Židov

Prvi broj »La Revne juive« veoma je dobro"'uredjen ic je urešen sa nekoliko slavnih svjetskih unena. Sadržaj prvoga bena sastavljen je ovako; Deklaracija od Alberta Cohena; Poslanica od Alberta Einstema; in Membriam od Andre Spire-a; Izvor jakoba od Pierre Benoita. Poslije se komentira Sdbermann od Jacgues đe Lacretelle; Izvor Jakoba cd Pierre Benoit, i Židovska povijest <d Raymonda Geigera. još se govori o jednom sastanku urednika sa Blasccm Ibanezoni; Na koncu kratka kronika o Savezu Naroda i Židovsko stanovište prema savezu naroda, te nekoliko informacija o cionističke™ pokretu i o Židovskoj štampi. Direktor »La Revue Juive« Albert Cohen radio je neko vrijeme u Savezu Naroda kao pomc-ćnik Alberta Thomasa. Izdao je na francuskom jeziku zanimivo djelo:Projekcije ili Poslije ponoći u Zenevi. Albert Cohen ovako se izražava o misiji »La Revue Juive«: Mi vjeruj em c- tvrdo u dolazak jednog Mesije, koji će biti vodja židovskoga naroda. Narod imade uvijek jednoga vođju. Po staroj tradiciji židovskog nareda Mesija će biti pravi vodja židovskog naroda. Bez dvojbe približava se doba židovske reriesance. Naši očevi, koji su bili mc-žđa više Zidovi nego ti mi, vjerovali su u principu u logični humanitarizam. Francuska revotu-

ci;a otvorila je Geta i juridički je priznate sva prava Židovima, Medjutim židovj i najdalje ni jesu imali simpatija, nije ih »e rado gleda k- Danas se snažno prkiiže židovski narod. Danas on ima veliku zadaću, da čuva čistu rasu. Dosada je to postigao teškom i krvnom disciplinom. Zadaća »La Revue Jmvć« biti će da instruira Židove o Židovima i da im razjasni, kake- je dosada judaizam u Francuskoj bio povrh svega konfesionalan i filantropski. Izabrani narod ne smije da zaboravi svoju tragičnu prošlost, ne smije da se odrekne svoga cilja. Židovski narod treba upoznati sa njegovom vlastitom literaturom, koju je u Francuskoj počela objavljivati revija Phalange« i »Mercure de France«. još ie rekao Alberi Cohen ove interesantne stvari: Danas u času, kada se čitav svijet mei kantilizira. Židovi će poraditi svim svojim duševnim dezinteresiranim silama na polju ideala, budući da Židovi imaju vjeru, vjera je židovska misija. Sada kada je dio židovskog naroda opet našao zemlju utočišta i kada ostavlja zemlje, gdje je privremeno boravio treba da čitav svijet bude poznat medju sobom, ne samo da znaju, židovj za Židove ili Židovi za narede, nego i narodi za narode. Židov je izgubio osjećaj da je stranac, a poprimio je osjećaj čovjeka i liječnika naroda

f« će Židovi uprav) ja ti riječi muđrostina pokvareni svijet. Najuzvišenija krepost kod Židova jesi sto on zeH'-da služi slobodi! bodi, kojom se kite neki, nego realnog sto-, bodi. koju Židov ljubi propovijedajući uvijek konstantnu vrijednost ljudskog duba i kofu postojano čuva. Crni se da Židov radi toga živi, da ne dopusti ugušiti slobodu. On hram i brani slobodu onom patetičnom mirnoćom, onom mučeničkom jasnoćom, kako je to činio Ezekiet i Spinoza. Danas Židov još cirkulira na tržištu bespravnog robija.. U ostalom još ćete čuti rvaše riječi, Židovi će raditi c ivoreno. Naši mudraci Erpuđ. i Einstein govoriti će u »La -Revne jmvie'-; a ne na misterioznim skupštinama, • Ja sam sretan i ponosan, kada mog« reći da će za dva mjeseca biti otvoreno ži-, dovsko sveučilište u Jeruzalemu, gdje će predavati neki cd naših saradnika. Hebrejska ivrdjava u Palestini, u zemlji, gdje sa flaši, predji čuli Bega bije u diagonatama prematri kontinenta. Ona će sutra biti vez tzmedju zapadne i istočne civilizacije, raskršće dviju životnih koncepcija, što se plode i što će proizvesti možda novo čovječanstvo. Na Židovskom sveučilištu cT Palestini predavat će staJno Ejnstem. (Časopis se naručuje: La Revue -Šljive;, AJb. Cohen, Pariš, 3, Rue de Grepello 6°. Napomena ured. »Ž.«). ; .

Izdavatelj 1 odgovorni urednik: b. SPITZCR. Tiskara »MERKUR« .d. đ., Zagreb

>Ž 1 D 0 V«

BROJ.Ib:

NATJEČAJ. U izraelitičkoj aSkenaskoj bogoslovnoj općini Banja Luka ima se od 1. maja 1925. popuniti mjesto kantora koji je uz to Šohet i Bodek, BalKore. eventualno i Mohel, te koji mora podučavati vjeronauk na osnovnim i srednjim Školama. Natjecatelj mora znati srpskohrvatski jezik. Traži se raladja sila. Plaća po pogodbi. Ponude sa prepisom svjedodžaba i naznakom obiteljskog staleža imađu se do 15. marta 1925. upraviti na potpisanog predsjednika. Putni troškovi naknadjnju se.samo O'nO'm, koji bude pozvan. B a n j a t u k a, 26. januara 1925, Moriti Griinwalđ.

li trg 13 ZABBIB Tetefo« fer. *T9 Mmlni Pstrtajska alfe* fer »i 4 Preporuči »roj* bogato sklađiite ieIjezn« rob«, posadi«, gospodarskih strojeva, kućnih uredjaja, te m vrsta gradjevnlh potrebiti na, Sollđll rtthJU km poslogi. ftUsu omj stidi

■ u—i .im i ... VRE CE ii jute, tekeulita i papira nove i apotrebijen« u tvim dimenzijama za braioo, poatje, ujtali ( t Q, dobiju m najjeftinija bod tvrtke SCHOTTEH I DRIM DMm» ZAGREB MM IHI IfflmtMßß ,n *»»*» ape«r«Mjenfli mt» , ROPUjeSIB uz daevua djea. i U?R m nirtjifflßjs nitnoflitlli pm)m v 1 >u ■ ■ 1 "

STAKLANA BRAĆA GROSS ILICA 84. ZAGREB Telefon 12-27. Veletrgovina stekla porculana i kuhinjskog . pribora. Najjeftinije vrelo za nabavu; Svih vrsti stekla Porculana Svjetiljaka Ogledala Okvira ■ v Staklenih ploča Raznog kuhinjskog pribora NA MALO I VELIKO ■ Najveći izbor letvica za okvire. Vlastita radiona okvira za slike i ogledala.

~MIRIS“ ISESsS tvornica- običnog i toaletnog sapuna Bjelovar

Kosite radi njihovih mnogih prednosti Kaučuk pete 1 potplate.

■ir:- ' Restauracija „KARMEL" « pcfc&še «s*awa<Ht Aottftfc, Petriaiska «Mca 2*. Solidan»; jdrtbra 'pcdvorba, vtodfr svje&tl 4*ra ■ kOom. .;-••• ’ ■-- J; Mbooesi] dobivan popust. »• ' >V '-• ‘jfe 'fNtsMl UH*'»* Restauracija „KARMEL* . ; i. - --.’ . "• I*l*‘-V .

„>m a c « e k" Agentura za prodaju kuća i »emljišia. Beri »1 »viceva 4. - ZAGREB - Telefon 16*4*. Industrijalci, Banke-Bankan. Dioničarska društva* A rr, eri kapci, advokati, lekari, senaaii, trgovci; reDki i mali posjednici najprije, najlakše, najbrže* najjeftinije, najuspješnije možete kupiti-prodatl biće, rfle, vinograde, građilSts zemljišta, Veleposieđe, ako se obratite na opšte sa svog đortrog giasa poznatu koncesiomran,; i sudbeno protokoliranu tvrtku