Židov

vijekova naših strašnih progona ostao većinom privatni posao gladnih moćnika, tc je trebalo decenije dok se presadio iz jedne zemlje u drugu, danas se s njime orgaiizira narodni pokret i treba tek nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, da se njima oplode do sada nezarađeni krajevi. Danas se više no ikada odrazuje naš udes u jednoj ozbiljnoj legendi Jokai-a o potonulom Aflantusn: U neizmjernom oceanu živila je neman; velika poput zemlje. Ljudski vijek za nj je tek ćas, udes ljudi i naroda tako neznatno malen da uopće ne zapaža njihove ra-đbst; i boli. Jednom se malo pokrenula, a njezina iedja uzdigla su se nad morsku površinu na kojoj su onda leteće ptice spuštale sjemenja i korijenja biljaka.-Vjetrovi donijeli su pijeska i zemlju i najednom došao je narod koji -putuje i vidio je plodno zemljište i nastanio ovdje. Übrzo se razvio cvateći život, generacije slijedile su jedna drugu 'dok neman jednoga dana nije jednim pokretom • sve stresla i nestala zajedno s ljudima i njihpvim velikim djelom. Za nas su mnoge zornije još uvijek Ldja ove nemani. Danas ovdje, sutra ondje. Kadkad nas strese nakon dugih patnja, kadkad sred velikog blagostanja. Tko traži čvrsto korijenje mora da 1 a za sebe i za buduće generacije' zasadi u duši i u čvrstoj zemlji stare domovine. I kome ie do suradnje na visokim švelju 1skim idealima i ciljevima, neka uznastoji da se jedan dio toga čovječanstva koji je njemu najbliži, podigne, najprije sam tako visoko, duševno bogato i ćudoredno jako, kao što su nekad stajali očevi, kojima čovječanstvo danas ima da zahvali svoj ćudoredni kodeks.

Zapečaćena knjiga

Piše

Marthef.

Pred dva decenija stajali smo još pred cionističkim zadaćama kao pred golemim gorjem. Osjećali smo s riječima psalmiste: Odakle da nasrnognemo snagu da se nspnemo na ova brda. ' Iza nas je borba i postigli smo velikih uspjeha. -Židovski narod budi se na novo stvaran;:, židovska se zemlja osvaja, ispravno je, što je ovih dana u Jeruzoiima rekao rabi Firehmann varirajući znamenitu Herzlovu riječ: Hoćete iii ne ćete, nije više bajka. Is.orijski uspjeh cijouizma ue valja mjeriti samo materijalnim mjerilom. On ne žnači tek kolonizaciju ma kakve z em 1 j e. Stvar je mnogo dublja i imade van redno znamenovanje ne samo za židovstvo, već i za cijelo čovječanstvo. Palestina, ta zemlja sveta za cio svijet, dobiva novu životnu snagu, a židovski narod, taj najstariji član kulturne grupe čovječanstva na novo se budi. Kad govorimo o uspjehu treba uvijek da mislimo na ovo. Sa svakim povećanjem uspjeha povećajs se i otporna snaga protivnika. U zadnjoj skupštini Lige Naroda skovao je francuski ministar predsjednik Herriot za taj pojam riječ: kriza rasta. S toga nas svaki uspjeh mora bodriti na što veće naprezanje naših stvaralačkih sila. Pojave otpora ne ukazuju nam se uvijek dosta jasno. No treba da ih promatramo, da ih uzmognemo nadvladiati. Cijonistički uspiesi stvaraju novo duševno

raspoloženje židovskoga naroda i bit ćc sigurno velik broj onih, koji ne će biti sposobni da Shvate stvar u novoj formi i da svrstaju nove uvjete u svoj židovski život. Broj naših odmetnika, koji napuštaju židovski tabor, dosta je znatan. Djelovanje jc to snage, koja hoće da priječi. Pa zar .te to čudo? Sve teže i teže biva stajanje ua pra « 11 ' neprestano kolebanje. Znamemta linija nedužnoga i kažnjivoga, vjere i nevjere zadobiva sve oštrije i oštrije konture 1 s obi *> strana sve jačom vehemencijom đjteluju ove snage. Židovska istorija zabilježila je brojne i tešike kušnje, tako -a nas to stanje ni najmanje ne plaši. Ali ic ipak važno da ove pojave dobro uočimo, da budemo moralno što otporniji. •! a š e su radionice otvorene, svaki može u njih zaviriti. Cijomstički Je pokret za svoju stvar tražio tribinu najšire javnosti, jer on bazira na istini i pravdi. S tom snagom, istine i pravde, megao je židovski narod da izdrži i naj’ veće muke i progone vijekovima i s tom snagom istine i pravde postigao je cijtonistički pokret svoje uspjehe. No kakove su radionice naših neprijatelja? Naših neprijatelja, koji su sc protiv našega naroda borili uvijek oružjem neistine i klevete? Tko bi to mogao znati? ■ edno je ali sigurno; i u tim radionicama predrasude i mržnje ne rnirujd rad. 1 taj satanski posao zlobe i neprijateljstva tražj pomoći, gdje god je nadje. .Najmiliji i najzgodniji čini mu se plijen iz ž i d o v s k o ga tabora. Kad može postići, da sinovi i kćerke židovskoga naroda ustaju protiv vlastite stvari. U ovome velikome, istorijsko-impulsivnom vremenu židovskoga naroda, ne smije nas ništa iznenaditi i odvesti stramputicom. Moramo vazda imati na umu, da cijonizam prouzrokuje nove, moćne valove židovskog narodnog života i da ovi valovi naravno iz dubine nose na površinu nove pojave. Dobre i rdjave: snagu i otpor. Židovski kroničar ovog velikog doba morat će da zabilježi pored velikih ideja Pinskera, pored djela Teodora Herzla i pored uspjeha dra. Weizmanua. kako je profesor S. Levy u Parisu pred zastupnicima država svijeta podigao svoj glas protiv oslobodjcnja svoga naroda, kako je dr. de liaan u Erec Jisraelu mućke počinio nnesira* na svome narodu, i konačno, kaiko je Hans Herzl pomoću patra Schlesingera otpao cd vjere i naroda svoga velikoga oca. Židov ki narod kroči čvrsto i odlučno dalje svojim istorijskhn putem. Vjeran sam sebi, vjeran istini, ne odstupa cd puta svoje nauke, od puta svoga udesa ni na desno ni na lijevo. Živi, u nadi, koju je crpio iz svoje povijesti; snaga njegove vjernosti svladava svaku s a t a n s k u moć za p re k a i razaranja. Veliki blagdani što ih ovih dana slavimo, imaju u liturgiji i ime: strašni dani (jambi noraim). Ovaj naziv treba da nas sjeti i ozbiljne strane židovskih blagdana. 1 kao š,t o j e u židovskoj religiji, tako je i u židovskoj i storiji. Historijski napredak, uspjesi na djelu židovskog izbavljenja, moraju nas veseliti i sačinjavaju naše blagdane, ali podjedno mora da nam dozivlju u pamet i dužnosti.

mora da jačaju našu moralnu snagu. Cijon danas više no ikad kao svetim som šofara dovikuje svojim sinovima i kćerima: haz a k v e e-ni ac ! Budite jaki i od važni! Skupljajte vaše snage i gledajte puni povjerenja' u budućnost. Pravednost; oslobodit će Cijon, a krijepost njegove zarobljenike! Što li će biti u Cijonu, što će nama Palestina još dati? Pred ovim pitanjem spustio Je i Teodor Herzl svoj profetski pogled. U tamnim vremenima galuta veli stara riječ u midrašu bit će Palestina napuštena i pusta, kao zapečaćena knjiga, jer nitko ne će znati, što u njoj piše. Istom kad će se Bog opet smilovati svome narodii i osloboditi Erec .lisrael, objavit će zemlja, što je ... Ova božanska knjiga stvaranja opet se otvara u našim danima i m i u n j o j čitamo prve retke...

Razgovor s Albertom Einsteinom

U ponedjeljak poslije ipodnie stigao je u Beč prol. Albert Einstein, gdje je dočekan po zastupnicima Kcren Hajescda, a zatim je posjetio radr.abina dra Hajesa i predpreds ednilka austrijske cijonistićkie organizacic, aiž, Rc-berta Slripkera. Prof. Einstein došao jc u Beč, dia radi za obnovu židovske narodne domovine u Palestini, Sve druge novinske vijesti i kombinacije ne odgovaraju činjenicama. Uredniku Wiencr Morgenzeitunga izjavio se Einstein p palestinskom pitanju, te je med ju ostalim rekao; »Kako ja gledam palestinsko pitanje? Vidim ga sa dvije strane. S jedne strane radi se o problemu naseljavanja, koji se ffncže riješiti satno snažnom pomoći iz vana, i za čiji uspjeh moramo privući materijalne snage svih Židova, a s druge strane o poticaju privatne inicijative poglavito za djela industrije i trgovine.« »Koje ste utiske ponijeli iz Palestine?« »Najdublji utisak ostavili su na mene mladi ljudi s požrtvovnim radom, koji su znali, dia se pod dojmom zajedničke čežnje nadju u jednu usku vezanu zajednicu i da Lime vrše jednoviti rad. Naročito je na mene djelovao posjet u Nahalalu, gdje sam vidio, kako ti mladli ljudi, apstrahirajući od ieških prilika, koje nastaju kod svake naseobine na novom zemljištu, trpe pod nestašicom kapitala, pod smješno malenim dugom, koji silno tišti te ljude. Kako bi lako bilo, da se tim ljudima, koji to i te kako zaslužuju, pomogne! Držim, dia nitko ne može gledati život tib ljudi, a da ne osjeli kao dužnost, da za njih sve što može uradi. Osim toga vrlo je povoljno na mene djelovala jakost poduzetničkoga duha, koji se pokazuje kod gradske gradjevne djelatnosti; dojam je to, da stojimo pred razvitkom, koji ima karakter poput lavine. Osjeća se, da je to djelo nošeno jakim osjećajem jedne nacije. Inače se ne bi mogao razumjeti rapidni razvitak, naročito na obali kod Tel Aviva, Nisam nikad imao osjećaj, da bi arapsko pitanje moglo ugroziti razvoj palestinskoga projekta. Držim što više, da naročito izmeđju nižih slojeva Židova i Arapa vlada prijateljski odnošaj; Poteškoće, koje leže u naravi stvari na licu mjesta gotovo i ne vidimo. Mnogo teže čini se pi-

BtROJ 41- 42

>Ž I D O V*

3