Židov

Gospodarstvo lu Ejn Harodu je raznoliko i obuhvaća slijedeće grane: sadjenje krme, mljekarstvo, povrtlarstvo, peradarstvo i pčelarstvo. Naročito je važna tendencija gospodarenja. Ona ide za time, da se postigne što skorije intenziviranje. Ponajbolji preduvjet za to je obilje vode. što ga sadržaje tlo. Melioracije, što ih je proveo KKL, omogućuju u Nurisu natapanje kompleksa od 5000 dunuma, a ovamo djelomice spada i Ejn ttarod. Nakon što se KKL pobrinuo za vodu potrebnu za piće i napoj uvidjeli su i sami kolonisti vrijednost vode za povoljan razvitak gospodarstva. Uzmemo li još u obzir blizinu grada liaife, tad ne možemo nikako osporiti mogućnost intenziviranja gospodarstva u Em Harodu. Orgarazacijona forma gospodarenja u Ejn Harodu kao i u ostalim kvucot interesiram je eksperimenat ne samo za Erec Jisrael već i s opće socijalnog stajališta. Ova forma nastoji da udruži učin i izvedbu rada. Svaki upravitelj rada sam je ujedno radnik, koji mora da vlastitim rukama kod rada pomogne. U Ejn Harodu učinjen je pokušaj, da se pribave stručnjaci iz vana, no uz nemi-

novni uvjet, da i oni pristupe kao članovi u gospodarstvo i da vlastitom rukom suradjuju. Ovaj pokus za> sada još nije uspio, pa pitanje stručnjaka, koje je vrlo važno po povoljan razvitak gospodarstva, još čeka na rješenje. Ejn Harod obuhvaća područje od 6000 dunuma, od toga je 5700 zasadjeno ove godine. Broj pučanstva iznaša' 229, od toga je 189 radnika i radnica, a obitelji imade kojih 60. Povećanje broja obitelji ovisi o poboljšanju stambenih prilika, u prvom redu treba dakle za članove zajednice stvorili dovoljno kuća, 11 Ejn Harodu ostavili su prijašnji stanovnici 20 kamenitih kuća, a kraj toga je sagradjena 31 baraka i nekoliko šatora. Kolonisti će se uskoro preseliti na obližnje humke nazvane Kumi a. koji su tek nedavno kupljeni. Klima je naime na tim brežuljcima blaža i zdravija za čovjeka i stoku, pa će se stoga kuće ondje sagraditi, 25 obitelji ostat će kod izvora Ejn Harod, da ondje čuva i njeguje nasade. Kod izvora je na području od 250 dunuma zasadjena vinova loza. koja je već ove godine donijela prve plodove, koji su uz po-

voljnu cijenu prodani u Haifu. Sume obuhvaćaju 225 dunuma. Mliječnih krava imade 122, a radine stoke 43. Peradi imade 3000 komada, a košnica 60. Od velikih gospodarskih strojeva naročito treba istaknuti dva traktora i jedan vršaći stroj. Djeca se uzgajaju u duhu socijalnih ideala svojih roditelja. Odgoj djece je zajednički, pa to dobro dolazi ženi. kao članu zajednice. Samo se na taj način može omogućiti ženi, da prodre u razna gospodarska područja i da u svim stvarima kvuce aktivno sudjeluje. Interesantno je. da je žena 1 , koja je inače općeno u pogledu socijalnih forma života vrlo konzervativna, baš ovdje oduševljena pristalica života u kvuci. Djeca se vrstaju u tri kategorije po starosti; sasvim mali, do dvije godine, koji još potrebuju njege, zatim djeca, što spadaju u dječji vrt i konačno školska djeca. U Ejn tiarodu kao i u ostalim kvocut u lEmeku. odgoj ima za bazu školu rada, koja poglavito iz svoje okolice, koja radi, iz socijalnih ideala i same prirode crpi svoju životnu snagu.

falta, samo mu fabrikacija još nije zakonom regulisana. Izmedju Jerusolima i Mrtvog Mora > nalaze se cijeli bregovi biituminoznog vapnenca, koji sadržava 25 do 30% gorivih supstaaca. Bituminoznog vapnenca, akoprem s manjim sadržajem bitumena, nalazi se i u mnogim drugim krajevima zemlje. Bregovi u Judeji i Galileji dijelom su od vapnenca; a dijelom od bazalta. Vapnenac dolazi u raznim varijantama, a imade i lijepih bijelih i šarenih mramora, iz kojih se već i danas prave vrlo ilijepe ploče. Vapnenac naravno daje surovinu za izvrsno vapno, koje se u mnogim krajevima zemlje prži, akoprem na primitivan način. Gline za jednostavnu lončarsku robu imade dosta u raznim kvalitetama, imade i stipse, krede i školjaka u velikim količinama. Velike količine kremena, što ih imade, mogle bi se upotrijebiti za proizvodnju vodenog stakla. Pijeska imade u obilju u najrazilićitijam odlikama, pa ga se može upotrijebiti za proizvodnju boca i stakla za prozore, a u prvom redu za proizvodnju opeka iz vapnenačnog pijeska. Ugljena se dosada još nije našlo. Povoljni su izgledi za nalazak petroleja, kojeg se mnogo nalazi na jugu Palestine, u Egiptu i na sjeveru u Mezopotamiji. Odgovor na pitanje, koje industrije u Palestini treba stvoriti, ovisi u prvom redu o onome, koji pita. Vječito čujemo pitanja, koja su već postala otrcana: Kako je s iskorišćivanjem bogatstva Mrtvog Mora? Kako se mogu iskoristiti velika nalazišta fosfata i asfalta? Zašto se još uvijek ne i skorišću ju vodene snage zemlje? Zašto se ne gradi tunel od Sredozemnog Mora k Mrtvom Moru, da se dobe milijuni konjskih sila? Što je s tvornicama šećera, špirita i pivovarama? C svim tim pitanjima postoji već literatura u raznim jezicima i na sva ta pitanja može se dati samo jedan odgovor: dajte novca za Palestinu. sporedno za koji fond ili u kojoj formi, jer zemlja imade u obilju gospodarskih i industrijalnih planova, fali joj samo kapital u njegovim raznolikim formama. Za građjevnu djelatnost imade Palestina idealnu klimu, jer se izuzev nekih kraćih kišnih perioda u zimi, može kroz ci-

jelu (jedinu graditi. I u tvornicama i drugom obrtu godišnje su dobe, odnosno promijene temperature od manje važnosti nego u Evropi. Kod gradnje kuća i radionica uzima se u toliko obzire na klimu, što se prostorije grade za metar više i što se prozori tako smještavaju, da je omogućena trajna ventilacija. Kišu prati često jaki vjetar, pa se to uzimlje kod konstrukcije krcva u obzir, jer bi kod premalenog priklana krova mogla voda da ulazi izmedju krovnih opeka uli škriljevaca. Treba naglasiti, da u Palestini nema zakonskih propisa glede gradnje. Nema obrtne inšpekcije, nema revizije kotlova, nema sigurnosnih propisa za električne uredjaje. Kod gradnje kuća upotrebljavaju se opeke od cementa, koje imade čvrstoću na pritisak od najviše 20 ikg po kvadratnom cm. Silikatne opeke, koje imadu čvrstoću od 100 do 150 kg po kvadratnom centimetru, ne mogu zbog svoje skupoće konkurisati cementnoj opeci. Cementne se opeke fabriciraju bez ikakove kontrole, pa često sadržavaju tako malo cementa, da se mogu prstima zdrobiti. Mnoge kuće u Tel Avivu pokazuju stoga na zidovima ili stropovima velike pukotine. Tek u zadnje se vrijeme u tom nešto poboljšalo, jer je uprava grada Tel Aviva na moje nastojanje izdala vlastite gradjevne propise. I Hipotekama banka latila se istih mjera, pa je odredila, da minimalna čvrstoća na tlak mora da bude 40— 50 kg po kvadratnom centimetru, a koeticijenat sigurnosti najmanji deset.

Keren Hajesod

Plan rada /.a Keren Hajesod u zimi 1924.—25. Direktorij Keren Hajesoda ustanovio je plan rada za iduću zimu. Sjedinjene Države zamolile su da se onamo pošalje odgovarajuća delegacija. U svakom drugom pogledu radi amerikanski KH pod vlastitom upravom. Centralni Ured u New-Yorku, koji radi sporazumno sa amerikanskom cijonističkom organizacijom otvorio je u Chicagu, Bostonu, Philadelphij’. San Francisku, Pittsburgu, Detroitu, St. Louisu, lioustonn (Texas) podurede. U Poljskoj se situacija poboljšala. Što se u glavnome ima da zahvali naprezanju Leib Jaffe-a. koji je kao odaslanik glavnog ureda u Urodim, \Vilni, Bialystoku i mnogi mđrugim gradovima radio s mnogo uspjeha. Varšava naprotiv još nije obradjena. Sada je Jaffe tamo, pa mu jedan veći broj vodećih cijonista stoji uz bok.

4 i U Kanadi ove godine još nije povedena kampanja, jer se je uvijek morala odgoditi radi lokalnih zapreka. Medjutirn kanadski cijonisti nisu mirovali i osnovali nekoliko odbora, u kojima su zastupane sve židovske organizacije. Na zahtjev poslat će glavni ured 1. novembra g. Schtnarjaha Levina u Montreal, da vodi zimsku kampanju. N j e m a ćk a ima pune ruke posla sa KH. koji tamo sve više i više raste. Kao do sada jedina zemlja, gdje se übire maaser od organizovanih cijonista, sigurno će Njemačka u ovoj zimskoj kampanji za koju je osigurana suradnja istaknutih ličnosti, stajati na jednom od prvih mjesta. Prinosi za KH u Engleskoj zaostali su u prošloj godini za KKL valjda zbog toga što se nije sistematski radilo a možda i zato jer je glavni ured svoje radnike i agitatore odaslao u inozemstvo. U ovoj godini biti će drukčije. Engleska cijonistićka federacija osnovala je odbor, koji se sastoji od zastupnika Keren Hajesoda, Cijonističke Egzekutive, Orden of Ancicnt Maccabeans, organizacije cijonističkih žena i omladinske lige. Ovaj će odbor provesti veliku kampanju.. Na čelu ovog odbora stoji Sir Alfred Mond, dočlm će iradom upravljati najprije Lipski, a poslije dr. A. GokU stein. Mnogo se pažnje posvetilo Balkanu. Kako je u Jugoslaviji nad za KH zaostao za KKL odaslao je glavni ured g. Pazi Ooldmarma u Sara J jevo i Srbiju. U Bugarskoj je bio u maju dr. V; Jacobsohn. I Austriji posvetio je glavni ured' mnogo pažnje. Pod vodstvom g. Murtina Rosenbliitha i uz saradmju g. Kurt Blumenfelda, Waltera Turnowskog i s pomoću g. prof Einsteina provadja se sada kampanja KH u VVlienu. Q. dr. Adolf F r i ed e ma nn poslan je ponovno u Transjdivaniiu. U Maroku radi dr. Halpern gdje je imao već lijepih uspjeha. Q. M. de Schalit organlzuje rad u baltičkim zemljama. Poslije dvomjesečnog rada u Letavskoj uputio se sada u Litvu. Iz Rige vodit će kampanju n svim baltičkim zemljama. U Besarabiji nastavlja akciju dr. J. Saphir a u Bukovini dr. U. Reifer, kojeg će kasnije pomoći dr. Hantke. Osim toga vode se pregovori s mnogim drugim zemljama, no konačni zaključci još nisu stvoreni. Keren Hajesod. u Palestini. Cijeli jedan niz Židova u Tel Avivu ozbiljno se napreže da unapredi Keren Hajesod u Palestini, Nedavno je ( držan miting zastupnika raznih organizacija na kojem je rabi Ostrowiski prikazao veliku važnost KH akcije u Palestini i zahtijevao da se (Kimah organizira rad u Tel Avivu. Dr. Helfmann upozorio je na dužnost palestinskih Židova, da oni učine sve što je moguće, ne toliko zbog materijalne strane, već zbog moralne 'vrijednosti i utiska, koji će to učiniti u galutu.

fiftOJ 43

»ŽIDOV*