jefrojkin govori o židovskoj filantropiji, koju treba organizirati i centralizirati p.o pojedinim zemljama. Glavna poteškoća za osnutak saveza je desorganizacija židovske filantropije i duhu provincijalne taštine te stajalištu ekstremnih asimilantskih krugova, koji se boje internacijonalnog udruženja, pa konačno i u separatističkim tendencama organizacija i malih grupa, koji neće da se prilagode nacijonalaoj disciplini. Nakon još nekoliko govora u ovoj stvari pristupa se svečanom potpisivanju ženevske deklaracije, koja je izradjena na pergamentnom papiru u hebrejskom i židovskom jeziku. Deklaracija, koja se je god. 1923. svečano proglasila sa Eifelovog tornja u cijeli svijet i poslije toga spremila u ženevskom arhiva internacijonalne unije za pomaganje djece glasi; 1. Svako dijete ima pravo na normalan tjelesni i duševni razvitak. 2. Gladno dijete treba, da se hrani, bolesno da se njeguje, duševno zaostalo treba nnaprediti a zapušteno privesti na pravi put. Siročad i napuštenu djecu treba opskrbiti. 3. U vrijeme nužde u prvom redu dijete imade pravo na pomoć. 4. Dijete se mora osposobiti, da potrebe života samo zasluži, no ujedno ga treba zaštititi od svakog iskorišćivanja.

BROJ 3S.

>2IDO V«

3

Jesam li platio šekel?

Qapu]te za halučhu farmu