Židov

napredne stranke i kao urednik »Narodne Obrane« odlučnolstao na stranu šačice cšSonista. Kad je kasnije u zajednici sa g. Većeslaivotn Vild e r o m preuzeo uredništvo »Pokreta«, zagrebačkog organa napredne stranke, oko koje se Jpppia i grupa ondašnje mlade cijonističke generacije, uvijek je pripravno stavio na raspolaganje svoj list našim sumtšljen cima i tako davao prilike, da se i nežidovska javnost uputi ,u ciljeve ofcjonizima, čtei je nastojanja pratio s , mooigo razoonievanja i ljubavi. Ivan Lorković pokopan je u Zagrebu u petak 26. o. im na državni trošak u počasnoj grobnici grada Zagreba. '■..Bi'' mu častan spomen i u našim redovima!

PALESTINSKA PUTOVANJA NA PESAH

turiste, koji kane da posjete Palestina za nijeme Pesaha, da samo posredstvom ovoga ureda mogu da sabate palestinska viza. To vrijedi za sve turiste, koji će otputovati za Palestinu za vrijeme od 10. marta do 6. aprila o. g.j Vizu podjeluje preporukom ovoga ureda britski konzul u Zagrebu svakoj osobi, koja je navršila 18. godinu (bez djece). Putnica svakog turiste mora da je providjena policijskim vizumom, koji važi i za povratak. Vizum će britski konzul: izdati, tek za osam dana otkako je zatražen. Na takov pesah vizum, koji će biti označen s »THOUR/3/181H«, moći će se ući u Palestinu najkasnije do 2. aprila o. g., a Sit će za boravak samo do 1. maja o. g. i pod kojim uvjetom ne ovlašćuje takav vizum turistu, . temelju istoga zatraži od pal. vlade produljenje svog boravka u zemlji preko naznačenoga roka. Palestinski Ured, Zagreb, Ilica 38. ZAGREB. Otvorenje »Makabijevog« Doma. . Napredno nastojanje jednoga dijela zagrebačkoga židovstva i ustrajan pregalački rad proslavili su prošle subote lijepu slavu. Dugogodišnje nastojanje postiglo je svoj cilj i ono je svoju realizaciju predstavilo javnosti. U subotu dne 20. februara uveće obavljeno je svečano otvorenje doma gombalačkog i športskog društva »Makabi« u Palmotićevoj ulici 22. Sama svečanost nije na sebi imala ni truna forsiranosti i pretjeranosti. Bila je obilježena mirnoćom i otmjenošću pokazujući umjerenost i skladnost, koja može da imponira. ;pom se »Makabijev« sastoji od otmjeno uredjene dvorane, be* Učenih uresa, oličene svjetlo sivo i s veoma dobro rasporedjeuim osvjetljenjem. Nad pročeljem dvorane, koje čini u sredini prostran ulaz ističe se relijef Magen Davida, uveden u relijefni ures, što se Siri naokolo dvorane na ogradi prostranih galerija, koje počivaju na vitkim stupovima, s lijepo urešenim glavicama. U predajem dijelu zapremajući dio galerija nad pročeljem dvorane nalaze se prostorije G a n H aj e I a d i m-a, hebrejskog dječjeg vrta, koji je dosada radio u jednoj sobi u zgradi bogoštovne opčine. Stubište zgrade zauzima minimum prostora. Lijevo i desno do ulaza u dvoranu nalaze se garderobe. Na mansardu zgrade smještene su garderobe i kupaone za vježbače, a tu se nalazi i soba za prednjačiti zbor, u kojoj je i društvena biblioteka. Sama dvorana zauzima površinu od 16.5 m X 17 m. Lijepu .osnovu i izvedbu gra. inje obavila je gradjevna tvrtka inž. Friedmann, Lorber i Mevorah. K Na svečanost otvorenja i posvetu doma skupili su se u dvorani svi predstavnici gradske .oblasti, zagrebačkih sokoldruštava, predsjedništvo begoštovne općine, predstavnici svih ostalih židovskih institucija i korporacija, sve vidjenije HBiosti iz zagrebačkoga židovstva, izvjestitelji zagrebačke štampe i svi građjani, koji su dali svoje doprinose za izgradnju ; đdma, Na galerijama se skupio oveći dio članstva »Makabija«. I Oko 9 sati .otvorio e svečanost, oduševljeno aklamiran, zaslužni predsjednik »Makabija« g. Julije K 6 n i g, kratkim i uvjerljivim govorom. Pozdravivši sve sakupljene istaknuo je svrhu današnje svečanosti i onda nastavio: 1 ,Du žo zanemarena, probudila se je potreba gimnastičkog židovske mladeži tek posljednjih decenija, te je društva »Makabi« zaslugom našeg začasnog predsjednika g. dra. Z» iebacka god. 1914. u skromnom opsegu počelo svojom djelatnošću, koja je ratom prekinuta. Odmah poslije prevrata v je dr. Zwieback u zajednici s našim potpredsjednikom g. rlSj. ® r a u n 0 m omladinu i nastavio prekinuti rad, te je privukao sve. od mališa do zrelije omladine, da gaji gimnastiku i sve lijepe i zdrave grane športa. Ovo je pomenutima u puooj mjeri uspjelo, lakp te danas društvo »Makabi« broji nekoliko stotina utemeljiteljnih i podupirajućih, te nekoliko stotim, izvršujućih članova, u kojima je probudjena smisao i svijest sportske i gimnastičke obrazovanosti. Samo onaj, kome su poznate okolnosti i prilike, u kojima je »Makabi« započeo svojim radom, te kasnije nastavio u najčudnijim prilikama, tako rekuč Mte krova nad glavom, shvatit će, koje je izdržljivosti trebalo da se društvo dovede do I »današnje visine. A ako sve to znamo, onda ćemo shvatili i pojmiti što za nas znači, da možemo kazati: »Ovo je naš vlaMhU dom«, koji će ne samo nama. nego i ostalim našim kultnrmm institucijama omogućiti daljnji uspješni razvitak. Sigurni u poznatu požrtvovnost naših židovskih sugra■pana. primili smo se ov.og teškog posla oko izgradnje tog do■M i ev o dovršili smo ga. U ime našeg društva »Makabi« i u ime svoje, zahvaljujem

se predstojništvu Židovske bogoštovne općine i svima, k,oji su nas u našem pothvatu poduprli svojim prinosima i žrtvama, bilo u novcu, ili potrebnim materijalom i suradnjom, a tvrdo se ufam, da vi u vašem hvalevrijednom potpomaganju ne ćete zastati, nego da će ovaj naš mukotrpno stvoreni dom, ovu našu tekovinu i dalje smatrati svojom, a naše društvo svojim. Ovaj dom, u kojem će Vaša djeca jačati svoje tijelo i mišićjc, da postanu jednom jak i zdrav dio židovstva, Vaš je dom, »Makabi« Vaše je društv.o i ja Vas molim, da ga i nadalje i u ovim prilikama poduprete i moralno i materijalno, da mu se što više približite. Otvaram naš dom i molim Svevišnjega da njegov blagoslov počiva i nadalje na razvitku i uspjehu našega društva«. Dugotrajno i burno odobravanje popratilo je riječi g. i Kdniga. Iza toga otpjevao je uz pratnju sinagogalnoga zbora ugo] dnim glsaom kantor g. Weissmann »Ma tovu« i psalam j »S’u šearim«. Iza otpjevanog psalma uzeo je riječ rabin dr. j Gavro S c h w a r z za posvetno si,ovo. Iza rabina dr, Schvvarza održao je zamjenjujući predsjednika bogoštovne općine dr. j Hugu K o na, koi je bio zvanično spriječen, svečani govor potpredsjednik općine g. dr. Lavoslav Š i k. Zbog pomanjkanja prostora ne možemo donijeti oba ova uspjela govora u ovom broju, pa ćemo t.o učiniti naredni puta. Iza govora dra. Šika, popraćenog živim odobravanjem izvedene su četiri gimnastičke točke. M. Janković-Schick: Ritmičke vježbe šestorice. Izabrani odio muškoga naraštaja. Očenašck-Pospišil; Sustavne ritmičke vježbe za pet vježbačica. Izabrani odio članica. M. JankovićA. Fiirst; Ritmičke vježbe na brvnu. Izabrani odio ženskog naraštaja. M. Janković-Muhvić: »Sedmorica«. Pređnjački zbor. Sve su vježbe izvedene skladno. Osobito je s mnogo rutine izveo pređnjački zbor scđmorku, s kojom je »Makabi« postigao lijep uspjeh na prošlom svežiđovskom gimnastičkom natjecanju u Beču. Naraštajevi »Makabija« i muški i ženski spadaju u najbolje naraštajevc gimnastičkih društava u Zagrebu. O otvorenju »Makabijeva« doma donijela je bilješke gotovo sva zagrebačka štampa, * Dom u Palmotićevoj ulici vanredan je dokumenat dugogodišnjega rada i pregalaštva. Ustrajan rad okrunjen je lijepim uspjehom. Ovogodišnji odbor »Makabija«, kojemu je na čelu g. Julije K 6 n i g, uložio je sve energije u to, da se konačno ostvari davna i uvijek živa težnja, da si društvo podigne vlastiti dom s podesnom dvoranom za gimnastiku i razne priredbe. Prije svega valja istaći osobu g. Julija K 6 n ig a. G. Konig je kao predsjednik društva podao odličan primjer, kako se požrtvovnošću može postići jedna stvar usprkos golemim teškoćama i zaprekama. »Makabijev« dom riješava i pitanje f i li l jalne službe B o žj e, koja se za velikih blagdapa morala vršiti u skupo plaćenoj dvorani »Glazbenog zavoda«. Zato je bogoštovna općina to više imala razloga da potpomogne izgradnju »Makabijeva« doma. Uz to se u domu nalaze i prostorije hebrejskoga dječjeg vrta. Dvorana će raznim našim društvima omogućiti održanje priredaba, koje se nijesu dosada ! mogle da priredjuju zbog pomanjkanja dvorane. »Makabijev« dom postaje centar cijonistiokoga života u Zagrebu, U današnje teško doba znači izgradnja golemi čin, što stoji velikih napora. Uza sve to uspijeva »Makabiju«, da prednjači i u tome, kako se ni u kojem času ne smiju da zapostave obaveze prema Palestini, Velika je svota utrošena u izgradnju i uredjenje doma, a »Makabi« daje ipak svoj dio za Keren Kajemet i za našu farmu u Erec Jisraelu. Tako će i polovica čistoga prihoda naredne »Makabijeve« Purimske priredbe ići u korist farme. Čestitamo »Makabiju« i želimo iskreno, da s jednako mnogo uspjeha ustraje u novoj svojoj etapi obilježenoj vlastitim domom. Zakonska organizacija židovske vjeroispovijesti. Predavanje predsjednika zagrebačke bogoštovne općine dr. Huge Kona u Zid. Nar. Akad. Društvu »Judeji«. U četvrtak, dne 18. februara uveče govorio je g dr. Hugo K o n, predsjednik Izraelitske bogoštovne općine u Zagrebu u okviru javnih predavanja, što ih Zid. Nar. .Akad. Društvo »J u d c j a.« priredjuje za gradjanstvo li omladinu, o zakonskoj organizaciji židovske vjerske zajednice, a naročito o zakonskom regulisanju općina u Kraljevini. Sijelo se održalo u vijećnici bogoslovne općine. U devet saM otvorio je sijelo potpredsjednik »Judeje« g. Filip R e i n e r, pozdravivši poimence potpredsjednike bogopćine gg. Lava Ste r na i dr. L. šika, prisutne članove predstojnšštva bogoštovne općine, predsjednika Hevre Kadiše, g. Š. A Aleksandera, predsjednika Zid. Nar. Društva g. dr. A.'Lichta, predsjednika »Makabija« g. Jul.je K 6 n i g a, predsjednika Cercle Hatarbuta dr. Feliksa Kobna i vidjenije ličnosti iz zagrebačkog židovstva. Istaknuo; je važnost i aktualnost pitanja zakonske organizac je naše vjerske zajednice. »Judeja« prat? s mnogo interesa čitavu stvar, pa je .zamolila dr. Hugu Kana, kao jednu od najkompetentnijih ličnosti, da iznese svoje mišljenje o tom veoma važnom pitanju na jednom od sijela ' Judeje«, koja ove god ne po-sve-

čuje društvo raznim značajnim i presudnim pitanjima u suvremenom židovstvu. Q. dr. Hugo Kon Istaknuo je na početku svoga predavanja, koliko ga raduje, što vidi, da u mladjim naraštajevima, napose u akademskim krugovima, vlada tako živ interes za sva viitalna pitanja židovstva, a u našem slučaju za domaće prilike i probleme općine. Niije tome davno, što se tačno shvatila važnost bogoštovne općine. Ona je javnopravna židovska korporacija]: Shvati 'Ji.se ispravno karakter židovske općine, morat će se u odredjivanju njenih zadaća poći dalje ii dublje, pa se bogoštovna općina ne će tok smatrati administrativnom institucijom koja postoji: tek da se brine za kult. Inicijativa, koja je naglašavala više zadatke i ciljeve općine, išla je uvijek protiv zah'renja života, u godini Zagrebačku općina već je zarana barem u teoriji pravo shvatila, da je zadatak općine mnogo širi i da općina mora da bude zapravo narodna 1 općina, jer u ono što je u ncrodu, mora da se 1 stalno ogleda i uvažuje u općini. Već za vrijeme rata bilo je mnogo muževa u opčini, koji su uznastojali, da općma u punoj mjeri djeluje kao socijalna institucija: 11 da u tome vodi inicijativu. Nazad nekoliko godina, otkako je zagrebačko židovstvo povjerilo vodstvo općine mladjm ljudima, općina je djelilma i nastojanjem, i ako ne u brzom tempu, pokazivala, da se brine za sve pozitivne pojave u židovstvu ida područje svoga djelokruga širi, kako to život ;I potreba naše židovske zajed'iiicd traže. Ime općine ne odlučuje, negt\ pravac. U nas su ustaljeni nazivi? vjeroispovjedna, crkveno-školska 1 bogoštovna) (Općina. ] > Židovstvo ic vjerska i etnička cjelina; prvi je postulat, kad je pitanje, na kojim principima treba da je izgradjena općina, jedinstvo organizacije; to znači, da se židovstvo jedne teritorje imade prema vani jedinstveno organizovatJ. Unutar takove organizacije valja respektovati pojedine grupacije; noj treba dati opravdanu mogućnost Iživljavanja, ali tako, da se skupnost i jedinstvo prema/ vani ne slabi. Zakonom hrvatskoga sabora od 7. februara 1904. dana je baza za ovakav tip općine, kakav se je razvio posvuda na području kompetencilje hrvatskoga sabora. Nijedan za|kon nije l savršen; ali za ovaj se) zakon može reći, da 5e prilično dobar. Od toga vremena zapravo i počinje lijep razvitak naš h općina. Načela su toga zakona, da na jednom teritoriju, na Icoif" se proteže koja općina, može da bude samo jedna općina; dalje, da općina autonomno upravlja poslovima svoje kompetencije i da svaki Židov mora biti članom općine, na području koje stanuje, te je prema' tome vezan odredbama statuta općine i zakona. Premda zakon kaže da općila mora imati rabina, Ipak ne daje mogućnosti, da se u židovstvu razvije klerikalizam. Rabin nije glavar općine, nego njezin svjetovalac i pomagač. Čitav kompleks općne uredjuju laici u svojim zakonskim skupštinama. Nje dana mogućnost, da bi se kompetencija i položaj ■rabina razvili onamo, te bi u nas postojao sistem hierarhije i klerikalizma. Iza propasti hrama koncentrira se židovski život oko škola li rabin postaje učitelj. Rabin je to i danas i on ne može svoju volju nametnuti općini. On daje poduku, vršfi odgoju J upućuje općjnare u raznim pitanjima. Nakon ujedinjenja je imeno/vtanjem Vrhovnoga Rabina übačen problem organizacije naše vjerske zaijednice, kod čega se u javnostf pojavio otpor protiv toga, da se eventualno nakon imenovanja g. đra. Isaka Alkaja Vrhovnim Rabinom uvede institucija Vrhovnoga Rabina, koja bi, afco dobije neke presrdne funkcije, značila, hierarhiju. Dr. Kon je zatim pnkazao snošaj Saveza Rabina, koji je staleška organizacija, prema Saveza Jevrejskih Verbispovedn'-h Opština 1 u vezi s tim prikazuje kako bi uvlodjenjem hierarhičnog sistema postala autonomija općina iluzornom. Za pitanja, važna po čitavu židovsku zajednicu a ne samo po jednu općinu ipostoji Savez Jevr. Ver. Opština. Jedino je Savez kao udruga općina kompetentna Institucija u posredovanju za vsim vlastima. Dva su osnovna principa općine: da je jedinstvena organizacija, 1 da u njoj nema hierairhije. Treći/ je samouprava. Sve dotle, dok ne bude provedena rastava crkve od države, zadržat će si država pravo kontrole. AK to pravo kontrole ne Uključuje samouprava, jer država nadzire, da li opć na ne radi protiv javnih interesa ili ne djeluje li možda protiv statuta svojih i svojih 1 vlastitih interesa. Ako u ovom pravcu posmatramo novi projekt zakona o organizaciji naše vjerske zajednice, postavit ćemo postulat: da se sve općine u državi jmadu jedinstveno urediti i fjmamo da tražimo, da noV.i zakon Ima da počiva na razloženim načelima. Samo onim općinama, koje su .czgrađjene i uredjene na tim načelima, dana je mogućnost razvtka. Pitanje zakonskoga uredjenja općina danas je aktueino u mnogim evropskim zemljama. (Pruska: Litva, Poljska). Nije na odmet ako se u tfm pitanjima sukobe razna mišljenja, jer će se iz razriJh teza i anfteza doći do sinteze, ali samo s argumentima i bez strast ii

JBBOJ 9.

»2IDOV <

5

SPECTRUM d. d. Ing, Kopita, »uhslij | Krstić Tvornice ogledala i brusione stakla OSIJEK LJUBLJANA VII. Desatičina ul. 39, Medvedova u.. 38. ZAGREB Kukovićeva ul. 23 BEOGRAD Banatska ul. 2.

Zrcalno staklo - Portalno staklo - Masinsko staklo 5-6 mm - Ogledala u svim veličinama i oblicima - BrilŠeUZ ploče - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fin ogledala.