Židov

• u koga iaszriie i-snažnije izrečena nego* u njega. Njegovi izašli su saJcopljem u četiri sveska pod' naslovom »AJ u-ieat đerabim« (Na Taskrsnici). »Jiidiscber Verlag. u Scrlinu je nicmački: prijevod te kolekcije.

išla, kojega -sada gotovo redovito raščlanjuje uzornom ošću. Cesto se .dešava, da nakon svega tega,, zakljuor.etsko razlaganje, primjeni lizvedene tevode na sa! pojave duševnog, kulturnog ili političkoga života. *h radnja, a i kod maniji (od prvih spominjem osodton .hasehel«, »Moše«, »Basar i-Hikiuj vjhitboL d,, a od dragih osobito nekoje »Pjecurim«), stilie arhitektonika sčmetitćna. Kod većih radnja, koje 8 svoje nisu jednovite, u prvim se odlogična konstrukcija postepeno do sredine poglavlja iva u nepresušivo vjrelo argumenata, $z kojih onda voje zaključke, u skladu s tezama, postavljenima Kod manjih radnja forma je idealno zaokružena kao isaona cjelina, ne podnašajući nikakvoga nepotrebnog privjesa. Teza, leigepđa ij prijmjena zaista su Idealno ei >e, te sve odrazuje stilsku jednovitost velikoga majobzira na jezfčnu i stilsku osebinu Ahad Haamovu, on svake sumnje, majstor, učitelj mladiega cijonistič‘raštaja. Ne toliko zbog njegovog »duševnog centra bni«, koliko zbog duševnoga vaspitanja u :>m oduhovJjencm nacionalizmu, oljonizmu, kojemu je )va o pm rodjenju. On je dao cijortizmu ono dublje znaKa i We. Bez njegove duhovnosti politički cijoni’,ao bi prVjm političkim neuspjehom, jer bi ostao bez u ievrejstvu. A taj veliki skeptik, koji je znao toPko 1 dobaci po koju gorku onima, koji ga .nisu mogli A i zumjeti, on nara je unatoč tolikim promjenama u podn >ega decertija ostao vodjom, majstorom našega na* vaspitanja. ® se ie povukao. Zapravo več šuti debrani broj go<e zato, jer ne bi tmao što da kaže, već stoga, jer je mogao samo u svoće vitieme da kaže svoju

riječ, a da sada nije više doba za nj. Došti su mladji, koji nastavljaju njegove puteve y prošSruju njegove vidokruge. Na bolje Sli gore? O tome stari majstor mudro i spokojno šuti.

Jona A vmL

Izrael Zangwill

U nedjelju, dne I. augusta umro je od upale plaća u 62. odini života pjesnik i ž.dovski pregalac Izrael Zangnill. Pred ratko je vrijeme nervno obolio zbog premnogog rada i bejuce, pa je morao na liječenje u jednu bolnicu u južnoj Enleskoj, gdje je potkraj obolio i od zapaljenja pluća.

Roditelji Izradila Zangvviila doselile se u London iz Htavtoga gradića Ribeniški, pa se nastaniše u Eeast Endu, istočoj, židovskoj četvrti Londona. (Tu u Eas't Endu rodio se Izrael angvrill 24. februara 1864., pa mu bijaše odredjeno da bude jesnik londonskog geta. Ali se on uzvinuo nad sputanost : tske tmn.rn.osti, pa, bio čovjekom, koji je u sebi združio ži»vski ponos i britansko slobodnjaštvo, borcem protiv tiranije bespravnbsti, zatočnikom duhovnoga napretka svega ljudstva, prezentantom nove, uspravne, aktivne duhovnosti. Veza je Izraela Zangwilla sa židovstvom bila jaka i duoka, pa je njegova kulturna, i p ( olitička djelatnost bila poijprije upravljena na židovstvo. Borio se za pravo Židova svakom pogledu, ali se naročito zalagao za pravo Židova na dnu domovinu. Kad se javio Teodbr Herzl sa svojim pokreun političkoga d socijalno ekonomskoga cijonizma pridružio use medju prvima Zangwill s mlnogo oduševljenja i bio ipješnim propagatorom cijonizma medju žid. masama u Eneskoj i medju najmjerodavnijim ličnostima engleske politike, jegov govor u »Article—Clubu«, klubu najelegantnijega I očinskoga društva, postao ije histeričan. Tu je prvi puta pred idećim engleskim poKticima razlagao ciljeve cijonizma i cdobio nekoliko. ( odl tih ljudi za ideju židovske države u Jestini. Bio je medju onima, koji su Herzla uveli u Ictndon-0 društvo i pomogli mu, da položi osnov procijonističko-j oriatacifi engleske politike. Važan je boo Zangwillov utjecaj što |je engleska vlada bila >d. 1903. ponudila Cijonističkoj Orgalnizaciji Ugandu da se idje izgradi židovska država. Se dimi je cijonistički kongres, iko je poznato, odbio tu ponudu naglasivši da je Palestina ni ral na i osmovna tačka cijonizma i da bez nje pokret gubo cicmalno duhovnu sadržinu. Zangwtillovo je poimanje poeta za, rješenje židovskoga pitanja bilo drugačije. Čitavu je var .shvaćao, začudo, tako. da mu Palestina nije bila važna, r je za nj bilo bitnp, da/ se negdje, na| vlastitoj’ grudi, stvori >bodna židovska zajednica, koja će biti svoj gospodar. Zbog 1 diferenca odvojio se od cifon. pokreta i s nekoliko prijala 06 novao posebnu teriborijalističku organizaciju Jewisb rritorial Organu sat i on, kojoj je bila zadaća, da negdje na iem teritoriju izgradi židovsku državu. Kušaja je da to učini legdjc; bilo je, mnogo govorna i o nekim krajevima u Rusiji, ganizaicija je po priznatim stručnjacima istraživala mnoga lručja. AU »teritorijalizam« ksk,o prozvale taj pokret, nije ao nacionalno duhovne sadržine. Kad je britanska vlada javila. Ballourovu deklaraciju, u kojoj obećaje pomoći izdaju židovske narođtae domaje u Palestini, uvidio je ZangLI. da je (oružam pobijedio ida JTO mora da uzmakne. I IO je pred neko godinu dana likvidirala JTO. U posljednje jeme pokušaše neki od njegovih -prijatelja da obnove teriijalizam, ali je snaga ZamgwiTk>va bila već smalaksala. 2angwiH je:, u više navrata znao da kritikuje cijonizam i i u Palestina, Balfourova deklaracija, i ako ju je respektoJ, nije ga jer ne garantuje židovsku državit Rad u Palestini činio mu se sijfcačavi.m. God. 1924. biio 04 američkom židovskom kongrese. Tu je, ustvrdlio da u estini treba stvoriti židovsku državu i kritikovao rad Oijoa fanizacije ironizirajući, što predsjednik mora da laži pragove američkih Židova traženi toov*c. Zanimao s« <*> za kolonizaciju u Rusiji.

Književničku slavu prenio mu je roman »Djeca geta«. Abad H a a m napisao je na temelju te knjige, da je ZangwiD prvi potpun,o shvatio karakter Židova, koji mode, da sc žrtvuje znanju. Nakon ovoga romana, izdao je ZangwiU dalja svoja djela: čuveni, mnogo čitani, humoristički’ roman »Kralj prosjaka« i »Sanjare, geta«. Zangwill je bio i odličan dramatičar i vanredan, duhoviti’ esejista Govornički talenat njegov bi je u svim političkim i književničkim krugovima veoma d'ijenjen. Prevodio je i s hebrejskoga Preveo je mnioge molitve, a naročito valja spomenuti njegov ekigleski prijevod Gabirolovih pjesama. Posljednje njegovo djelo: »We modem« (Mi moderni) prošlo je pr.ošlc i ove godine s mnogo uspjeha engleske i njemačke pozornice, a sad se u Americi čak i filhmje. Za vrijeme rata zalagao se za mir J pravdu, što ga, je u ono vrijeme učinilo nepopularnim u političkim i gradjanskim krugovima Velike Britanije. Uspravno se svim snagama borio za istinu. Britanska okob'na činila je, te u njega nije bilo patosa kontinentalca, zanesenosti sanjara. Ali je ipak bio pregalac borben i ustrajan za sve, što je držao vrijednim i ispravnim. Nije još bio zapao u senilnost. Bogat dub sačuvao, je svježinu i 1 ako sad već .nije bio toliko gjbak. Ali mu je sudbina uskratila dalji život. Njegova uspravnost, borbena odrešitost, koja je uzdizala židovski obraz, te je imponovao, obilježile bu trajno, časno mjesto u židovskoj historiji.

ROTHSCHILDOV NOVAC ZA BUDIMPEŠTU

(A) Budimpešta, 2. augusta. Pred dvije nedjelje uzd( je) u vladi u pretres projekt zajma gradu BudimpeSt, kojP bi za komunalne izdatke toga grada imala da dade bankovna kuća lorda James Rothschilda u Londonu . . . Zvuči poput ironije, diinizma kapital istflćkoga gospodarstva; Horthyeva Pešta, okrvavljena židovskom krvi, ožjfeosana mukom i jadom žrtava bijeloga terora, ima da se pomogne novcem, -Sto je povezan uz ime, na koje je upravljena Balfourova deklaracija! Sto Pešttenci počtnjaju nekarakternu bestidnost može da shvati, tko. pozna a tih Uma, mnogo moralnu gradju Horthy-evoga režima i kvalitete tipova što su zasjelß na vodstvo države. Ali će svaki Žtitiov s ogorčenjem pomišlja ft 1 na mogućnost, da upravo RothscMdova kuća pravi poslove s tim ljudima. Židovska Štampa u Americi sjedinila se u frontu protiv bankovne kuće Rotbschiild, što je uopće stupila u pregovore s poštanskom općinom, pa spominje židovske bankfre, koji su u svo.e vrijeme uskratili zajam carskoj Rusiji. U Madžarskoj još nije ukinut numerus clausus, koj® je uperen samo protiv Žfldova i ako je vlada obećala- ukinuće samome Savezu Naroda. Članovi,vlade jasno govore i istupaju protiv Zidova. Protu židovski) zločinački front probudjenlih Madžara još uvijek agira pomagan od vlade i svega režima a Židovi đa dadu novac! Antisemiti ruski, -poljski, madžarski itd. znadu, kad trebaju, da se na čas poklone kojoj židovskoj kes£. Atfj je do Zidova da zadrži ispravan stav I da ih, po zasluzi, odgurne nogom.

KONGRES ŽIDOVSKE OMLADINE U PARISU

Pariš, 2. augusta. (JTA) U nedjelju dne 1. augusta započeo je u Parfsu kongres Svjetskoga Saveza Židovske Omladine. Osnovu ovome savezu stvorila je konferencija žid. omladine, održana u vrijeme 13. cijon. kongresa l god. 1923. u Karlovim Varimo. Savezu je svrha, da moralno pomaže razne pokrete u židovskoj omladini, da potpomaže halucijut, da brani prava žid. omlađfne, da .stvara razne korisne kulturne institucije ii da propagnje svjetski mir. Savez broji danas kojih 11.000 članova.

U prva tri mjeseca ove godine izvezene su te Palestine 174 tone macota u vrijednosti od 5211) funffi. (Zfko)

PROF. ZEITLIN U MOSKVI

11 Moskvu je pred nekoliko dana stigao židovski učenjak prof. Sala mon Zeitlin sa Dropsie College-a u Filadelliji, Svrha je njegovoga boravka u Moskvi da prostudira staroslavenski prijevod Josefusa Flaviusa, koji navodno potiče od hazarskih učenjaka, koji da su preveli Flaviusova djela s originala. U Moskvi «e nalazi jedini egzemplar staroslavenskoga prijevoda. Prof. Zeatlin sumnja u mišljenje o postanku toga prijevoda

UMRLA RATHENAUOVA MAJKA

Dne 29. jula u jutro preminula je ui Berlinu gđja Matilda Rathenau, majka pokojnoga dra. Waltera Ra.henaua. Bila je navršila 82. godinu života. Pokojnica potiče od 1 frankfurtske bankarske porodice Nachman. Bila je žena bogate duhovnosti, a njeno etičko nastrojenje najbolje se .odrazilo nakon umorstva njezinoga jedinoga sina. Bila je jedina, koja se je riječima utjehe i praštanja 'obratila majci uhvaćenoga übojice, koji je übio dra. Waltera Rathenaua,

PREMINUĆE ŽIDOVSKE DUŠE

U Aradu premfatila je prošle nedjelje Jehudit Lares, Slanica židovskoga teatra iz Viine. U groznici, tik pred smrt ustaje iz kreveta i igra svoju veliku scenu iz Dibuka. Budimpešta, 2. augusta. (JTA) Prije nekoliko dana premßnula je u Aradu tragetkinja Jehudit Lares, članica trupe teatra Sz VWne, koja se već dulje vremena nalazi na turneji po Rumunjskoj. U predsmrtnoj groznici, ispravila se* bolesnica iu kreveti«, kad su već svi liječnici izgubili nadu i zatražila

je od svoje garderobi*rke đai jloj obuče kostim za njenu ulogu u »Dibuku«, našminka lice žutom šminkom i načini crne kolobare oko očiju, ,pa je posljednjom svojom snagom, tužećS i uzvrčući potresno odigrala veliku svoju scenu iz »Dibuka«, u kojoj je ranije slavila triumfe. Njem? su kolege doveli iz Klufa profesora da joj pomogne, alđ je sve več bilo uzalud. Za kratko je vrijeme preminula. Trupa je prekinula svoje gostovanje u Kluju, da otprati do groba svoju tragetkinju. Pokojnica je sahranjena na groblju u Aradu, kamo ju je ispratilo golemo mnoštvo gradjanstva. Arad ne pamti tako velikoga pogreba.

JAVNA PROPAGANDA ANTISEMITSKIH FAŠISTA U ENGLESKOJ

London, 2. ugusta (JTA). Engleski fašisti r.aspalćavaju u londonskim ulicama svu silu letaka. Na jednom od tih letaka gdje se gradljani pozivaju u fašističke engleske redove, piše: »Priznajem fašistički ideal i držim da Židovi kao inostrane! i pripadnici druge rase (semitske) nijesu sposobni da u parlamentu i u čitavoj državi vnše javnu službu.

SEDMI KONGRES PALESTINSKIH ARAPA

Jemsolim, 2. augusta (JTA). Arapski list »A1 Zamer« javlja, da je izmedju arapsko-palestinske Egzekutive i opozicionih stranaka, postignut sporazum ,o sjerivu 7. kongresa palestinskih Arapa na orvoj osnovici: 1. Ustanovit če se centralni komite) od 4 člana sa sjedištem u Jerusolimu, Ova| će komite hiti arapska Egzekutiva. 2, Na svakih 5000 palestinskih Arapa, koji su navršili 20. godinu otpada 1 delegat. Ukupni broj delegata je 70, (

KOLIKO IMA LIJEČNIKA U PALESTINI?

Organizacija židovskih liječmka u Palestini objavila je ove interesantne podatke: Godine 1920. bilo je u ZemljSl 133 liječnika (98 Zidova), 1921. 249 liječnika (129 Židova), 1922. 306 (171 Židov), 1923. 353 (208 Židova), 1924. 410 (255 Židova), 1925. 516 (361 Židov). Prvoga januara 1926. bilo je u Zemlji 388 židovskih liječnika (119 liječnica). Židovski liječnica - dijele se na pojedine gradove ovako: U Jerusolimu 96, Tel Avivu i Jall 132, Haiti 53, Tiberijasu 7, Saiedu 7, ostalim gradovima 7, u kolonijama u Judeji: %na ih 29, u kolonijama u Samar 4 *)’; 7, Emek Jezreelu 13, Donjoj Galileji 2, Gornjoj Galileji 5. U gradovima s rajješanlim pučanstvom 1 bez Židova bilo je krajem godine 1925. 158 liječnika, od ko&lh su 118 bili Židovi.

UPRAVO JE IZAŠAO I. broj. Novoga privrednoga časopisa na engleskom jezika PALESTINE and NEAR EAST (Palestina i Blizi Istok)

Ova privredna revija imade u programu da informišc o gospodarskom bivanju u Palestini i čitavom 81. Istoku pa je posvećena problemima trgovine, industrije i poljoprivrede u tim krajevima. Sarađnici su lista najspremnije ličnosti kao dr. Rupp i n, dr, Soskin, dr. Granowsky, Tischby itd. Prvi broj donosi poruke sir Herberta Samuela, dr. Wekmanna, viscount Allenby-a, sir Alfređa Monda, Col. Symesa it(L Članci su posvećeni pitanjima raznih gospodarskih grana u Palestini i u raznim zemljama Blizoga Istoka. Veoma su interesantni podaci o gosp, stanju i razvitku u tim zemljama. (Poljoipnvreda u Siriji, kriza u Egiptu, industrija duhana u Turskoj], Lišit izlazi svakih 14 dana. Pretplata iznosi: za čitavu godinu 1,10 funte ili 7.50 dolara. Adresa uredništva i uprave: Palestine and Near East, Tel Aviv P. O, B, 21.

BROJ 32.

»ŽIDOV«

3

TT% Schicht "R A' Tko je našao bilo kakovu pogrešku u Schichtovomc sapunu ? Tko je ikada oštetio rublje upotrebom Schichtovoga sapuna ? Nitko nikada! Schichtov sapun bio bi jeftiniji, kad bi se pravio sa manje pažnje i iz jeftinih sirovina. iz najboljih sirovina i uz najveću paž- v nju pravi se najbolji sapun na svijetu: Schichtov sapun. Pazite na znak Jelen!