Židov

i svakom zgodom dovede Židovu u pamet njegovu dužnost prema obnovnom djelu i da naročito djeluje na našu djecu, koja će se njome već od mladih dana vezati s Erec Jisraelom. U tome se do sada mnogo griješilo i svi naši apeli i opomene, da se toj sabirnoj grani posveti nužna pažnja, ostale su bez uspjeha. Treba samo zaviriti u tu statistiku i zamisliti se malo u te brojke, da vidimo, što smo sve propustili. Iz naših kartoteka ali znademo i to. da imade mjesta, koja su samo jedamput u ovoj godini ispraznila svoje škrabice, a neka ih uopće nisu ispraznila! Opažamo doduše napredak prema prošlim godinama (5685. donijela je Din-47.687.52 prema Din. 35.7;9.83 u godini 5684. i Din. 24.613 50 u godini 5683.), ali nas taj napredak nj najmanje ne zadovoljava. jer smo uvjereni, da bi dobro organizovani sabirni rad škrabaca mogao osigurati namaknuće jedne trećine cijeloga našega kontingenta, dok danas čini svega 15.09% ukupnoga iznosa, koji smo u ovoj godini sakupili za KKL. U razmatranju pojedinih grana sabirnoga rada, kojima će trebati u narednoj godini posvetiti punu pažnju, spada bez sumnje i p i n k a s (darovna knjiga). Lijep razvoj ove darovne grane, koja je ove godine donijela Din. 67.466.75, opravdava nadu, da će pimkas biti u buduće vrlo obljubljeno i izdašno sabirno sredstvo, koje ima da postane, kronikom židovskog obiteljskog života. Nažalost je pinkas samo u nekim mjestima uveden, ali tamo najveći dio prihoda KKL donosi pinkas. 1 kao što ne smije biti židovske kuće bez škrabice KKL. tako ne smije da bude obiteljske prigode u židovskoj kući, koja se ne bi zapisala u darovnoj knjizi. Od sabirnih sredstava valja nadalje istaknuti T o r a-d a r o v e, jednu od najmladjih akcija, koja se konstantno razvija (Din. 82.525, prema Din. 60.000 u godini 5684. te Din. 50.107 u godini 5683. i Din. 34.465.50 u godini 5682.). Iz statistiike vidimo, da mnoga mjesta toj sabirnoj grani ne posvećuju dovoljno pažnje. Da se samo iskoriste svi blagdani, morali bismo osigurati velik dio kontingenta. Kraj toga ima ova sabirna grana tu prednost, da se njoj rado svaki odazivlje. jer svaki kod Tore dariva u razne svrhe, pa uvede li se u jednoj općini običaj, da se kod Tore daruje za KKL, tad mora uspjeh biti povoljan. Lijep rezultat postigla je ove godine Zlatna knjiga, pa se taj uspjeh ima pripisati akciji, što smo je proveli prigodom otvorenja hebrejslkog universiteta u Jerusolimu. Najslabiji uspjeh imala jo akcija ža otkup od čestitanja (Din. 11.190), premda smo mi uvjereni, da bi ta akcija morala donijeti 20 puta bolji rezultat, kad bi naši povjerenici doista čestito organizirali tu akciju. Najbolji rezultat donijela je Oeulat haarec (Din. 278.880.94), koja se vovodila kroz cijelu godinu. U znatnoj su mjeri pali darovi za masline (Din. 18.016) vjerojatno s razloga, jer su danas masline preskupe za naše valutame prilike (jedna maslina stoji Din. 90). Tom zgodom moramo upozoriti na jednu našu akciju, koju smo započeli, ali je još uvijek nijesmo završili, a to je Ja a r Jugoslavija. Do sada je darovano

9616 drveta, pa bi prema tome valjalo još namaknuti iznos za 384 maslina. U interesu je našega ugleda, da ovu akciju ove godine bezuvjetno završimo! Konačno bismo htjeli, da se još sa nekoliko riječi osvrnemo na jednu granu rada, koju smo do sada uvijek zanemarivali, a to su legati. Uvjereni smo, da bi se sigurno našao velik broj Židova, koji bi svi testirali u svojoj oporuci za Ke ren Kajemet, kad bi samo netko k njima pristupio i sjetio ih Narodnoga Fonda. To je polje rada, gdje bi naši odvjetnici i liječnici mogli osigurati KKL-u velike iznose, pa se nadamo, da će i naši povjerenici u buduće i toj sabirnoj grani posvetiti nužnu pažnju, a naročito će u tom pravcu djelovati »Feniks«, odio za životno osiguranje kod KKL. Od vanredne je važnosti za KKL, da je uspjelo sklopiti sa osiguravajućim društvom »Feniks« ugovor, koji zajamčuje KKL velike pogodnosti, a da se uvjeti osiguranja za osiguranika ni najmanje ne pogoršavaju. I naša uprava sklopila je ovakovo utanačenje sa »Feniksom«, pa će se kod KKL osnovati s početka odio za osiguranje života, a kasnije za sve grane osiguranja. Očekujemo, da će svi sumišljenici podupirati rad našega odjela za osiguranje i stvoriti time KKL veliko vrelo prihoda* Rezultat sabirnoga rada prema provincijama bio je ovaj: U Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji sakupljeno je svega Din. 316.429.61 (45.37%), u Bosni i Hercegovini Din. 83-895 (12%), Srbiji Din. 184.233.75 (26.36%), (od čega otpada na Južnu Srbiju Din. 46.024.50 ili 6.58%), a u Vojvodini Din. 113.900-10 (16.27%). Konačno treba da $e pozabavimo s radom u pojedinim mjestima. Svoj kontingent premašila su 34 mjesta od 63, dok 29 mjesta nije namaknulo svoj kontingent. Kontingent su namaknuli: Bijeljina, Brčko, Cakovac. Debeljača, Derventa, Doboj. Orubišnopolje, Hercegovac, Karlovac, Koprivnica, Kos. Mitrovica, Križevci, Ludbreg, Niš, Nova Gradiška, Novi Bečej. Ogulin, Priština, Sanski Most, Slatina, Skoplje, Stari Bečej, Šabac, Štip, Travnik, Vinkovci. Virovitica, Visoko, Vukovar. Zavidović i Zenica. U popisu mjesta, koja su nadmašila svoj kontingent, nalazimo mnogo novih mjesta, a žaljenjem konstatujemo, da su iz ove rubrike ispali Dubrovnik, Požega i Prijedor, tri mjesta, koja su do sada uvijek stajala u prvom redu doprinosnika za KKL. Naša je želja, da buduća'statistika uopće nema rubrike mjesta, koja nijesu ispunila svoju obavezu prema KKL. ♦ Veseljem smo zabilježili činjenicu, da je uspjelo radu naše uprave i povjerenika, da namaknu kontingent za godinu 5685. Pred nama je nova radna godina i na XIV. kongresu preuzeli smo novi kontingent, koji je za 50% veći nego prošlogodišnji. Mi s puno pouzdanja stupamo u novu sabirnu godinu, jer znademo, da će svi naši povjerenici i svi prijatelji KKL iskoristiti svaku priliku, da omoguće upravi, da i u godini 5686. uzmogne izvijestiti: Židovi naše Kraljevine ispunili su svoju dužnost prema Keren Kajemet Lejisraelu! IZVJEŠĆE UPRAVE KEREN HAJESODA

Od godinu i pol unatrag, poslovanje ove institucije kod uas, nije se moglo tako razvijati, kako je to potrebno bilo. Novčana i gospodarska kriza, koja je zadnjih mjeseci prouzročila silnih gubitaka i slom mnogih u privrednom životu, ostavila je svoje tragove kod Keren Hajesoda bilo da nove obveze nismo u poželjnoj mjeri dobili, bilo da je na ranijim obvezama unišao tek neznatan iznos. Osjetilo se još jače no do sada pomanjkanje sile, koja bi pored agitacije za nove obveze, nastojala, da barem u mjestima u kojima su dobivene obveze, obavi odnosno organizira inkaso zaostalih obroka. Na žalost tu silu još uvijek ne imademo i trebati će dosta vremena i mnogo truda, da se dobiju svote, koje bi već odavna morali imati. Pa i ondje, gdje gospodarske neprilike nisu mogle prouzročiti znatniju štetu, teško se dolazi do novaca, kao da se zaboravilo na znamenovanje i važnost Keren Hajesoda za cijeli naš obnovni rad i našu zadaću. Nema sumnje, da naše nastojanje mora biti onamo upravljeno, spasiti što prije ono, što se spasiti dade, pa stajalo to i znatnijih troškova. Ne samo radi svota, koje nisu unišle, još više radi ugleda tog našega glavnoga financijskoga instrumenta moramo opet doći u kontakt s masom i biti će jedna od glavnih briga budućeg R. 0., naći odgovarajuću silu za veliki posao, što čeka. 1 ako naš ured nije razvio potrebitu djelatnost, ipak se radilo pomoću g. PaziGoldmana, koji se kroz nekoliko mjeseci zadržavao u raznim područjima naše države. Uspjeh bio je zadovoljujući i ako ne u smislu maaser principa. Izaslanik Keren Kajemeta posjetio je naročito one krajeve, gdje su naši sumišljenici sefardi i tako nam! je osobito dobro došao kao saradnik, koji je umio govoriti tim ljudima jezikom, kojim je na njih osobito djelovao. Prvi put, što je bila posjećena Južna Srbija i tamo širena ideja K. H. Skoplje, Bitolj. Niš do sada jedva su i znali za našu najjaču instituciju i treba bilježiti, da smo naišli na mnogo razumijevanje i našli teren za budući rad. Posjet u Beogradu i Sarajevu dokazom je, da još imade mnogo mogućnosti za uspješan rad. U tom savezu valja naročito istaknuti uspješni rad mjesnoga kuratorija u Beogradu, koji je kao iznimka medju drugima povjereništvima, vršio doista svoj zadatak. Oduševljenje i darežljivost u, Splitu i Dubrovniku snažan je dokumenat svijesti i podstrek za daljnje preganje u teškim vremenima. 1 u slavonskim, te nekim gradovima bosanske provincije bilo je djelovanje g. Goldinanna od koristi. G. Pazi Goldmann posjetio je Banjaluku, Brod, Brčku, Bijeljinu, Travnik. Tuzlu. Naš uspjeh u Erecu ovisi, kako to jasno proizlazi iz budžeta Egzekutive i svih poziva i apela za najintenzivniju djelatnost u korist K. H., pretežito o sredstvima, koje ćemo nasmoći i sakupiti. Prije svega dakle, pitanje novca, pitanje financija. To i na naslov naših povjerenika gdje god bili radi rada u narednim mjesecima

BROJ 43.

»ŽIDOV«

10