Židov

ŽIDOV

Zasjedanje Asefat Hanivharim

Sastav Asefat Hanivharim VVeizmann putuje u Ameriku. Položaj u Siriji.

I 11 januara započelo je u Jerusolimu zasjedanje nove Asefaii Hanivharim (Židovskog nar.odnog predstavništva u Palestiii), Sjednice se predstavništva održavaju u hebrejskom kazali-tu. Prvoj sjedhici prisustvovali su mnogi gosti i mnoge vidljivije židovske ličnosti. U ime palestinske vlade pozdravio je skupštinu asistent Vrhovnoga Komesara Mr. Mac Norok, u ime guvernera južnoga distrikta Mr. Kriševski, a a ime Cionističke Egzekutive Colonel F. H. K i s h. Izabrano je predsjedništvo, u koje su ušli zastupnici svih većih frakcija. Predsjedništvo čine: D i z e n g o v, M e y u h ia s, inž. K a p 1 a ns k y, rabi Fishraann, Eisenberg, Sprinzak i Lvov i č. G. U s i š k i n je bio predložen za predsjednika, ali je zamolio, da se odustane od njegove kandidature. Na mjesto predloženoga g. Rozova, koji je otklonio kandidaturu, izabralo je u predsjedništvo kao predstavnik frakcije revizijonisla advokat W einschall. Osim toga izabran je u predsjedništvo i jed n predstavnik Jem’enita, R Na sjednici otvorenja održao je g. David Y e 11 i n dosada-i>i predsjednik izvršnoga odbora Asefat Hanivharima f^ar a d Lcuma-a (Žid. Nar. Vijeća) referat o radu, koji je narodno predstavništvo izvršilo u vremenu od pet godina što postoji. ! Iza toga održao je g. U s i š k i n veliki govor i ocrtao situaciju ui Palestini i galutu. U svom govoru izjavio je med ju lalim da Židovi u galutu zastupaju gledište da je u političn interesu židovstva, da ono posjeduje židovsku lestinu, u kojoj bi nežidovi imali sam,o prava miaina. Kad se Židovima obećalo, da će im se u Palestini »riti domaja bilo bi prije svega potrebno, da se Židovima u nlji samoj dadu prava maijoritetne narodnosti. Ne ispuni li ovaj pravedni zahtjev židovstva čitavoga svijeta, bit će ne£uće tražiti od njega, da pridonosi velike žrtve, koje ište adnja Palestine. »Wiener Morgenzeitung« javlja, da je ovaj govor pobudio itavoj Palestini senzaciju. Predsjedništvo Asefat Hanivharim se da ukloni nesporazumke ponukanim objeloJAniti saopćenje, u kojem se izjavljuje, da je g. U s i š k i n izrekao u tom govoru svoje lično mišljenje i da nije ni s koje bio ovlašten, da dade ovakove izjave. Š Na drugoj sjednici, koja se održala 12. januara pročitani su najprije pozdravi predsjednika Svjetske Cjionisličke dr. Hajiraa W e i z m a n nia, jerusolimskoga gradoUčelnika Nashahib i-a i upravitelja departmana za prokod palestinske vlade. Izdavač »Haiareca« G 1 ii c kRR* k n> održao je iza toga referat o odnosu izmedju poljopri«ednih židovskih naselja u Palestini i Cijonističke Egzekutive. ®ažio je, da dva zastupnika palestinskoga židovskoga pučam>,3t,a udju u Cijonističku Egzekutivu. Iza Gliicksohna održao je vodja Ahdut Haavoda, B e n |S U r i o n pažljivo saslušan referat o autonomnoj organizaciji j i š u v a. Na taij referat nadovezala se opsežna |Mpkusija. U diskusiji je došlo do burnih prepiraka, koje je Pozvao jedan član komunističke stranke napadajući vladu, i palestinsku upravu. Rekao je, da je prava autonoAli; a nemoguća pod kapitalitsičkim režimom, da je samo u Sovjetskoj Rusiji ispravno riješen problem narodnosti, nadalje je da radnici nemaju ništa zajedničko sa ostalim židovsptora mego da u zajednici s radničkom internacijonalom m.o-*atLla t Ll v °diti borbu protiv kapitalizma i imperijalizma. Mnogi «Hslanici prekidali su toga govornika sve dok ga' nijesu spriječili Ja dalje govori. Druga sjednica završila je referatom dr. Arlozorova (Hltahdut) ,o »Imigraciji i radu«. ♦ 1 Jerusolim, 14. januara (ITA). Na današnjoj sjednici Sefat Hanivharim referirao je dr. M o s s i n s o h n o školstvu. je završio sa zahtjevom, da kontrola školstva i nadalje ostane u rukama Cijonističke Organizacije. U diskusiji je jß|nata glumica C a h a n-B ernstein, koja pripada frakta-revizijonisla da se estetskoj odgoji posveti pažnja. Govornik Mizrahi-f rak čije tražio je, •PBse glavna pažnja posveti religijoznoj odgoji. Burne j|Meste i opet je izazvao jedan komunistički poslanik, koji je iSVrdio, da cijonističke škole odgajaju djecu u duhu mržnje rasa, ♦ ažj' _ erus °lim, 19. januara (ITA), Prva sesija Asefat arim je završena. Zaključna sjednica trajala je čitavu ■■ć sve do 6 sati ujutro. Posljednje sjednice bile su ispunjene |»ćim dijelom veoma živim diskusijama. Govornik Mizrahija, i zastupnici Disengov, Suprasky i SmilanJR i kritikovali su metode radničkih konfederacija. Radnički pobijali su tu kritiku i predbacivali kolonistima, H>ji imadu zemljišta, da uposluju nežidovske radnike. I U zak^uča °j sjedeći prihvaćeno je nekoliko političkih ■zolucija, medju ostalim rezolucijama, u kojoj se poziva vlada, B izdati zakon o židovskim općinama i da izvrši od§ đbe mandata, koje se odnose na podjelu državnoga zemljišta ■dovima. podavanje državnoga zajma Židovima i učestvovaR e vlade u budžetu za hebrejsko školstvo. Skupština je zaključila, da školstvo zasada ostane pod

kontrolom Cijon. Egzekutive; postepeno treba da l se ta kontrola prenese na Vaad Leumi. Nadalje je zaključeno, da se ustanovi stalni obranićkt sud, koji će rješavati diferencc na području rađa. Izabran je odbor od 38 zastupnika, koji će izabrati Vaad Leumi. Krajnja ljevica je predložila rezolucije, u kojima se židovske mase pozivlju, da se združe s arapskim masama i da zatraže saziv palestinske Zakonodavme Skupštine. Ostali njeni prijedlozi odnosili su se na stvaranje radničkih i seljačkih Vijeća u Palestini ( na uvodjenje jidiša, kao nastavnoga jezika u škole i na protest protiv progona radnika i Židova u Rumunjskoj, Poljskoj i Bugarskoj. Svi su ovi prijedlozi odbijeni. Sastav Asefat Hanivharim. Jerusolfm, 19. januara. OTA) Kod izbora za židovsko narodno predstavništvo u Ralestini Asefat Hartivhariin izabran je 201 delegat. Predano e 33.845 glasova t. j. 52,3 procenata od osoba upisanih u bračke spiskove. U ove brojke nisu uračunani jemenitski birači. Ako se njih uračuna, dobiva se, da je od svih što imadjahu izborno pravo, glasovalo* 58 procenata. 201 mandat se dijeli na pojedine partije ovako; Ahdut Haavoda (Poale Cijon) 3834 glasova, 54 mandata; Ha*poel Macair (Hitahdut) 5337 glasova, 30 mandata. Prema tome imadu dvije vodeće radničke partije 84 mandata. Radnička klasa (komunisti) 1028 glasova, 6 mandata: Tora v’avoda (Mizrahii radnici 955 glasova, 6 mandata; Ahdut Habondm (Ujedinjeni Mltzrahi radnici) 696 glasova', 4 mandata; Sefardi i Orijentalne općine 2598 glasova, 19 mandata; CijonistiReviziijoncsti 2489 glasova. 15 mandata; Savez za prava žena 2000 glasova, 13 mandata; Blolk poljodjelaca 198f> glasova, 9 mandata; Demokratska' Unija 1252 glasova, .9 mandata; Mizrahi i Mlado-mizrahi 1005 glasova, 7 mandata; Centrum 923 glasova, 6 mandata; Unija nairodnih gradiana 883 glasova, 6 mandata: Četvrta alš’a (poliskiljuselienici) 630 glasova, 4 mandata; Nezavisni 550 glasova, 2 mandata; Gradska lista u Safedu 332 glasova, 2 markdafj; Savez poljodjelaca donje Galileje 222 glasova, 1 mandat; Mlado-trt'zrahi u Tel Avivu 200 glasova, 1 mandat: poljodjelski centrum u RUSon le Cijonu 184 glasova, 1 mandat; Savez obrtnika 177 glasova, 1 mandat; Rambam Mili grupa 162 glasova, 1 mandat; Savez Mizrahi seljaka 159 glasova, I mandat; Narodno društvo žena 159 glasova. 1 mandat: Stanovnici B'nei B’rak 145 glasova, 1 mandat: ŽMovi iz Oeorgije 134 glasova, 1 mandat IZ CIJONISTIČKE EGZEKUTIVE. (Poseban izvještaj »Židova«), London, 20, januara. Kako se saznaje u najskorije vrijeme vratit će se iz Amerike predsjednik Cijonist. Egzekutive Nahum Sokolov, a predsjednik Weizmann otputovat če onamo. Nahum Sokolov putuje početkom aprila u Južnu Alriku, gdje če sudjelovati u kampanji aa Kercn Hajesod. Louis Lips k y, predsjednik Cijonističke Organizacije u Americi stigao je u London i preuzeo vodstvo Organizacionog Departmana Cijomist. Egzekutive. SIRIJA. De Jouvenel o naćijonalisličkoj propagandi, Otpor efendija. De Jouvenel dolazi u Palestina. Izborni sukobi n Alepu. Jerusol im, 18. januara (ITA). Francuski guverner za Siriju Henri de Jouvenel izjavitf'je zastupniku ITA, da je situacija u Siriji komplicirana. Htio je da dade Sircima autonomiju unutar mandata. Njegovu susretljivost ne primaju arapski efendije, koji opetuju pogreške učinjene za vrijeme Fa jsu 1 a (sadašnjega kralja u Iraku). Sirsku nacionalističku propagandu vrše efendije, koji izrabljuju masu. Ne popuste li, latit će se de Jouvenel energičnih mjera. Rekao je izvjestitelju ITA, da će skršiti njihov otpor i širokim masama dati demokratsku vladu. De Jouvenel ići će doskora u Angoru, da riješi neka pitanja sa Kemal Pašom. laa toga će doći u Palestinu, da uredi neka pitanja s lordom Plumerom, Rekao je, da ga raduju prijateljski osjećaji palestinskih Ž'dova prema Francuskoj i da će smatrati svojom dužnošću, da taćno razmotri nr.predak u izgradnji Palestine. * Jerusolim, 18, januara (ITA). U Alepu došlo je do krvavih sukoba povodom izbora za sirsku zakonodavnu skupštinu. Sukobi su se desili zbog propagande bojkota protiv izbora. Priredjene su oveće demonstracije. Demonstranti su pokušali da iz tamnica oslobode 1300 uapšenika j ali ih je po Hcija spriječila. Kod te zgode übijeno je 8 demonstranata i jedan policajac. Kongres Saveza Cijonista Holandije zaključio je prigodom srebrnog pira holandijskog kraljevskog para upisati njih. veličanstva u Zlatnu Knjigu KKL. Uz posebnu adresu predat će se diploma kraljici Wilhelmini.

Debata o Palestini u Mandatarnoj Komisiji

Diskusija o Palestini, koja se je krajem oktcibra vodila na sjednici Mandatarne K'omisije Saveza Naroda, a koja je bila osnovkom za izvještaj Komisije' Vijeću Lige, zavrjedjuje naročitu pažnju. Londonski ctijonistički centralni organ na hebrejskom jeziku »Haolara« piše o toni slijedeće: Protokol o raspravama sedmoga zasijedanja stalne Mandatanne Komisije čini se potrebnom nadopunu izvještaja, koji je komisija u decembru podastrla Vijeću Saveza Naroda. Izvještaj je bi« potanko tretiran u štampi, pa mu nije potreban dalj komentar. Izvještaj nije sa djonističkoga gledišta, kako se općenito priznaje takav, te ne bi zadovoljavao, pai prema ranijim izvještajima na znači jasan napredak, koji treba pozdnarvtiti. Protokol je poučan, ]er objašnjava mišljenja ii rasprave, koje su dovele komisiju do njena rezultata i iznosi gledišta, sa kojih pojedini članovi komisije tretiraju problem. Kod toga je nužno, da čitaoci protokola ne zaborave, što je zapravo Mandatarna Komisija. Komisiju ne čine zastupnici pojedinih vlada, njeni članovi se ne imenuju kao reprezontarvti raznih vlada, nego vrše svoju službu u komisiji kao pojedinci, izabrani na osnovu ličnih osobina, kao muževi, koji imadu državno-znanstvenoga iskustva i specijalnog praktički prokušanoga znanja na području uprave. • Oni su podanici raznih država, pripadnici raznih nacija i vjera i sljedbenici raznih duševnili smjerova. Njihova je zadaća," da svoje mišljenje slobodno izriču i ne može se očekivati, da oni ne bi mogli štogod izjaviti, što ne bi posvema, odgovaralo ukusu Cijonističke Organizacije. Upravo slučaj Palestine radja mnogim poteškoćama. Treba imati na umu, da palestinski mandat imade po s e b n u notu, koja ga čini mandatom svoje vrsti. Kolikogod se odredba mandata činila sama po sebi razumljiva jednome cijonisti ili kome, tko poznaje cippn. ideologiju, ipak se ne može očekivati, da će ih isto talko lako shvatiti napolju, Ijudii, koji ne poznaju u dušu ni Palestinu, ni Zidove, ni cijonistički pokret. Ali kad i ne bi nikad bilo Balfourove deklaracije, morala bi se Palestina, iz razloga, kojih ne treba tumačiti, tretirati na sasvim drugoj osnovici nego ostala mandatarne područja. Jednako treba da smo si svijesni činjenice,; da mandat kakav je danas stavlja ma mlata rnoj vlasti dvostruku obvezu, koja se iako se u sebi dade združiti ne može na prvi pogled lako kombinirati, i to zahtjev, da se izgradi židovska narodna domaja li u drugu ruku razvije Palestina u slobodnu državu. Sudeći po primjeru Sirije, bilo bi mišljenje, da bi uprava Palestine bila posve jednostavna stvar, kad palestinski mandat ne bi imao svojih ranije spomenutih naročitosti'i potpuno obmanjivanje samoga sebe. Ba£ naprotiv! Apstrahirajući i samo historičko pravo židovskoga naroda izgleda, da je izvan svaike sumnje, te će ono, što se površnom posmatraču čini kompliciranim, historija priznati faktorom, koji je podao Palestini prednost pred ostalim eksotomanskim zemljama time, što je omogućio zdrav politički i ekonomski razvitak zemlje. Da čovjek to uzmogne shvatiti, monai da je načistu o najhitnijim činjenicama i tu je potreban postepeni odgojni proces. Ne začudjuje nas, što je taj proces kod nekih članova Mandatarne Komisije više pokročio nego kod ostalih. Ne treba da se pretpostavi zlonamjernost kojega člana komisije, koji se zabranjuje zbog toga, što je po njegovom mišljenju u Palestini razvitak autonomnih institucija prespor ii ako bt se moglo očekivati, da će se taj član sjetiti, da se priznanje dalekosežne autonomije spriječilo baš harangom arapsikih intfTinsigenata, koji su se u god. 1922. oduprli konstitucijonalnim reformama. Nezadovoljstvo mora da izazove stav predsjednika komisije, markiza T e odol.i-a u pitanju židovske imigracije. U ovoj tačci pokazao je markiz Teodoli već u prošlogodišnjoj sesiji komisije, da nije suviše prijateljski raspoložen, pa je i unatoč materijalu, koji je medjutim podastrla mandatarna vlast u svom izvještaju i Cijonistička Organizacija u svom memorandumu, oštro potcrtao »potrebu, da se imigracija dopusti samo u tolikoj mjeri, koliko useljenika može zemlja apsorbirati« i dodao, »da promišljeno pripuštanje brojnih konkurenata, koji nrijesu potrošači, krije u sebi riziko konflikta, koji postajo sve više akutan.« Odatle se može zaključivati, da predsjedatelj komisije najmladju imigraciju promatra skeptičkim i ne veoma prijateljskim okom. Njegove napomene imale su dobar rezultat, jer su izazvale u posve drugom tonu izrečene izjave gospodina Rapparda, koji je govorio s potpunim autoritetom čovjeka, koji je pred kratko vrijeme sam vidio Palestinu. Gospodin Rappard je upozorio, da se »gospodarska apsorpcijona mogućnost može da omjeri samo m jer om nezaposlenosti. Židovska Palestina živi od inozemnoga kapitala, pa je bez svrhe politika, da se tko bavi eventualnim oslabljenjem priticaja kapitala prije nego što ono nastupi. Čitav plan može da bude fantastičan, ali je dosada bio uspješan, jer se osniva na nacijonalnom idealu, koji je stvorib rezultate, što bi se u druge okolnosti mogli nazvati čudesima.« Obzirom na bojazan, da židovska imigracija znači potiskivanje Arapa, napomenuo je

Poštarina plaćena u gotovom pfcTPLATA NA „ŽIDOV* STOJI: fISoiŠNJED 100-, POLUGODIŠNJE D%O. , ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CJENIKU. - PLATIVO I UTUŽIVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE „ŽIDOV* JE 33.83:.

IGOD. X.

ZAGREB, dne 22. januara 192«. —6. ševata 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV u IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA ,ŽIDOVA“ NALAZE SE ZAGREB, ILICA 31./111. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE i 8 SATI. - RUKOPIS! SE NE VRAĆAJU.

BROJ 4.