Židov

tikanski krugovi, koji su do sada podstrekavali Barlassinu u anticijonističkom radu, promijenili svoje stajalište, što više, baš zadaje zasijedanje Vijeća Lige Naroda pokazuje nam, da je vatikanski upliv u anticijonističkom smislu još uvijek vrlo velik. Op ur.) Samuel Gompers. Po vijestima iz Texasa umro je radnički vodja u Americi Samuel Gompers. Podlegao je teškoj bolesti. Kao sin holanđeskog Zidova, koji je bio radnik u tvornicama, on je sam kao dijete bio radnik u jednoj tvornici cigara. Sa 15 godina iselio se u Ameriku, gdje je u početku bio anarhista. Bio je izvrstan govornik, pa je stoga kod radničkih masa bio veoma obljubljen i popularan. Američkim velekapitalistima bio je trn u oku, pa su ga, da ga se riješe, optužili, da se sukrivac kod jednog atentata na zgradu ■»Los Angeles Times«, koji su izvršila dva Irca. Već su protivnici triumfovali, jer je Gompero u prvoj raspravi osudjen, no njegovom govorničkom daru uspjelo je, da dokaže svoju nevinost. God. 1887. izabran je kao socijalista za senatora, no odbio je ovo imenovanje. 1916. prisilio je Wilsona, da prihvati zakon o 8-satnom dnevnom radu, no ovaj je tražio protuuslugu, da se Gompers stavi u službu rata. On ie svoje obećanje i izvršio. Najprije anarhista, pa socijalista, pacifista i antimilitarista postao je imperialista. 1881. izabran je predsjednikom saveza američkog radništva, pa je ovoj organizaciji stajao na čelu do svoje smrti. Izdao je i nekoliko djela; »8-satni dnevni rad«. »Organizirani radnik«, »Rad u Evropi i Americi«. Gompers je bio najveći protivnik »migracije, da tako zaštiti nadnice. Ekonomska borba protiv Zidova u Poljskoj. Iz Varšave javljaju; U zadnjoj sjednici komisije Sejma za javnu kontrolu javio je upravitelj monopola, Glovacki, da je ministru predložena zakonska osnova, koja ovlašćuje predsjednika države, da u roku od 2 godine, počevši od 1. januara 1925., revidira sve dosadašnje koncesije za trgovinu s duhanom, spirituozama, soli i drugim monopolskim stvarima, odnosno da ih oduzme dosadašnjim vlasnicima i podijeli ratnim invalidima, bivšim časnicima i udovicama i siročadi državnih i gradskih činovnika. Samo u iznimnim slučajevima (ako su stekli javnih zasluga) mogu se koncesije ostaviti dosadašnjim vlasnicima. ' U cijelome ima sad 38.400 koncesija za prodaju duhana, 35.408 koncesija za trgovinu sa spirituozama i nekoliko tisuća koncesija za trgovinu s drugim monopolskim stvarima, a njihovi su posjednici većinom Zidovi. 7980 koncesija već je oduzeto Židovima i predano ratnim invalidima. Provedenjem ove zakonske osnove ostalo bi ponovno mnogo tisuća Žklova bez egzistencije. Židovski zastupnici odlučno su ustali protiv ove zakonske osnove i istakli, da se Židovi - ne namještaju kao činovnici, i da bi provedenje ove zakonske osnove bila katastrofa za cjelokupno poljsko židovstvo, jer se one, kojima će se oduzeti koncesija, ne će moći smjestiti u druga zvanja. Židovski zastupnici tražili su, da se posjednici koncesija oporezuju porezom u korist invalida, ali da im se ostave koncesije. Komisija odbila ie ovaj prijedlog židovskih zastupnika. Židovski parlamentarni k'ub bavio se u svojoj sjednici od 8. decembra ovom stvari i zaključio, da ovu stvar iznese pred Scjm. Deputacije triju židovskih invalidskih udruženja obratile su se pritužbom na židovski klub. jer se židovskim invalidima kod zadhiie diobe koncesija nisu podijelile koncesije. Predsjednik parlamentarnog kluba obećao Je, da će njihove želje podupirati kod vlade. Hajka protiv istočnih Zidova n Londonu. U savezu s nastupom službe sir Wi!liama Joynsona H i c k s a, koji je već i prije izdavao pooštrene naredbe za imigraciju stranaca u Engleskoj, započelo je posljednjih dana u novinstvu oštra hajka protiv useljenja istočno-evropejsklh Zidova. Ova kampanja, koju vode »Times« i »Morning Post« ima očito da pripravlja javnost na oštrije naredbe novoga ministra unutrašnjih djela. »Times« objelodanjuje serija članaka pod naslovom »Strani London«, u ko : ima ustaje protiv istočno-židovskih useljenika. List tvrdi, da domaće pučanstvo u Aldgare iščezava pod židovskom masom. To je istočno-evropeiski geto »nenaturaliziranih ili tek pred kratko vrijeme naturaliziranih Zidova«. Cannon Street Izgleda »kao židovska ulica u Odesl ili kao geto u nekom galičkom gradu«. U ulicama jedino još stražari govor* en-

gleski. Distanca između istočnih Zidova i engleskih vrlo je velika. Iz ovih kotareva prisilili su istočni Zidovi, da se seli ne samo nežidovsko pučanstvo, već i autohtono židovsko, istočni Zidovi imadu mnogo vrline, oni su trezveni, štedljivi, marljivi, dobrotvorni, ali ipak nisu poželjan elemenat. Prijašnji Zidovi mogli su se socijalno i nacijonalno asimilirati i ako se nisu vjerski asimilirali. Novi Zidovi, premda stanuju već 30 godina u Englesko 1 , ostaju ono, Što su bili: tudjinsko tijelo. Ovo koncentrisano tudjinsko t jelo je jedna opasnost. Crveni apostoli nalaze ondje plodno polje za svoje doktrine. Inače miran elemenat, mogao bi postati opasan za vrijeme unutrašnjih nemira. Zato treba izdati pooštrene mjere za imigraciju stranaca. U sličnom duhu pišu i »Morning Post« i drugi neki listovi. Naprotiv izašao je članak znamenitoga narodnog ekonoma Herald C o x u »Sunday Times« o problemu stranaca, koji zastupa drugo gledište. On medju ostalim veii: Mnogi nazori-o problemu stranaca isto su tako popularni kao Što su neispravni. Svakako će svi biti za to, da nepoželjni elementi ne dodju u zemlju, ali se ne smije pitanje stranaca spojiti s pitanjem nepoćudnih stranaca. Engleska ima u razmjeru prema drugim zemljama najmanji broj stranaca. Brojke, što ih navadja tTcks, daju sasvim krivu sliku. Od 272.863 stranaca u cijeloj Engleskoj stanuju 167.976 u samom Londonu. Tko đodje u Whitechapcl, sigurno će dobiti dojam invazi'e stranaca, ali Whitcchape! nije London. Zabranjen hebrejski gimnazij u Mukačevu. Ministar za nastavu odbio je molbu za dozvolu otvorenja gimnazije s hebrejskim nastavnim jezikom u Mukačevu, jer navodno ne odgovara zakonskim propisima o javnim srednjim školama. Ova odluka, koja je protimbi s ustanovama mirovnog ugovora i samog češkog ustava, izazvala je veliko ogorčenje u židovskim redovima tim više, Sto se znade, da je protiv osnutka ove škole vojevala jedino ortodoksija, koja se odlučila i za herem protiv svih, koji ovo djelo podupiru. Na žalost se vlada priklonila ovim reakcionarnim elementima i osujetila za sad provadjanje kulturnog programa slovačkih Zidova, koji sigurno ne će popustiti u svome nastojanju, da svagdje osnuju hebrejske škole, gdjegod to bude moguće. Ali mi i ovom zgodom hoćemo da zabilježimo, izdajnički rad agudističkih krugova, koji ne zaziru ni od kojega sredstva i koji su dosad nanijeli židovstvu, koje bi oni trebali braniti, neizmjernih šteta. Aibert Thomas o cijonizrau. Predsjednik internacionalnog ureda za rad u Zenevi, prijašnji francuski ministar Aibert Thomas, izjavio je dopisniku »Neue Ziiricher Zeitung« medju ostalim o cijomzmu ovo; »Moji su me prijatelji češće korili radi toga. što sam cijonista, jer misle, da će židovski nacijonalizam škoditi Arapima u Palestini. Vidim u cionizmu najsjajniji cvijet principa narodnosti, koji sam uvijek branio. Za mene je cijonizam kruna politike narodnosti, i ja sam cijonista iz istoga razloga, iz kojega branim Rumunje i druge narode. Sa gledišta velikih filozofskih i proročkih ideja, ja samza ovaj renesansni pokret židovskoga naroda«. Kampanja za Geulat Haarec povoljno napreduje. Iz svih dijelova svijeta stižu izvještaji o povoljnom napretku akcije za kupnju zemljišta od 500.000 funti u Erec Jisraelu. Metode propagande se razlikuju u pojedinim zemljama i ako sve služe istoj svrsi. U Poljskoj postignut je naročito prigodom velikih blagdana vanredan uspjeh. U samoj kongresnoj Poljskoj skupljeno je u mjesecu tišriju 5000 funti, t. j. 30 puta više nego u prošloj godini. U Engleskoj su u mjesecu tišriju pripravljene kampanje za velike palestinske bazare. U jednom pismu na Usiškina uvjeravaju prijatelji K. K. L.. da će se namaknuti kontingent od 25.000 funti. U Švicarskoj zaključeno je na konferenciji svih povjerenika K. K. L. da se priredi »đunam-tjedan«. U Bukovini izaslat će se propagatori u sva mjesta. Energično se provadja akcija za kupnju zemljišta u Americi. Svagdje se prikazivao Palestinski-fllm a u velike se pripravlja za Hanuku »dah zastava«. U Solunu priredit će se veliki bazar. U svim francuskim zemljama razvija se velika propaganda, a naročito se sprema niz velikih priredaba n Parizu. Tišri-akcija u Litavskoj donijeta

je 900 funti, Južna Afrika zaključila je namaknut« 10.000 funti. Iz Kanade javljaju, da je na sam Jotu Kipur u VVinnipegu koti Tore darovano .1200 dolara. O'avni ured K. K. L. primio je brzojav iz Filadelfije, da je za vrijeme kampanje za Oeulat Haarec u 10 dana sabran iznos od 30.000 dolara. Ovim iznosom prekoračen je kontingent za 20%. Usiškin čestitao je brzojavno cijonističkoi mjesnoj organizaciji i pozvao sve gradove Amerike, da slijede primjer Filadelfije. Do sad su preuzeli da namaknu za K. K. L.; Chicago 50.000 dolara. Detroit 20.000, Connecticut 20.000, Cejre Cijon H ; tahdnt 60.000, Order Sons of Zlons 50.000 dolara i t. d. Ferijalno putovanje amerikanske djece u Palestinu. U Americi sve se više ispoljuje želja amerikanskili Zidova, da dodju u što uži kontakt s Palestinom. Ta želja našla je svoga izražaja i u nastojanju da organizuje ferijalno putovanje djece n Palestinu. Naredne godine poslat će se više stotina djece u Palestinu, gdje će proboraviti nek» vrijeme.

Iz Palestine

S. Kaplansky o kolonlzacilonoj politici, lug. S. Kaplansky, član financijalnog i ekonomskog vijeća cijonističke organizacije preselio se je u Palestinu, te je preuzeo kolonizacijonl departement organizacije. U jednom interviewu izjavio je o svojim zadaćama ovo: »Našao sam u Erec Jisraelu velik rad i znatni« iskustvo koje nam daju mogućnost da sve iskoristimo za zdravi i trajni temelj kolonizacijonoga sistema. Naš prvi rad mora da iz redova poljoprivrednih radnika stvara budući seljački stalež. Nastojat ćemo, da unesemo u poljoprivredni rad više plana i metode ida pobudimo ikod kolonista, osjećaj odgovornosti prema cijonističkoi organizaciji i Keren Hajesodu. Imigrante iz tako zvane srednje klase, koji se hoće naseliti u zemlji valja bezuvjetno podupirati. Ovi elementi sad u sve većoj mjeri dolaze iz istočne Evrope u Erec .lisrael. Njih trebaj zainteresirati za poljoprivrednu kolonizaciju. Mišljenja sam, da su potrebne garancije, da su ovi elementi doista podesni za poljoprivredu ida treba izbjegavati pogreške, koje su do sada učinjene. Keren Hajesod mora naći sredstva, da ove elemente uvaži u svome poljoprivrednom budžetu, a i Keren Kajemet morat će nam dati zemljišta. Ako će se pored halucim naseliti nekoliko stotina ovakovih obitelji morat će se poljoprivredni budžet podvostručiti. Kaplansky dalje ve!i ( da su njegovi nazori o raznim tipovima naseobine dosta poznati, te naglašuje, da će s najvećom nepristranošću podupirati zadružne naseobine kap i pojedinačne naseobine malih seljaka. Oba ova tipa prosudit će se prema njihovim uspjesima. Problem sastoji u pitanju produktiviranja kolonista. Ovi moraju, da vode svoje gospodarstvo bez subvencije, da povećaju kapacitet zemlje za Imigraciju ida pođjedno reduciraju troškove kolonizacije na minimum. Ka planska poći će u pratnji stručnjaka za iritaciju u Emek, da prouči mogućnosti za irigaciju kompleksa Nahalala i Nurisa i da izabere druga mjesta za naseobine Nurisa, jer su sadašnji nepodesni. Nada se, da će VVeizmannu i Keren Hajesodu uspjeti namaknuti za to potrebiti zajam od 30.000 funti. Drugi problem, kojim se bave Kaplansky i njegovi sarađnici je organizovanje tržišta za prodju produkata naših kolonista i razvitak poljoprivredne industrije. Na svoje veselje mogao je ustanoviti da su pokusi poljoprivredne stanice cijonističke organizacije za proizvodnju sladora od repe 1 alkohola iz dure pokazli povoljan uspjeh. Nada se, da će ovi pokušaji dovesti do stvaranja odgovarajućih industrija privatnim kapitalom. Znanstveni studij našega problema bezuvjetno je potreban za naš uspjeh 1 moramo sa pouzdanjem pratit rad poljoprivredne stanice, koja stoji pod vodstvom prof. VVarburga i VVilkanskoga. Higijenski tjedan u Palestini. Na inicijativu Hadase orlredjen je prvi put u Palestini higijenski tjedan sa zadaćom, da skrene javnu pažnju na higijenska i medicinska pitanja I da tako u najširim slojevima provede propagandu za očuvanje

BROJ 53.

»ŽIDOV«

5