Židov

Žalosnu istinu, da smo naime došli u tamni) neprohodni ćorsokak, tu istinu zasvjedočuje upravo klonulost kod onih (naravno, da se radi o nekolicini, a ne o sivima, ali je i ta nekolicina veoma značajna), kod kojih je ne bi smjelo u tako jakoj mjeri i neprikrivenoj kzrazitosti zapravo ni biti. Ako je ipak imade, to nam baš pokazuje, da) se 1 radi) o stvari neobičnog domaSaja. Na prikaz duševne situacije naše omladine ću se još vratiti, a sad, da vidimo iz kakvih se prilika i uzroka razvila ova današnja situacija! 111. Prva komponenta naše tragike leži dakako u našoj brojčanoj slabosti, a druga) u stastavu ii kakvoći ljudi, koji čine ovaj slabi broj. Na velikom teritoriju Kraljevine,' u moru od dvanaest milijuna Ijudk živi svega šezdeset i nekoliko tisuća Jevreja, a i ti su rasijani ,i raštrkani do Zagreba do Skoplja, od Splita do Subotice. Mi sačinjavamo 'A% svega stanovništva, a živimo (osim u nekoliko gradova) u manjim zajednicama Već je to činjenica, iz koje se jasno vidi, da se neki jači i veći (da ine govorim o »samonikloslti«!) jevrejski život kod nas ne može razviti. Po svojoj strukturi je i ovo malobrojno jevrejstvo prilično heterogeno, odgojeno u različitim atmosferama, različito po materinskom jeziku, po orijentaciji svoje kulture, po snazi religijoznog uvjerenja, ukratko po svom cijelom gledanju na svijet. Nesumnjivo je, da. ipak postoji neosporivi' osjećaj jevrejskog jedinstva i solidarnosti d kod nas, koja obično dostaje u času opasnosti ii potrebe zaštite zajedničkih interesa, ali jedva dostaje za tijesni zajednički rad u drugim prilikama, kako nam to donekle dokazuje ft aktualni primjer mladog sefardskog pokreta. (Uz to je i naklonost za dijeljenje i klase i kaste dosta jaka, a da ne bi smetala iz gradnji potpunog jedinstva, toli potrebnoga za efikasni cijonistički rad). Ekonomsko stanje našeg jevrejstva je u cijelosti prilično povoljno (bez obzira na sadašnju opću ali prolaznu krizu), a nedvojbeno je i polje ekonomskih mogućnosti kod ncs dosta široko, te nam u predvidivoj budućnosti s te strane ne prijeti n kakova opasnost, a d 'politička situacija nam nije nepovoljna; djelovanje pak antisemitizma je dosta blago a kako izgleda ne će se razviti do opasnosti po naš opstanak u zemlji. Mogućnost uspijevanja našeg u ovoj državi je dakle prilično realna, budućnost nam ne izgleda loša, a glavni i bitni movens emigracije, ekonomski movens, ne predležt. Eto, takve su prilike jevrejstva u Kraljevinu, prilike, koje u mnogočemu pogoduju asimilaciji, a nikako ne pogoduju razvoju nekog velikog, zamalšnog i važnog cijonističkog pokreta Kod nas uopće ne postoji prirodna nužda za cijonizam, već je ovaj sagradjen na pretežno sentimentalnim osnovama, koje imaju svoj razlog i! svoje prikladno tlo u našem prilično dobro konzerviranom jevreiskom osjećanju, što potiče još iz snage tradicijonalnoga odgoja naših roditelja, a donekle j naše generacije, dakle iz pojave, koja je u nedvojbenom izumiranju. U koliko mu m'Gie uzrok baš u tomu (tlo je svakako time osposobljeno), u toliko je importiran od naših akademičara iz prostranstva, kao i. mnoge druge moderne duševne struje u velikom svijetu, importiran na prilično slučajne načine, a donekle učvršćen čarom svoje novosti i velike poletnosti ideje i njenih prvih nosilaca. To su osnove iz kojih je nikao i na kojima se razvijao naš domaći dijonistički pokret već d prije rata. Svakako je taj predratrti cijonizam u našim krajevima bio zanimljivi novum, žestok i oduševljen, pun snage i duha, ali po naše jevrejstvo neznatan; svojina jedne vrijedne, ali malobrojne manjine. Odlučna je i za nas velika godina 1918., doba epohalrih prevrata i preokreta. Kod nas, kao i u cijelom svijetu, stvorena je posve nova situacija; svijetorai je hujio orkan revolucija, uzbudjeni i ratom premoreni živci i duhovi tražili su nove puteve za svaku životnu manifestaciju, sutrašnjica sviju nas bila je maglena i nesigurna, a omladina svega svijeta čeznula je za nekim preporodjenjem, za spasenjem od prokušanih zala, za novim društvom i novim čovjekom. Svtf se mi još veoma živo sjećamo ovih historijskih, a svakako ! histerijsldth dana, u kojima je opet živio, a zapravo tek nastao, naš domaći cijonizam. Sve je onda godilo njegovom učvršćenju. Uspjesi na' mirovnoj konferenciji, živo kretanje u vascijelom jevrejstvu, slavni počeci i herojski gesiiovl u Erecu, velika neizvjesnost u Evropi, koja je izgledala kao definitivno razorena kula puna Iješina i strahota, atmosfera, gdje je sve odjekivalo od vike o »Untergang des Abendlandes«, silni talasi antisemitizma, sve to i još mnoge druge činjenice govorile su za mogućnost i potrebu jednog ft te kako intenzivnog cijonizma kod nas, a omladina dabome bila je potpuno opčinjena groznicom vremena' ft ljepotom novog kretanja. I tako nastade naš omladinski pokret, pun vjere i poleta, nade i obećanja, snage i volje za stvaranjem novih 8 velikih vrjednota, u kratko pokret, po svom iskrenom omladinstvu svakako vrijedan j zanimljiv, a ipak osudjen kako ćemo u daljnjem (izlaganju vidjeti na opadanje i propadanje. (Nastavit će se.)

Albert W e is s.

PROPAGANDNA PUTOVANJA, Propagandna putovanja. Čiča Gross boravio je 24. i 25. aprilai u Požegi, gdje je posjetio savezno udruženje »Hagibor«. Za vrijeme svoga boravka nastojao je, da u pojedinačnim i skupnim razgovorima upozna ljude i prilike u mjestu i društvu, U nedjelju, 25. aprila, održalo se svečano ijarsko sijelo, koje je sa nekoliko riječi otvorio predsjedatelj haiver Zdenko Brod. Pozdravivši sve prisutne i goste, ukratko jte- označio svrhu sastanka. Predsjednik MCO rabin gosp. dr. Lazar Roth, duhovito je i lijepo govorio o zadaći ijarske akcije. Zatim je Čiča Gross razložio bit i značenje cionističkoga pokreta i dublji značaj ijarske akcije. Sastanak se je završio pjevanjem naših pjesama. Čiča Gross stupio je u Požegi u kontakt sa članovima MCO te je i prisustvovao sjednici, koja se održala u nedjelju iza sastanka, .omladine. Čiča Gross davao je konkretne prijedloge za provedbu ijarske akcije u Požegi, koji su se uglavnom i usvojili. U cijelosti rad u Požegi zadovoljava i ako još daleko nije postignut maksimum. Dabome, da je tome naročito kod omladine krivo i vodstvo, koje nema dovoljno izdržljivosti i borbenosti. Iz Požege krenuo je čiča Gross u Osijek, gdje je boravio kratko vrijeme u razgovoru s vodjama omladine. U Osijeku ove godine nema saveznogai udruženja, ali uza sve to jedan je dio omladine organizovan u omladinskom udruženju, koje će u podesnom času stupiti u Savez. Rad nije na bogzna kakovoj visini, ali je ustrajan. Imade grupa od 6 do 8 omladinaca, koja lijepo radi pod vodstvom dr. Žige Kišick.oga. Sad se ta grupa naročito bavi židovskom povijesti. Iza Osijeka posjetio je Čiča Gross u Vinkovce, gdje se zadržao od 26. aprila poslije podne do 27. aprila. Ovdje lijepo radi kibuc Ahdut Hacofima, koji se sastoji od dvije grupe. Grupa starijih bavi se sada palestinografijom, a mlađja grupa radi u vrtu. Iz Vinkovaca pošao je haver Čiča Gross u Rumu.

Rad u udruženjima. O /radu Žid Nairod. Akad. Društva »J ud e j a«, Zagreb, vikii rubriku »Iz Jugoslavije«, Zagreb, u današnjem broju. Beograd. »Jevrejsko Omladinsko Udruženje« u zadnje se vrijeme reorganiziralo. U tom pravcu promijenjen je i sastav uprave udruženja, koja je danas ovakova: živko Šalom, predsjednik; Berta Trajer, potpredsjednik; Isailo Levi, sekretar; David Rubenović, pođsekretar, Šarina Mešulam, Blanka Almuz 1 i n o i Jaša Davičp, knjižničari, Emil Medina, blagajnik i povjerenik »Gideona«; Klara Almuzlino, povjerenik .za KKL; Moša Par do, Klaricai Štajner, Lena Koen, Sofija Manojlović, odbornici. Nadzorni odbor: Dr. Rafailo Rubenović, predsjednik, Samuilo de Mayo, David Alka laj, članovi. Nova uprava snažnim se <je zamahom bacila na čvršći rad. Svake se nedjelje održavaju sastanci sa dobro spremljenim predavanjtima sa najrazličitijih područja. Osobito treba istaknuti, da se na ta predavanja redovito nadovezuje živahna debata.

Književne bilješke

CIJONISTIĆKA IDEJA, Pod ovim naslovom izdala je povodom ijarske akcije Egzekutiva Cijonističke Organizacije zbirku članaka i govora majstora cijonističke ideologije. U toj knjižici koja obasiže 80 stranica običnog oktava imade izvadaka iz dijela Mosesa Hessa; »Rom und Jerusalem«; izvadak iz »Autoemancipacije« Leona Pinskera, čuveni članak Ahad H a am a »Sloboda spolja a ropstvo iznutra«. Govor Theodora. Herzla na V. Kongresu, govor Maksa Nor d a u-a na VII. kongresu, prvom nakon smrti Theodora Herzla, dalje govor Martina Bu b era »Židovstvo i Židovi« i nekoliko »Pisama iz Palestine« od A. D. G ord o na. Knjiga koja je veoma ukusno opremljena može se uz minimalnu cijenu od 15. dinara nabaviti kod Saveza Cijonista u Kraljevini SHS, Zagreb, Ilica 38. I. Zangwillova komedija »We Modem« na njemačkoj pozornici. Velika njemačka štampa posvećuje odulje feuilletone premijeri Zangwillove nove vesele igre »We Modem« (Mi modemi) na Reinhardtovom »Deutsches Theater« u Berlinu. Ličnost Zangwillova u svim se gotov.o člancima spominje s mnogo poštovanja. Tu se konstatuje, da je ovaj Zangwillov komad imao kod publike veoma mnogo uspjeha, ali se napominje, da nije što se ideje tiče dovoljno odvažan i sasvim nov. Desničarska štampa zamjera pjesniku što sa pozornice propagira boljševističke ideje (!). Tako ma pr. napominje kritičar berlinske »Deutsche Zeitung« pod natpisom »Salonbolschewismus«, da je Izrael Zangvvill napisao svoj komad židovsko-bojševističkom žestinom, ali da ga je udesio na mjeru anglo-saksonskoga društvenoga komada. Kritičar kaže dalje: »Komad je u Engleskoj i u Americi imao golemi uspjeh, ali to još ne opravdava Reinharđtov pokušaj u Njemačkoj«.

6

»ŽIDOV«

BROJ 18,

»TRGOVINA UMJETNINA«. EDO ULLRICH. Radiona okvira za slike. Stalna izložba slikarskih i kiparskih umjetničkih radova, Ilica broj 40. ZAGREB. ffica broj 40,

Oslgnraoalnće drnštao 99 Feniks 99 Odio Židovskog narodnog Fonda Zagreb Ilica 38. 11. Osiguranja zaključena po ovom odjelu donose Deje osiguranicima prema ugovoru s Upravom Žid. Nar. Fonda stanovite pogodnosti uz ne povišene premijske stavke. Zaključuje sve vrsti život, osiguranja, osiguranja za slučaj nezgoda, osiguranja zakonske dužnosti jamstva, automobila i svih motornih vozila i osig. protiv požara. koristi Židovskom Narodnom Fondu.

Vjesnik Povjereništva KKi. Naknadna specifikacija darova iskazanih u »Židova« br. n TORA DAROVI: Niš; Sarauel Ašar 60, Oabriel Narom 10, Salamom Sota» Behor Koen 10, Awam M. (Kalderon 10, Avram Man<Si Avram B. Elijas 5 Hq. GEULAT HAAREC. Niš: Na svadbi Jose! B. Juda 225, »Esperanca«, omi. mj, 304 529, ŠKRABICE. Niš; Kat KadoS 130, Sal. Sota 130, Jakob Koen 80, Bra u Mandil 70, Baruoh B. Moše 55, Benjamin Mandlil 50, Oabr* Navon 40, Isak Koen 25, Rahanirn Mandil 25, Kutiel Ašer 5 Avram B. Haim 21, Isak M. Adižes 20, Sam. AđSžes 20, Avr. Navon 20 711Posljednje vješti DELEGACIJA SAV. JEVR, VEROISP, OPĆINA KOD MINISTA VJERA. U stvari projekta zakona o jevr, vjeroispovcsti. »Jutarnji List« javlja da je u četvrtak 29, o. mj. primio ministar vjera g. Miša Trifunović dele gaciju Saveza Jevr. Veroisp. Opština, koja mu j< podnijela projekat zakona o *jevr. vjeroispovcsti, pri mljen na prošloj sjednici glavnog odbora Sav, Jevr, Veroisp. Općina.

Skladište benzina, strojnog I autoulja. Petrolej i parafin. 10NAC ASCHER Zagreb. »B« cesta 19a. Zagreb.

Specijalna trgoviva češkoga sukna za muška odijela i sav krojački pribor i. modem, Zagreb Sajmište 51. (produljena Hatzova ulica) Cijene umjerene, Pnlakšice u plaćanju.

„electro-iajx Štrosmajerova 8. ZAGREB Telefon 29-24 Univerzalni aparat za čišćenje stanova Tražite besplatne i bezobvezne pokuse.

TEiIS rakete kao I Igralište popravljam i novo uredjujem uz garanciju Ijndvig Pollak Telefon br 4 05. Frankopanska br, 1 (dvorište)

Cisti stan " odstjenica i druge gamadi imat ćete samoondaako nazovete HRTES laboratorij ZHSHEB TELEF6H 1997. Uspjeh zajamčen. Zagušljivi plin ne pravi štete, a niti ne pocrnuje pokućtvo. Primaju se naručbe iz provincije.

NAJBOLJA VUNA kao i svila za jnmpere, čarape, veste, vuneni rupci, košulje, sve vršiti DMC robe, razni pamuci, te pribor za vezenje i pletenje dobije se najjeftinije kod' FERDO SCHWARZ I DRUG Zagreb IBca 45. Podružnica: Jurišičeva 12. Telefon 2 — 56 Telefon 6—31

Delikatesa f| fiolfeuSćafc mholtćea Bifea broi 17. imade na skladištu raznih sira, suježeg tešanjskog maslaca, sardina, keksa, bonbona, čoko' lađe, likera, ruma, konjaka i t. d. te se ouime pošlouanom opčinstuu najtoplije preporuča.

jpavlicv KOVANIH LANACA f ZAGREB rad/uje lance \ . za industriju, f poljoprivredu 1 i mornaricu. I