Židov

da pripomognu omladinskom Savezu do uspjeha pve večeri, koja za židovstvo ovih krajeva znači doživljaj od odsudnosti po daljnji rad na tom polju. Š. b. J. I Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor u svojoj sjednici od 16. o. mj. primio do znanja dopis predsjednika Saveza- Cijeniš ta g. dr. Davida Alkalaja, u kojem odobrava prijedlog Radnoga Odbora glede roka saziva, kao I dnevnoga reda Saveznoga Vijeća, pa se ima u »Židovu« pravovremeno objelodanit} saziv Saveznog Vijeća i upute za provedenje izbora za Savezno Vijeće u smislu statuta Saveza Cionista. Iza toga čitaju se dva dopisa inž. Zaloscera glede osnutka halučke kolonije, na koja se nadovezala odulja debata naročito radi namicanja ostatka svote, koja je potrebna za nabavu inventara. Zatim uprava K. K. L. čita dopils Hanhale), u kojemu ova l stavlja u izgled posjet g. Usiškina, direktora Koren Kajemeta u Jerusditau, što se prima do znanja, pa se prepušta K. K. L., da izvrši sve pripremne radove i da nastavi pregovore sa Hanibalom. Ako će biti moguće posjetit će gosp. Us'škin -neke veće gradove u našoj kraljevini. (Nakon nije Senja tekućih agenada prešlo se na raspravu budžeta, koji će sad biti priposlan svim mjesnim organizacijama i članovima Saveznog Odbora.

POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA!

Na završetku smo sabirne godine. Za dva tjedna zaključit ćemo knjige o ovogodišnjim prihodima Kerena i ustanovit konačni rezultat zajedničkoga nam nastojanja. Iskoristimo ovo nekoliko dana za što intenzivniji rad, koji će bez sumnje biti uspješan, jer će se svaki Židov odazvati Vašemu pozivu i dati Vam dar za Keren, tako da ćete još u zadnjem času moći popraviti rezultat ne samo Vašega mjesta, već cijeloga jugoslavenskoga židovstva. Uvjereni smo, da ste sve poduzeli, kako nijedan Židov na Jamim noraim ne bi došao k Tori, a da se tom zgodom ne sjeti i Keren Kajemeta. Na Hol Hamoed Sukota neka se svagdje isprazne škrabice, a ujedno nastojte, da što više novih smjestite, Simhat Tora nastojite prirediti kakovu svečanost u korist KKL., a naročito gozbe kod pojedinih hatanim. U nadi, da će svaki Židov, koji poznaje velik zadatak Keren Kajemeta smatrati svojom: dužnošću da doprinese našem zemljišnom Fondu, očekujemo lijep završetak ovogodišnjeg i sretan početak novogodišnjog rada. Želimo svim našim povjerenicima i prijateljima Lešana tova tikatevn! Uprava Keren Kajemeta za Jugoslaviju. Posvećenje Seier Tore u Zagrebu. U četvrtak, dne 17. o. mj, obavljeno je uz svečani ceremonijal posvećenje novog Sefer Tore, što su ga darovali supruzi Albert i Diana Roman o. U kući g. Romana sakupili su se na šahrit svi sefardi u Zagrebu kao i članovi predstojništva bogoslovne općine s predsjednikom drom, Konom na čelu, pređstojništvo ortodoksne općine, Radni Odbor Saveza Cijonista pod vodstvom svoga predsjednika dra. Bena Steina, rabini gg. dr. Gavro Schwarz, dr, M. Margel, Romano iz Banjaluke, zatim smo vidjeli gg. dr. Lichta, Davida Goldberga, gabaja Hevre Kadiše, brojne gradjane i omladince. Prije no što će se Sefer Tora predati svojoj svrsi i prvi put iz njega čitati vječna riječ božja razložio je u lijepome govoru g. dr. G. Sdnrarz vrijednost Tore, koja je životna snaga, srčika, koja je narod održala u galutu. Govornik zatim izrazuje svoje veselje nad plemenitim činom supruga Romano, koji su ovu Toru donijeli sa svoga puta u Palestini i želi da božji blagoslov prati kuću da-

režljivih supruga, koji svakom zgodom pokazuju svoje plemenito osjećanje. Nakon službe božje, koju je milozvučnim glasom pjevao g. Musaiija obavljeno je pribijanje mezuzota pfi g. rabinu Romanu, a zatim su gosti podvoreni. Iz kuće prenesena je Tora u općinsku dvoranu, gdje će biti služba božja na blagdanima. Na ulazu dočekali su gabajim sa Seferom u ruci novu Toru, a epćinstvo činilo je špalir. Nakon što je otpjevan psalam i molitva za kralja zahvalio je predsjednik bogoštovne općine g. dr, Hugo K o n supruzima Romano za ovaj lijepi dar, koji preuzima u ime zagrebačke općine. Obitelj Romano je i ovaj put dala dokaza kako duboko shvaća i cijeni židovstvo, a ujedno neka to bude svijetli primjer svim općinarima i neka nadje mnogo slijednika. Rad obitelji Romano za židovstvo bio je vazda u duhu sloge, ljubavi i jedinstva, pa kao što nam je Tora zajednička, zajednička istorija i nada u budućnost, treba da spoznajemo da samo u slozi leži naša snaga. Srdačnim riječima čestita supruzima Romano i obećaje, dal će cpć. dostojno čuvati ovaj dar, U vrlo osjećajnom govoru na španskom jeziku govorio je banjalučki rabin g, Romano o značenju te proslave za> ovu općinu i za supruge Romano, kojima želi od Boga nagradu za njihov lijep dar. Konačno je bazan Musafija čitao vrlo lijepu prigodnu pjesmu na španskom jeziku. Pjevanjem Jigdala završena je ova lijepa svečanost. Nakon službe božje svi su prisutni srdačno čestitali supruzima Romano. I mi se pridružujemo kolu čestitara, koji su našim odEčnim sumišljenicima izrazili priznanje i zahvalu. Nije to prvi put, što obitelj Romano daje oveću svotu za židovske svrhe. Kad bi stali nizati sva ona djela, koja sve u obilatoj mjeri podupire ta rijetko plemenita i darežljiva židovska kuća, morali bi nattizati ne samo sve zagrebačke, već i sve židovske institucije u našoj kraljevini. Svaki, tko je pokucao na vrata kuće Romano našao ih je vazda otvorena i pripravna na pomoć i potporu. Nitko još nije uzalud apeHrao na dobro židovsko srce ove obitelji. Znademo, da će se oni u svojoj čestitosti i skromnosti buniti protiv toga, da o njima i o njihovome radu, koji ne izlazi u javu, danas toliko pišemo. Ali jednom to treba reći, da bi se i drugi u njih ugledali, a našim sumišljenicima, obitelji Romano, želimo tek, da i nadalje uzmognu u još većoj mjeri podupirati sve što je lijepo i plemenito. PROSLAVA PETGODIŠNJICE »JUDA MAKABI« U NOVOM SADU. (M. W.) U nedjelju, dne 13, septembra o. g. proslavio je novosadski židovski športski klub »Juda Makabi« petgodišnjicu svoga opstanka, kojom je prilikom posvećena zastava i nova klubska zgrada društva. Prije podne u 10 sati zappčela je proslava sa svečanim bogoslužjem, kojemu su prisustvovali predstavnici vojnih i gradjanskih oblasti uz mnogobrojno općinstvo. Nadrabin dr. K i s održao je svečanu propovijed, koja je na prisutne učinila dubok dojam. Nakon bogoslužja bila je svečana skupština Makabija u velikoj dvorani bogoštovne općine, koja je bila dupkom puna. Njoj je pribivao i izaslanik Njegovog Veličanstva kralja Aleksandra, general Pa v 1 o vi ć. Skupštinu otvara predsjednik Kor odi, koji pozdravlja ; zaslanika Njegovog Veličanstva generala Pa v 1 o v i ć a, divizijskog generala Milosavljevića, novosadskog mjesnog komandanta, nadalje đra. Fridriha Popsa, potpredsjednika Saveza vjeroispovjednih općina, te predstavnike ostalih korporacija i brojno općinstvo. Nakon ovoga govora uzimlje prvi riječ general Pa vi ovi ć, koji u kratkom ali jezgrovitom govoru isporučuje tople pozdrave Njegovog VeEčanstva športskom društvu Juda Makabi i cjelokupnom novosadskom gradjanstvu. Publika burno kliče Visokom Kraljevskom Domu. Predsjednik nato šalje deputaciju po kumu zastave, gdju Ilonu K o h n. Kad donesoše krasnu modro-bijelu svilenu zastavu Makabija, pozvala je gdja Kohn u svome govoru makabejsku omladinu, da ostane vjerna svojoj zastavi i načelima slavnih svojih predja, čije ime nosi. U ime Njegovog Veličanstva zabio je prvi general Pavlović žaru u barjak, koji dr. Kis blagosivljc. Haver Aleksa Klein polaže u ime cjelokupnog članstva Makabija svečanu zakletvu barjaku. Za tim je slijedilo zabijanje počasnih čavala: medju ostalima dr. Kassowitz kao predsjednik novosadske bogoštovne općine, g. dr. Fridrih Pops

kao podpredsjednik Saveza vjeroispovjednih općina, dr, Matija Sattler u ime Jevrejskog narodnog; društva, gdja Estera Vig u ime ženske sekcije »Pro Palestina«, haver Meir Weltmann u ime Saveza žid. omi. udruženja, itd. Slijede ostali pozdravni govori, medju kojima se naročito ističe krasan govor g. dra. Josefa Patai-a, urednika »Mult es Jovo«, Popodne posvećuje se klubska zgrada, kojom prilikom govore nadrabin dr. Ki s, začasni predsjednik društva dr. Sattler i predsjednik dr. Schwartz. Makabejci i Makabejke istakoše se lijepim ritmičkim vježbama, a održana je i nogometna utakmica izmedju bečkog prvaka »Haaoah« i »Jude Makabi«, koja je svršila u korist Hakpah sa 8 : 1. •N Navečer održan je svečani banket, kome je pribivalo 150 ljudi. Dr. Fr. Pops u svome govoru pozdravlja Vis, Krajlevski Dom, a zatim g. Korodi pozdravlja gdju Kohn, kumu zastave, a g, dr. Patai u veoma u-iiovitom govorni novosadske Židove. Pročitana su razna pozdravna pisma i telegrami, medju ostalima pisma S. C. J. i vrhovnog rabina dra, Alkalaja, koji žali, da radi bolesti nije mogao pribivati proslavi. Svečanost je u svakom pogledu potpunoma uspjela i ostat će bez sumnje dugo lijepom uspomenom svima, koji su joj pribivali. Dr. Josef Patai u Novom Sadu. Urednik poznatoga umjetničkoga i književnog mjesečnika »Mult es Jovo«, danas najboljega i prvoga židovskoga lista svoje vrsti, stigao je u petak na svečanost »Jude Makabija« u Novi Sad. U petak uvečer i subotu bio je u hramu. U subotu je posjetio rabina dra. Kiša, predsjednika jevrejskoga narodnog društva dra. Kassowitza, dra, Sattlera i g. Lockera, te konačno predsjednice jevr. ženskih društava. Njemu u čast priredjen je u subotu navečer u prostorijama jevr. narodnog društva sastanak, kojom prilikom ga je u ime novosadskih cijonistal pozdravila gdja Vig, predsjednica sekcije »Pro Palestina«. Dr. Patai u svome odgovoru ističe, da se u Novom Sadu opaža bujan cijonistički život i interes za izgradnju Erec Jisraela, pa s veseljem konstatuje, da i žene učestvuju u pokretu. G. Boroš, ravnatelj osnovne škole zahvaljuje na njegovim lijepim riječima, a Ivrijanci njemu u čast zapjevaše hebrejske pjesme. U nedjelju je g. Patai prisustvovao proslavi Makabija. Na svečanoj skupštini učiniše jak dojam njegove riječi, da Makabi mora da se ugleda u prošlu slavu Makabejaca, pa da sa ovom zastavom u ruci ima da se bori za buduću slavu Makabejaca. Jednako je navečer na banketu održao govor. Sve je govore publika burno pozdravila. U ponedjeljak bio je gosp. Patai u Beogradu, gdje je posjetio i Vrhovnog rabina g. dra. Alkalaja. U ponedjeljak navečer otputovao je natrag u Budimpeštu obećavši prije toga, da će ove zime još jednom posjetiti Novisad i ondje održati predavanje o svom prošlom putovanju u Erec Jisrael. (M, W.), Sefardska konferencija u Beogradu. Inicijativom delegata ovdašnje crkv. školske Jevr. opštine sefard, obreda, koji su učestvovali na 11. sefardskoj interteriterialnoj konferenciji u Beču 15. augusta d g., održana je 13. septembra u nedjelju poslije podne u sali kluba »Jedinstvo« konferencija, na kojoj je delegat g. dr,, Salamon A 1k a-1a j, potpredsjednik iste opštine, podneo iscrpan referat o toku i rezultatima sefard, konferencije u Beču, istakavši ujedno važnost i značaj jedne sefardske organizacije u smislu i duhu donesenih zaključaka t. j. u skladu sa statutima Svetske Cionističke Organizacije. Qosp. Raf. Finci, predsednik Crkv. Školske Jevr. opštine, koji je ujedno bio i predsedavajući konferencije, zahvaljuje referentu na zauzimanju i konstatuje, da se referat od strane konferencije jednoglasno prima. Zatim izjavljuje u ime opštinske Uprave gotovost ove za puhu suradnju u budućem radu na kulturnom razvitku sefarda i na radu na obnoivi Palestine. Qosp. dr. David A1 ka 1 a j osvrće se na referat, a čini i izvesna obaveštenja, pošto je i sam učestvovao aktivno na toj bečkoj sefard, konferenciji, jer je na to imao dužnost i pravo, kao delegat svetskog cionist, kongresa. Nalazi, da je sada najvažnije preći na samu stvar t. j. poraditi na ispunjenju donesenih zaključaka na konferenciji u Beču, za što je potrebna saradnja i veća aktivnost svih sila, kako bi razvitak u kulturnom i palestinskom radu bio što pozitivniji.

10

»ŽIDOV«

BROJ 40—41.